Od 1.1.2019. paušalni obrt definitivno postaje najisplativiji oblik poslovanja za početnike

Budući da amandman na Zakon o doprinosima o manjoj osnovici za tvrtke s prihodom do 300 tisuća kuna nije prošao, izgleda da je za početak poslovanja najbolja opcija paušalni obrt. Koje promjene slijede od prvog dana sljedeće godine otkrivamo u nastavku teksta.

Što se mijenja?

Porezne izmjene čije se stupanje na snagu očekuje 1. siječnja 2019. godine, a odnose se na doprinose i djelatnike uključuju ukidanje dva doprinosa – za zaštitu zdravlja na radu (0,5%) i doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti (1,7%), što ukupno iznosi 2,2%.

Istovremeno dolazi do povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5% te dodatnog reguliranja osnovice za plaćanje doprinosa za članove uprave koji su ujedno i zaposlenici toga društva, kao i propisivanja doprinosa za sezonske radnike u poljoprivredi.

Ukidanjem navedenih doprinosa, uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, smanjit će se iznos doprinosa na plaću s 37,2% na 36,5%.

Za razliku od većine obveznika doprinosa kojima je osnovica za plaćanje doprinosa bila propisana Zakonom, članovi uprave, izvršni direktori i upravitelji zadruge su do nedavno bili izostavljeni od toga propisivanja. Prvi su se puta doprinosi na propisanu osnovicu za navedene osobe počeli obračunavati od 1. siječnja 2017., i to u visini istoj kao i za obrtnike – prosječna plaća x koeficijent 0,65, za puno radno vrijeme.

Povezano: Paušalni obrt ili kako najjednostavnije započeti posao?

Drugačija praksa

Propisivanje navedene osnovice za obračun doprinosa ne znači da je to i plaća koju su si navedene osobe trebale isplatiti. S obzirom na uočenu praksu da se neke od navedenih osoba prijavljuju na jedan sat tjedno (što je legitimno), uslijed čega su znatno smanjene osnovice za plaćanje doprinosa, naravno i za zdravstveno osiguranje, te osobe uplaćuju znatno manje sredstava za zdravstveno osiguranje u odnosu na osobe koje rade u punom radnom vremenu, a koriste isti obujam zdravstvene zaštite.

Predloženim izmjenama Zakona se propisuje da je član uprave, koji nije po toj osnovi osiguran, obveznik doprinosa u visini razlike između doprinosa prema propisanoj osnovici osiguranja iz čl. 21. st. 2. Zakona i doprinosa prema osnovi temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba.

Nadalje, izmjenama Zakona se predlaže propisivanje godišnje osnovice za obračun doprinosa koja se utvrđuje kao razlika između osnovice na koju su doprinosi utvrđeni prema osnovi osiguranja temeljem koje je prijavljen kao obvezni osiguranik i najniže osnovice za člana uprave iz čl. 21. st. 2. Zakona.

Ako je razdoblje mjerodavno za obračun doprinosa kraće od kalendarske godine, iznos godišnje osnovice je razmjeran broju dana za koje se utvrđuje obveza. To znači da će se tek temeljem godišnjeg obračuna moći utvrditi iznos razlike za uplatu doprinosa, i to temeljem rješenja Porezne uprave.

Što to znači za paušal?

Za djelatnika u paušalnom obrtu doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iznose 1.193,38 kn mjesečno, što je godišnje 14.320,56 kn izdataka. Ukoliko se paušalni obrt otvara uz stalno zaposlenje u drugom poduzeću onda po osnovi djelatnosti kao paušalni obrtnik plaća obavezne doprinose u iznosu 6.037,50 kn godišnje. Bez obzira radi li se o poreznom obvezniku kojemu je obrt jedini izvor prihoda ili se radi o drugoj djelatnosti (obrt uz rad) visina paušalnog poreza i prireza je ista.

Porezni obveznik osiguran po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti obrta, poljoprivrede i šumarstva koji plaća paušalni porez na dohodak, doprinose za svoje osobno osiguranje plaća prema mjesečnoj osnovici propisanoj kao umnožak iznosa prosječne plaće u RH i koeficijenta 0,4. Iznos propisane osnovice za 2018. godinu iznosi 3.208,00 kn. Iako još ne postoje službeni podaci, pretpostavlja se da će sljedeće godine osnovica za izračun doprinosa za paušalni obrt iznositi 3.379,20 kuna (mjesečni doprinosi = 1.233,41kn + paušalni porez i prirez).

Nakon što paušalni obrt prijeđe prihod u iznosu od 300.000 kuna, može se pretvoriti u d.o.o., što znači stabilniji biznis i lakše plaćanje doprinosa.

Poslovanje bez knjigovođe

U prvoj godini poslovanja obrtnici su oslobođeni plaćanja komorskog doprinosa, a vođenje knjiga za paušalne obrtnike vrlo je jednostavno, što je dodatna prednost jer se ne mora plaćati knjigovođa. Potrebno je voditi knjigu prometa u kojoj se bilježe sve transakcije, ulazne i izlazne, a ona može biti u pisanom ili u elektroničkom obliku.

Osim knjige prometa obrtnici moraju donijeti još samo dva akta: odluku o visini blagajničkog maksimuma i interni akt o fiskalizaciji. Odlukom o visini blagajničkog maksimuma obrtnici sami određuju svotu iznad koje su dužni sav višak isti dan položiti na račun obrta.

Internim aktom o fiskalizaciji donose odluku o pravilima sljednosti numeričkih brojeva računa, poslovnim prostorima, oznakama poslovnih prostora i operatera na naplatnim uređajima. Interni akt mora se donijeti bez obzira posluje li se gotovinom ili ne.

Dozvoljene djelatnosti

Izbor djelatnosti za paušalne obrtnike je ograničen, odnosno postoje određene djelatnosti za koje ne može registrirati ovaj tip obrta. To su samostalne djelatnosti znanstvenika, književnika i izumitelja, zatim novinara, umjetnika i sportaša, zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, tumača, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, prevoditelja, turističkih djelatnika te predavačka i odgojna djelatnost.

Razlikujemo tri tipa obrta prema djelatnosti: slobodni, vezani i povlašteni. Slobodni su oni obrti kod kojih se od obrtnika traži da navede djelatnosti koje želi obavljati i koje ima pravo raditi, a da pri tome ne postoji nikakav uvjet za obavljanje tih djelatnosti (nije potrebna diploma te struke).

Vezani obrti obavezuju obrtnika da zaposli osobu koja ima odgovarajuću stručnu spremu ili položen majstorski ispit iz područja željene djelatnosti obrta, kako bi se mogla obavljati određena djelatnost. Za otvaranje povlaštenih obrta potrebna je posebna dozvola, odnosno povlastica. Radi se uglavnom o uskom krugu djelatnosti, koje imaju neka svoja pravila poslovanja.

Ukoliko se u obrtu zapošljava samo obrtnik, on ne podliježe inspekcijskom nadzoru iz područja zaštite na radu. Međutim, ako se zaposli još netko, prestaje se biti isključivo samozaposlena osoba i time podliježe inspekcijskom nadzoru zaštite na radu.

Svaki obrtnik, pa tako i paušalni, za obveze svog obrta odgovara svojom cjelokupnom imovinom. Čak i ako se zatvori obrt, i dalje se dugove nastali za vrijeme njegova poslovanja moraju podmiriti  osobnom imovinom.

Iako sve navedena ograničenja trebaju uzeti u obzir prilikom odluke o otvaranju paušalnog obrta, kao i prilikom donošenja poslovnih odluka, izgleda da je on zasad jedini način da se uspije pokrenuti biznis.

Autorica: Snježana Slišković, Revisa d.o.o.

Foto: Unsplash