Paušalni obrt ili kako najjednostavnije započeti vlastiti posao

Svi oni koji pokreću svoj posao upoznati su s opcijom otvaranja paušalnog obrta. Što je on, tko ga može otvoriti i zašto je dobra opcija za sve poduzetnike početnike otkrivamo u nastavku.

Što je paušalni obrt?

Obrt se prema Zakonu o obrtu definira kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti, u svoje ime i za svoj račun, od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Paušalni obrt istovjetan je „tradicionalnom“ obrtu, samo što se porez na dohodak ne plaća temeljem rezultata iz poslovanja, već se porez utvrđuje u paušalnom iznosu. Također, paušalni obrtnik nema obvezu vođenja poslovnih knjiga, nego s računovodstvene strane voditi samo „knjigu prometa“. U određenim djelatnostima (npr. trgovina i ugostiteljstvo) ipak postoji obveza za voditi i druge knjige i evidencije.

Paušalni porez

Obzirom da uglavnom ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga, nema ni praćenja i priznavanja troškova jer je zakonodavstvo predvidjelo da troškovi čine 85% prihoda i odredilo paušalni porez na razliku.

U knjigu prometa (obrazac KPR) upisuju se izlazni računi i način plaćanja. Ako će se račune naplaćivati u gotovini, fiskalizacija je obavezna, a ukoliko obrt za usluge posluje preko transakcijskog računa, odnosno bez gotovine, nema potrebe za fiskalnom blagajnom.

„Osim KPR obrasca, druga knjiga koju vodi obrtnik „paušalac“ je obrazac PO-SD odnosno godišnji izvještaj o paušalnom dohotku i uplaćenom porezu koji se predaje poreznoj upravi do 15. siječnja za prethodnu godinu“, objašnjava Zorica Brečić iz Rhea savjetovanja.

Na osnovu dostavljenih podataka utvrđuje je li ostvaren veći ili manji primitak odnosno dohodak u odnosu na već izdano rješenje. U slučaju odstupanja Porezna uprava izdaje novo rješenje s novim paušalnim porezom i razlikom za uplatu ili povrat poreza za prethodnu godinu.

Obaveze obrtnika

Utvrditi porez u paušalnom iznosu znači da se kod otvaranja obrta prema planiranim prihodima koji mogu biti maksimalno 300.000,00 kuna godišnje paušalno plaća porez na dohodak, odnosno kvartalno u iznosu definirano prema razini godišnjih prihoda.

Iznos je podijeljen u 5 razreda, ovisno u primicima, pa tako iznosi od 1530 kn do 5400 kn godišnje.

„Paušalni obrt je također potrebno prijaviti u mirovinski i zdravstveni sustav te po toj osnovi plaćati doprinose za obvezna osiguranja za vlasnika paušalnog obrta. Ako paušalni obrt osim vlasnika ima zaposlene osobe tada je obveznik obračunavanja, obustavljanja i plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće zaposlenika, kao i propisanih doprinosa za obvezna osiguranja na plaću zaposlenika te dostavljati sve zakonom propisane obrasce“, otkriva Kristina Dujmović iz Finum-a, tvrtke za računovodstveno, financijsko i poslovno savjetovanje.

Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iznose 1.193,38 kn mjesečno, što je godišnje 14.320,56 kn izdataka.

Ukoliko se paušalni obrt otvara uz stalno zaposlenje u drugom poduzeću onda po osnovi djelatnosti kao paušalni obrtnik plaća obavezne doprinose u iznosu 6.037,50 kn godišnje.

Bez obzira radi li se o poreznom obvezniku kojemu je obrt jedini izvor prihoda ili se radi o drugoj djelatnosti (obrt uz rad) visina paušalnog poreza i prireza je ista.

Porezni obveznik osiguran po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti obrta, poljoprivrede i šumarstva koji plaća paušalni porez na dohodak, doprinose za svoje osobno osiguranje plaća prema mjesečnoj osnovici propisanoj kao umnožak iznosa prosječne plaće u RH i koeficijenta 0,4.

Iznos propisane osnovice za 2018. godinu iznosi 3.208,00 kn.

Tko može pokrenuti paušalni obrt?

Obrtnik je fizička osoba na čiji se OIB registrira obrt te poduzetnik odgovara za sve nastale obveze svojom ukupnom imovinom. Fizička osoba koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, koje su utvrđene Zakonom o obrtu i fizička osoba koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva može registrirati takozvani „paušalni obrt“.

Prema Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, paušalni obrt može otvoriti fizička osoba koja zadovoljava sljedeće uvjete:

1. da nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost
2. da po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupan godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o PDV-u (300.000 kuna)
3. ne smiju se obavljati poslovi koji spadaju pod slobodna zanimanja samostalne djelatnosti. Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima što uređuju obvezna osiguranja, a kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se smatraju samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti, znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti, samostalna predavačka djelatnost i/ili samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaša.

Koraci pri otvaranju

Prvo je potrebno odabrati naziv, djelatnost i sjedište obrta. Naziv obrta određuje obrtnik, a djelatnost se određuje prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Ako se obrt obavlja na više različitih lokacija, tada je sjedište u jednom od mjesta koje odredi obrtnik. Ako obrtniku za obavljanje obrta nije potreban prostor, tada je sjedište njegova adresa prebivališta odnosno boravišta.

Sljedeći korak uključuje prijavu u obrtni registar. Obrt se može osnovati u nadležnom uredu ili preko aplikacije e-građanin. Za prijavu je potreban OR obrazac te osobna iskaznica.

Potrebno je izraditi pečat, a on treba sadržavati naziv obrta i adresu. Za otvaranje žiroračuna u banci treba imati osobnu iskaznicu, rješenje o upisu obrta u Obrtni registar, obrtnicu i pečat, a za prijavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje potrebno je predati dva obrasca ( tiskanica M – 11 i tiskanica M – 1P) te presliku rješenja o početku poslovanja obrta. Po upisu na mirovinsko osiguranje automatski se vrši upis na zdravstveno osiguranje.

Prijavu obrta u Poreznoj upravi treba izvršiti u roku od 8 dana, a za prijavu u registar poreznih obveznika potrebno je popuniti RPO obrazac.

Obrti koji svoje sjedište imaju u turističkim mjestima, obveznici su plaćanja članarine turističkim zajednicama. Visina ovog davanja ovisi o tome koliko je određeno mjesto visoko pozicionirano na ljestvici turističkih mjesta i koje su djelatnosti obrta.

Više prednosti nego mana

Najčešća dilema prilikom pokretanja poslovanja je ona između otvaranja paušalnog obrta ili j.d.o.o.-a.

Za oba oblika poslovanja niska su početna ulaganja, ali je paušalni obrt ipak u prednosti jer je vođenje poslovanja izuzetno jednostavno. Ipak, j.d.o.o. nema ograničenja u odabiru djelatnosti i moguće je odabrati biti unutar ili izvan sustava PDV-a.

„Prednosti paušalnog obrta predstavljaju ga kao jednog od poželjnih, jednostavnijih i najjeftinijih oblika kretanja u poduzetništvo. On, međutim, ima i određena ograničenja. Kao paušalni obrtnik ne smijete imati prihode veće od 300.000 kn godišnje, ne smijete biti u sustavu PDV-a i obavljati poslove koji spadaju pod samostalnu djelatnost. Kod paušalnog obrta uz navedena ograničenja jedini nedostatak je neograničena odgovornost obrtnika koji za svoje obveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom“, kaže Zorica Brečić.

„Paušalni obrt je trenutno najjednostavniji i najjeftiniji oblik poslovanja. Idealan je za početnike jer ne zahtjeva previše papirologije, jednostavno se registrira, niski su obvezni doprinosi, a preporučljiv je i osobama koje su već u radnom odnosu ili mirovini te žele obavljati i drugu djelatnost. U tom slučaju, ostaje obveza plaćanja doprinosa, ali ne mjesečno već godišnje i to na osnovicu ostvarenog paušalnog dohotka i u manjim postocima“, objašnjava Martina Ćosić iz Gre-co tvrtke za projektiranje, konzalting i knjigovodstvo.

Zaključak je da „paušalni obrt predstavlja pogodan i povoljan oblik poslovanja kod samozapošljavanja te korištenja određenih poticaja“, kako ističe i Kristina Dujmović.

Ukoliko ste nezaposleni svakako se prije otvaranja obrta ili tvrtke raspitajte o poticajima za samozapošljavanje i budite oprezni u redoslijedu i koracima kako ne biste izgubili pravo na potporu.

Foto: Unsplash