Na ovogodišnjim Danima komunikacija u Rovinju, jedan od govornika bila je i Jessica Chapplow koja je održala predavanje na temu: “Heartificial Intelligence: How AI is Humanising Businesses”. Iskoristili smo priliku da je pitamo o novitetima koje ova industrija donosi, kako se “mali” mogu uključiti, a i kakav je omjer žena u toj branši.
Razmišljajući o projektima koji implementiraju tehnologiju umjetne inteligencije – AI (Artificial Intelligence) mogli bismo zaključiti da s obzirom na budžet, rezultat mora biti povećanje prodaje. No, Jessica odmah na početku našeg razgovora objašnjava kako postoji mnogo projekata čiji je fokus ujedno i brand awareness:
“Radi se o kombinaciji, ovisno o projektu. Očito je da će prodaja uvijek biti u fokusu za mnoge kompanije, naposlijetku profit je bitan. No, dugoročno AI projektima se žele obuhvatiti svi prodajni kanali. Radi se o omni-chanell marketingu gdje kupac želi iskustvo. Umjetna inteligencija se često tada koristi kako bi se s kupcem povezali u fazi kupovine čime se fokus stavlja na interakciju, a ne transakciju.”
Cilj je stoga povezati točkice između brand awarenessa, vjernosti kupaca i same kupovine kako bismo dobili zaokruženu priču. Razvitkom AI te radom na ovom cilju kako bi se dobilo na vrijednost prema kupcu na duge staze, a ne samo u fazi transakcije.
AI projekti dostupni samo velikim brandovima?
Lako biste mogli pomisliti da su ovakvi projekti dostupni samo globalnim brandovima, no zapravo se i manji biznisi mogu uključiti. Kako se tehnologija stalno razvija, tako su i troškovi mehanizama potrebnih za AI sve manji. Stvarni trošak nekog manjeg ovakvog projekta je ekonomski isplativiji brandovima nego što je nekada bio.
Naravno, želimo li napraviti veliku kompaniju kao što vidimo kod nekih korpracija, potreban je veći budžet. No, primjerice, personalizirani chat box ili davanje uputama glasom umjesto klikanjem na web stranici, ne zahtijeva toliko veliki budžet, a opet donosi rezultate.
Kako AI približiti demografskoj skupni 50+
Mlađa populacija prirodno prihvaća sve novosti koje tehnologija donosi, no što sa starijima? Nove tehnologije mogu se koristiti i za jednostavne procese kako bi bili što učinkovitiji, primjerice za obradu informacija. Ne mora se uvijek tehnologija usmjeriti prema kupcu. U ovakvim slučajevima može interno pomoći kompaniji da se bolje pozicionira naspram ciljane skupine.
“Danas u svijetu preko 65% ljudi koji imaju 50 i više godina koristi Facebook i to je velika demografska brojka za koju se krivo misli da nemaju doticaja s tehnologijom. To su ljudi koji vole socijalni aspekt tehnologije i upoznati su s njom. Ako se fokusiramo na to područje i dodamo AI na prirodan i organski način, možemo dobiti dobre rezultate.”
Umjesto da kompanija komunicira poruku „gle, koristimo cool AI sisteme“, Jessica kaže kako bi fokus trebao biti na stvaranju web stranice koja pruža novi način interakcije, mogućnost vođenog razgovora i korištenje AI na suptilan način. Stariji ljudi koji se možda ne snalaze toliko online, cijenit će ciljanu navigaciju po stranici kako bi prije došli do onoga što trebaju umjesto da klikaju u nedogled. Kako ljudi postaju stariji, postaju i manje mobilni, a glasovna interakcija tada predstavlja dobro rješenje.
Dobra primjena AI u ekološkim i društvenim situacijama
Postoji mnogo divnih primjera korištenja AI koji obuhvaćaju razne industrije. To su primjerice projekti kojima se pomoću AI pokušavaju uočiti obrasci koji utječu na deforestaciju šuma. Radi se o velikom ekološkom problemu, posebice na području jugoistične Azije. Pomoću satelitskog i video nadzora može se uočiti kada se neželjene aktivnosti događaju i ujedno ih spriječiti.
Još jedan izvrstan primjer je korišenje vizualnog prepoznavanja kao pomoći slijepim ljudima da vide svijet oko sebe kroz verbalnu komunikaciju i slikovno prepoznavanje. Uz sav napredak tehnologije, slijepi ljudi su još uvijek ovisni o drugima te prepušteni njihovoj milosti, a često i nemilosti.
“Ljudi ponekad ovu tehnologiju uzimaju „zdravo za gotovo“, a mi zapravo pomažemo računalu da „vidi“. Kada ljudi kažu da se AI koristi negativno, ne shvaćaju da, pomažući računalu da „vidi“, on zauzvrat pomaže nama. Radi se o uzajamnoj vezi.”
“Tehnologija je dobra samo koliko i ljudi koji je programiraju”
Jessica navodi i primjer Indije gdje se AI tehnologija koristi u dentalnoj industriji. Zemlja je dosta raširena i puno je ljudi u ruralnim područjima. Omjer zubara je jedan na 543 ljudi, čime se negativno utječe na marginalizirano stanovništvo koje nema odgovarajuću dentalnu njegu. Pomoću AI napravio se sustav koji omogućuje glasovnu navigaciju kroz preko 100 pitanja kako bi ljudi mogli nazvati i dobiti informaciju o odgovarajućoj oralnoj njezi bez da moraju putovati kilometrima do samih zubara.
Vidimo kako je danas pomoću AI moguće povezati ljude na načine o kojima prije nismo nikada razmišljali i to je – vrlo moćna stvar. Uvijek će biti kompanija koje će AI koristiti isključivo za povećanje profita, no sve je više primjera onih koje vrijednosti svog poslovanja usklađuju sa vrijednostima društva upravo pomoću AI.
Kako će se umjetna inteligencija razvijati, viđat ćemo sve više takvih primjera. Ona je sada u začetku i ljudi su zapravo često prepušteni sami sebi u otkrivanju legalnih i pravnih granica djelovanja, ali i to će se uskoro promijeniti. Bitno je zadržati fokus i na etičkim aspektima ovih tehnologija.
Položaj žena u IT sektoru
“Kada sam krenula učiti o ovome, nisam znala ništa. Činjenica da sam žena također mi nije pomogla, uvriježeno je mišljenje da se radi o muškom svijetu”, priča nam Jessica. Objašnjava kako je upravo to i bio jedan od razloga zašto je htjela naučiti tehnološke aspekte AI.
“Jedan od najgorih trenutaka je kada sam bila na sastanku gdje su mi rekli da bi trebala pričekati i čuti što oni imaju za reći jer oni zapravo znaju puno o toj temi”, priča.
Iako ne voli reći da je tehnologija muško područje, naglašava kako bi bilo naivno misliti da nije.
“Radi se o području gdje jednostavno ima više muškaraca. Rekla bih da to ima veze i sa samopouzdanjem. Čini se da ga muškarci više imaju i više su samouvjereni. Imaju povjerenja u sebe da imaju dovoljno tehnološkog znanja. Rekla bih da se radi o pomalo staromodnom načinu razmišljanja, to da moraš imati vrlo dobru tehničku pozadinu da bi mogao pričati o tehnologiji, a u stvarnosti – ne moraš.”
Tako nam priča kako postoji mnogo divnih žena koje uđu u područje tehničkih disciplina, a nemaju puno prethodnih kvalifikacija i edukacija. No, sposobne su angažirati se u području ovih tehnologija i spremne su učiti. Kada pogledamo profil ljudi koji pohađa edukacije iz tehnoloških područja i koji rade na STEM tipovima posla, možemo uočiti da nedostaje žena.
Edukacija i samopouzdanje
Puno žena odbija priliku za držanjem govora jer smatra da nisu dovoljno kompetentne. Stoga Jessica smatra da je uvijek i dio odgovornosti na organizatorima da ih potiču i kažu: “Ne, ti nam trebaš”. Naravno, odgovornost je i na samim ženama da prepoznaju prilike i idu prema njima. Posebice u ovom području djelatnosti gdje žene često misle da nisu dovoljno kvalificirane, a zapravo jesu.
Bit će potrebno sve više obrazovanja u ovom području, a već sada je dostupno puno online podcastova i tečajeva. Mnogi su i besplatni, poput onih na edX-u. To je ujedno i dobar način da se ljudi sa sličnim interesima međusobno povežu i upoznaju s AI te shvate kako se ne radi o ničemu negativnom. Tu svakako ne pomažu naslovi u medijima koji često znaju biti senzacionalistički i predstaljati AI kao nešto negativno. Realnost je da puni potencijal umjetne inteligencije nije nitko još u potpunosti otkrio tako da smo svi na tom putovanju zajedno.
Foto: Borna Filic/ Pixsell i privatna arhiva
Tekst: Maja Kos
