Ideja da je „ne raditi ništa“ vještina može vam se činiti suludom. Ipak, to je puno lakše reći nego učiniti. Neprestano činjenje nečega može biti svojevrsna ovisnost koju samo ne priznajemo kao takvu jer nas društvo hvali zbog napornog rada. U našoj je prenatrpanoj i potrošačkoj kulturi, u kojoj smo neprestano izloženi bezbrojnim informacijama, za napredak ključno nekada ne raditi apsolutno ništa. Donosimo pet razloga zašto.
Uvijek nešto radite – čak i kad ne radite ništa
Činjenica je da uvijek nešto radite – čak i kada samo uživate u zadovoljstvima besposličarenja. Psiholozi tvrde da takvo uživanje nije potpuno pasivno, već da je to prilika da uživate u trenutku i prikupite energiju za ostatak dana. Ono na što mislimo kad kažemo da “ne radimo ništa”, je da ne činimo ništa korisno.
Povezano: Kako se fokusirati kad vam misli stalno lutaju
Kao vlasnica tvrtke, na svo sam vrijeme koje nisam provela radeći gledala kao na izgubljeno. Sve dok nisam doživjela burnout. Shvatila sam da mi nitko drugi neće dati dozvolu da usporim, osim mene same. Sada u svoj raspored ubacujem više praznina – vrijeme u kojem ništa ne zakazujem – i to koristim kao stanku kako bih se opustila. Osjećam se kreativnije, energičnije i motiviranije svaki put kada neko vrijeme “ne radim ništa”.
Stacey Hagen, trenerica i savjetnica, San Francisco
Odmor, pa čak i dosada povećavaju vašu kreativnost
Istraživanja koja su se bavila proučavanjem dosade sugeriraju da ona motivira ljude da pronađu zanimljive načine kako ju ublažiti – čime dolaze do kreativnijih rješenja. Kada se borite sa zadatkom kojemu se ne nazire kraj, vjerojatnije je da ćete prihvaćati i neke nove ideje za njegov završetak.
“Za mene je ključno bilo shvaćanje da vrijeme koje provedem ne radeći ništa i dalje može imati svrhu, bilo da je riječ o punjenju baterija, zdravlju ili samo zabavi. Briga o sebi ima velik utjecaj na našu produktivnost i kreativnost.”
Andrew Gobran, generalist ljudskih potencijala, Minneapolis
Prezaposlenost je kontraproduktivna
Trud često uspoređujemo s učinkovitošću. Na primjer, ako smo radni dan proveli rješavajući milijun malih zadataka, zbog čega se osjećamo iscrpljeno, pretpostavit ćemo da smo radili nešto korisno. Što je još gore, piše nizozemski stručnjak za rad Manfred Kets de Vries, prekomjeran rad može biti vrlo učinkovit obrambeni mehanizam za suzbijanje uznemirujućih misli i osjećaja. Kada ne radimo ništa, konačno se suočimo s onim što je važno.
Mozgu treba “pauza”
Još od industrijske revolucije, ljude tretiramo kao strojeve, prepostavljajući da je način da napravimo više taj da guramo granice, svoje i od drugih. I kada se osjećamo umorno, da izdržimo samo još malo. No, neuroznanstvenici tvrde da naš mozak ovisi o pauzama – ne samo za ponovno punjenje baterija, već i za obradu svih podataka koje usvajamo, za poboljšanje memorije i poticanje boljeg i bržeg učenja.
Povezano: 5 prijedloga kako kvalitetno iskoristiti pauze na poslu
Pomoći će vam da vratite svoju pažnju na zadatak
Potpuno opuštanje nikada nije bilo veći izazov: mediji, oglašivači i društveni mediji kao da se neprestano bore za vašu pažnju. “Isključivanje” od svakodnevnih zadataka pomoći će vam da ponovo preuzmete kontrolu nad svojim fokusom. Pokušajte odrediti neko vrijeme u danu kada nećete raditi ništa, isto kao što odredite vrijeme za kavu s prijateljicom.
“Ne mogu se sjetiti trenutka kada sam uistinu predala kontrolu nad svime. Bilo je to više poput postupne dekonstrukcije. Započelo je spoznajom koliko sam vremena izgubila. I dalje sam uspješna, majka troje djece i vlasnica tvrtke. No, osjetivši koliko sam vremena izgubila, počela sam planirati trenutke u kojima ne radim ništa. Svi oko mene kada imam taj trenutak – moj telefon bit će isključen i ništa tada neće biti zakazano. To je ključno: predajte se, recite “ne” i stvorite si prostor. “
Ali Davies, poduzetnica, New Zealand
Foto: Unsplash, Pexels
