Ona je suosnivačica nezavisne i društveno angažirane pivovare Brlog koja je postala prepoznatljivo mjesto druženja i inkubator novih ideja. Je li život poduzetnice bio planiran i što radi djevojka u svijetu piva sama nam je otkrila Ana Teskera!
Prijateljska druženja kao poslovna inspiracija
Iako je danas prepoznata po angažmanu u području pivarstva, za vrijeme studija prehrambene tehnologije u Splitu i Ljubljani, Ana je najviše radila s – vinima. Naime, njeni roditelji imaju vinariju u Dalmatinskoj zagori pa je s procesom proizvodnje bila upoznata od malih nogu. Zaokret prema pivu dogodio se tek kada je upoznala Maju, suosnivačicu današnjeg Brloga.
„Imali smo mala primanja i to je bio period života kada nas je više živjelo u jednom stanu. Počele smo kuhati pivo kod kuće, ali radili smo i pekmeze, vino i ulje. Mislim da je ideja za današnji posao zapravo došla iz tih zajedničkih druženja s prijateljima.“
Ana je originalno iz Velike Gorice, Maja iz Slavonije, a danas djeluju u – Zadru. Kako je izgledao taj poslovni početak?
„Kada smo došle ovdje, nismo imali nikakvu infrastrukturu pa je sve trebalo izgraditi od nule. Prijatelji su nam sugerirali crowfunding akademiju kao edukaciju o alternativnom načinu financiranja i to je bio vjerojatno prvi pravi korak prema ovome što smo mi danas.“
Zajedničke snage
Koncept zadružne pivovare poprilično je neobičan i nepoznat u ovim krajevima. O čemu se radi?
„Sve naše prijatelje poprilično brine društvena neodgovornost koju sve više primjećujemo u raznim kompanijama i to uključuje okoliš, rodnu ravnopravnost i općenito ljudska prava. U tim zajedničkim temama došli smo do pojma zadrugarstvo koje je u svijetu vrlo razvijeno i propagira vrijednosti koje su nama bitne“, priča.
Isti prijatelji koji su ih upoznali s crowfunding akademijom, sugerirali su im da otvore upravo – zadrugu.
„Nama je jednostavno bilo jasno da nemamo ništa i odlučile smo probati crowdfunding, za koji je potrebno ljude okupiti oko sebe. To su bili naši prijatelji i obitelj koji su nam pomagali i uskakali kada je bilo potrebno. Iako je fokus bio na Maji i meni, na nekih našim idejama ili možda osobnostima, bila je riječ o stvarno velikom timskom radu. Imali smo zajednički cilj i bilo je vrlo lako na kraju odlučiti se da ćemo biti zadruga jer smo sve stvorili zajedničkim snagama.“
Širenje optimizma
Prvu crowdfunding kampanju pokrenuli su još 2016. godine, kada su skupili 80 000 kuna za prvu opremu, a kako bi ostvarili ciljeve poput novog fermentora, uvođenja točenog piva i novog poslovnog prostora, nedavno su pokrenuli kampanju učlanjivanja novih ljudi u zadrugu. Da bi se postalo članom, minimalni ulog iznosi 7000 kuna, a maksimalni 67 000 kuna, a sukladno tom ulogu ostvaruju se jedinice raspodjele dobiti.
„Novac nam nije bio prvenstveni motiv. On nam je bio potreban za investiciju u novu proizvodnu opremu. Sada nismo htjeli koristiti nikakve platforme i nismo htjeli da odlaze postoci od tih ulaganja na razne providere ili transakcije na banke. Željeli smo to samostalno odraditi zato što smo znali da imamo dosta dobru mrežu. Ono što mi nudimo je pokretačka snaga i stvaranje zajednice, a kroz 3 godine stvorila se zajednica koja kupuje, podržava i promovira.“
Zadruga sada ima 86 članova koji su ukupno prikupili preko 900 000 kuna. Na svojoj web stranici objavili su i manifest u kojem iznose 4 njima najbitnije vrijednosti – povjerenje, optimizam, društvena odgovornost i nezavisnost.
„Taj optimizam je nešto što mi pokušavamo proširiti. Mislim da su ljudi to prepoznali i zato su i došli k nama. Feedback je vrlo ispunjavajuć. Kada vam netko kaže „joj da sam bar svu lovu potrošio na vas“, mislim da je svrha projekta ispunjena. Svaka ta investicija je vidljiva, opipljiva i stvarno se osjeti pomak. Pivo se prodaje i poruke se odašilju, a što je najvažnije, te poruke su pozitivne.“
Hrvatska craft piva u 3 okusa
Domaća proizvodnja piva tek je odnedavno postala iznimno popularna.
„Lageri se kod nas piju od pamtivijeka, međutim ale pivo je u Hrvatskoj je bilo puno manje prisutno do unazad 5 godina, kada se dogodila takozvana craft revolucija. Trend se iz Amerike preselio u Europu i sada je to kod nas značajno procvjetalo. Stigao je interesantan period u kojem mogu uživati pivoljupci jer svaki tjedan negdje nastane novo pivo.“
Kada su Ana i društvo započeli s radom, postojalo je otprilike 10 craft pivovara. Danas ih je 50.
„Svi jedni druge kopiramo u smislu tehnologije. Dosta si pomažemo i mogu reći da imamo prijateljski odnos. Što se tiče piva, postoji velik izbor, a naredne godine će pokazati koje će na tržištu ostati dugoročno.“
A kakvo se pivo proizvodi u Brlogu? Zasad postoje tri vrste koje se okusom prilagođavaju različitim ukusima.
„Craft pive znaju biti jako intenzivnih aroma, a ponekad teške i poprilično gorke. To su jako interesantna pića, ali se u početku teško na njih naviknuti. Zato smo prvo napravili pivo koje bi trebalo biti prihvatljivo većini – Plavušu.“
Riječ je o american blond pivu koje ima aromatičnost od hmelja i svijelo je pivo. Druga vrsta, hoppy red ale, dobila je ime „Neposlušna“.
„Ovdje smo išli na malo jači intenzitet floralne i voćne arome koje potječu od hmelja, što je vrlo interensatno. Ima i blago karamelnu aromu koja dolazi od slada.“
A treća je outmeal staut „Špurija“, koja je svoje ime dobila prema riječi špurius, što znači predosjećaj. Ana kaže da time predviđa svijetlu budućnost koju su započeli ovom kampanjom.
„Sve su pive uzbudljive i svaka od njih je poprilično neočekivana. To su piva koja grade optimizam i slobodu, a ona se ističe i na svim našim etiketama.“
Prepoznatljiv vizualni identitet još jedna je stavka kojom se Brlog odvaja od konkurencije. Dizajnerica je članica zadruge Matea Bronić, freelancerica iz Zagreba koja živi i radi u San Franciscu, a osim za Brlog, radi i za Muzej moderne umjetnosti u San Franciscu (MoMA).
Piju li žene pivo?
Iako se njihovo pivo može pronaći na preko 200 lokacija, one su sve na domaćem terenu. Hoće li se što uskoro promijeniti?
„Pive su najbolje kada se lokalno prodaju, tako da nemamo ideju megalomanski se proširiti. Da sada napravimo tvornicu piva koja je 20 puta veća, to bi bio ogroman stres. Mislim da u cijelom procesu treba uživati kao što mi još uvijek uživamo. Imamo još puno lokalnih ideja tako da zasad radimo na domaćoj priči, ali to ipak ne znači da smo si zabranili mogućnosti širenja. Idemo korak po korak.“
A tim tempom promijenila se i slika o tome da žene ne piju pivu i nisu dio ovog biznisa. Jesu li se Ana i Maja prilikom pokretanja pivovare susrele s negativnim reakcijama povezanima uz njihov spol?
„Uvijek su nas to pitali. Mislim da sam u prosjeku slična svim svojim prijateljicama. Svi piju pivo, samo se govori da to nije tako. To su baš stereotipi. Ja se zaista ne osjećam sputana ni u čemu niti me ne traže da se posebno dokazujem. Ja, iskreno, ne vidim nikakvu prepreku jednom kada se to premosti u glavi.“
A ravnopravnost spolova koju promiču kao jednu od važnih vrijednosti, i sami pokazuju kroz strukturu zaposlenih. Sada ih je, naime, četiri – dvije žene i dva muškarca. I funkcioniraju odlično!
Nagrađujući posao
Brlog je sada na tržištu već nekoliko godina i prošao je kroz različite faze poslovanja. Evo što Ana izdvojila kao najizazovnije, a što kao najljepše.
„Prije 3 godine bilo je teško pronaći novac za bilo što jer nismo imali prebijene pare. Da nas je netko tada objesio za noge, ne bi ispala niti lipa. S druge strane, sloboda i povjerenje koje smo iskusili, najljepši su dio ovog posla. Ne znam kako bih opisala kada se netko odrekne svog teško zarađenog novca baš za vaš projekt i za zajednički cilj. Oni imaju puno povjerenje i to je nenadmašno. To me nekako najviše ispunjava i na osobnom i na profesionalnom nivou. Uvijek postoji poslovni rizik, ali lakše ga je podnijeti u zajednici. To je stvarno divota u našem poslu“, zaključuje.
Foto: PR
