Ako ste u potrazi za planom prehrane koji pomaže u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila i uz koji možete smršavjeti, mediteranska bi dijeta mogla biti pravi izbor za vas. Ona spaja osnove zdrave prehrane s tradicionalnim okusima mediteranske kuhinje.
Možete ju zamisliti kao piramidu prehrane s cjelovitim žitaricama na dnu. Iznad toga nalazi se sezonsko voće i povrće, maslinovo ulje, riba i mahunarke. Slijede ih mliječni proizvodi, meso peradi i vino. Vrh piramide predstavlja ograničen unos crvenog mesa i šećera. Ono zbog čega se mnogo ljudi odlučuje za ovaj plan prehrane je činjenica da ništa nije u potpunosti zabranjeno – čak ni deserti.
Povezano: Zdravi doručak za užurbana jutra
Zašto baš mediteranska dijeta?
Interes za mediteransku prehranu započeo je 1960-ih opažanjem da je koronarna bolest srca uzrokovala manje smrtnih slučajeva u mediteranskim zemljama, kao što su Grčka i Italija, nego u SAD-u i sjevernoj Europi. Naknadno provedena istraživanja utvrdila su povezanost između mediteranskog plana prehrane i smanjenih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti. Uz sve je to priznata i od strane Svjetske zdravstvene organizacije kao zdrav i održiv plan prehrane.
Glavne karakteristike i zdrave masti
Mediteransku dijetu obilježavaju dnevna konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masti. U nešto manjim količinama, na tjednoj bazi, trebala bi se jesti riba, mahunarke, jaja te meso peradi. Unos mliječnih proizvoda trebao bi biti umjeren, a konzumacija crvenog mesa ograničena.
Zdrave masti vrlo su važne za mediteransku dijetu. Maslinovo ulje je primarni izvor dodane masnoće u mediteranskoj prehrani. Ono daje monozasićene masnoće, za koje je utvrđeno da smanjuju kolesterol i rizik od srčanih oboljenja. Orašasti plodovi i avokado također su primjer namirnica koje sadrže ovakav tip masnoće i koje mediteranska prehrana podržava.
Povezano: Un dijeta: Izgubite kilograme bez yo-yo efekta!
Ribe su također važne. Masnija riba – poput skuše, haringe, sardine, tune, lososa i pastrve – bogata je omega-3 masnim kiselinama koje pomažu smanjiti trigliceride i kronične upalne procese, te smanjiti rizik od moždanog udara i zatajenja srca.
A što s vinom?
Mediteranska prehrana dozvoljava konzumaciju crnog vina u umjerenim količinama. Iako je alkohol u nekim ispitivanjima bio povezan sa smanjenjem rizika od srčanih bolesti, on je u prekomjernim veličinama štetan za sve organe. Tijelo se nakon konzumacije alkohola uvijek prvo posvećuje razgradnji alkohola, a posljedica toga je zanemarivanje masti i ugljikohidrata kao izvora energije.
Mediteranska dijeta je ukusan i zdrav način prehrane, a mnogi ljudi koji ju započnu tvrde da nikada više neće jesti na drugi način.
Foto: Unsplash
