Kada je pravo vrijeme za odlazak u mirovinu? Nikada, sudeći prema neuroznanstvenicima

Jedva čekate odlazak u mirovinu? Prema neuroznanstvenicima, ne biste trebali. Izgleda kako iščekivana mirovina ipak nije sretno doba ljudskog života. Jer, da bi bio zadovoljan, ljudski mozak zahtjeva neprestane izazove i osjećaj svrhe.

Povezano:

Previše vremena koje provedemo ne radeći ništa povezano je s većim razinama nesreće (osim ako to ‘ništa’ nema neki smisao koji smo mu zadali, poput meditacije, kontemplacije ili odmora). Upravo se zbog toga čak 25 do 40 posto Amerikanaca nakon mirovine odlučuje za povratak u sustav rada, ili barem neki oblik volontiranja. Američki su ekonomisti zbog tih ljudi čak skovali pojam ‘unretirement’ to jest ‘odmirovljenje’.

“Ne mirujte, bavite se svrsishodnim aktivnostima!”

Neuroznanstvenik Daniel Levitin u nedavnoj je kolumni za TED savjetovao umirovljenicima i ljudima koji se spremaju za odlazak u mirovinu da ostanu zaposleni kako bi nastavili živjeti zadovoljno i ispunjeno. “Ostanite zaposleni! No ne sa svojim dosadašnjim poslom ili trivijalnim stvarima, već svrsishodnim aktivnostima”, savjetuje Levitin.

Ovaj je neuroznanstvenik radio intervjue s mnogim ljudima u dobi između 70 i 100 godina kako bi bolje shvatio što doprinosi osjećaju zadovoljstva u njihovim životima. “Svi od njih nastavili su raditi. Neki, poput glazbenika Donalda Fagena ili Steely Dan (koji imaju 71 godinu) i Judy Collins (80 godina), povećali su opseg svog posla. Drugi su glazbenici smanjili svoje radno vrijeme , no kažu da u danima u kojima rade odrade čak i više od mlađih kolega”, kaže Levitin.

“Trebamo promijeniti percepciju o starijim ljudima na radnom mjestu“

Ako ste među onim koji su obožavali svoj posao, razmotrite opciju ostanka na radnom mjestu uz ograničeno radno vrijeme. Mnogi poslodavci počinju dopuštati starijim zaposlenicima da ostanu na svom poslu i nakon vremena za odlazak u mirovinu, uz skraćeno radno vrijeme. U Americi je dobna diskriminacija zakonom zabranjena za poslodavce, a ovaj su primjer odnedavno počele slijediti i druge zemlje poput Kanade, Meksika i Finske.

Poslodavcima bi uostalom trebalo biti u interesu postizanje dogovora sa svojim starijim zaposlenicima koji žele nastaviti sa svojim radom. Osoba koja je na nekom radnom mjestu provela većinu svog životnog vijeka može mnogo više doprinijeti svojim znanjem i iskustvom od mlađih kolega, pa čak ih i mentorirati.

“Mislim da bismo trebali zajedno raditi na promjenama u načinu na koje naše društvo gleda na starije osobe, posebice kako ih vide na radnom mjestu. Starijim je osobama teže dobiti posao ili promaknuće. Dvije trećine starijih zaposlenika kaže da su svjedočili ili doživjeli dobnu diskriminaciju na radnom mjestu. Poslodavci bi trebali prepoznati da je pružanje prilika starijim zaposlenicima pametan poslovni potez. Timovi u kojima su ljudi miješane dobi pokazali su se produktivnijima od onih u kojima su ljudi samo jedne dobne skupine. Stariji ljudi povećavaju produktivnost, a miješani timovi rade manje grešaka“, kaže Levitin.

Rad za druge može biti iskustvo koje mijenja život

No ne brinite, jer ovo ne znači da ćete biti nesretni ako cijeli život ne provedete na svom radnom mjestu. Naprotiv, mirovina je idealno vrijeme da se posvetite svom hobiju ili da počnete volontirati. Mnogi ljudi kažu da im ništa u životu nije pružilo osjećaj svrhe kao saznanje da su svojim dobrovoljnim radom pomogli drugima. Ako za vrijeme radnog vijeka niste imali vremena za takve aktivnosti, mirovina je idealno vrijeme za njih.

Istina je da velik broj umirovljenika ne zna što bi sa svim tim vremenom, a za vrijeme života se nisu posvetili nekom hobiju koji ih ispunjava. Znanstvenici tim ljudima savjetuju upravo volontiranje.

Studije su pokazale da volontiranje zaista može pružiti veliki osjećaj postignuća i životnog zadovoljstva, i to na znanstvenim temeljima. Kod ispitanika koji su se bavili volonterskim aktivnostima javilo se povećanje u volumenu hipotalamusa i korteksa, za razliku od kontrolne skupine koja nije volontirala. Znanstvenici su u jednoj studiji čak zaključili da dvije godine volontiranja može nadoknaditi tri godine starenja mozga.

Volontiranje se zaista pokazalo kao jedna od najboljih aktivnost za sve umirovljenike. Neke su države, popu SAD-a stoga uvele brojne volonterske programe usmjere upravo za umirovljenike. Osim što je zdravo za mozak, ovo je odličan način da se održe društvene veze između ljudi starije životne dobi. Istraživanja su također pokazala kako je održavanje društvenog života jedan od preduvjeta životnog zadovoljstva u kasnijim godinama života, ali i dugovječnosti.

Foto: TED, Unsplash

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

mačke i automobili

Vozači, oprez. Mačke se zavlače u automobile u potrazi za toplinom

Niske temperature opasne su i za ljude i za naše četveronožne prijatelje, a među najranjivijima našle su se slobodnoživuće gradske mačke...
- Advertisment -