Nađete li se u situaciji u kojoj vam netko prijeti tužbom ili pak već usred sudske parnice želite mirno (sporazumno) rješenje koje će biti dobro za obje strane te vam sačuvati značajna financijska sredstava, medijacija ili mirenje najbolji je način za kojim možete posegnuti. Riječ je o jednom od alternativnih načina rješavanja sporova, a u Republici Hrvatskoj provodi se od 2003. godine.
Da bismo saznali kako točno mirenje funkcionira, koje su njegove prednosti i tko najčešće za njime poseže, obratili smo se Ana-Mariji Kajić, osnivačici i partnerici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Petar Petrić & Ana-Marija Kajić i registriranoj izmiriteljici, koja posjeduje dugogodišnje iskustvo u pravnom savjetovanju domaćih i stranih pravnih osoba.
Izmiritelj upravlja procesom
Kako sama kaže, posljednjih nekoliko godina sve se više prepoznaju prednosti mirenja kod rješavanja većine sporova. Postupak mirenja u Republici Hrvatskoj je u potpunosti dobrovoljan te se provodi ako su obje strane suglasne pokušati spor riješiti uz pomoć treće stručne osobe, odnosno izmiritelja ili medijatora i to u bilo kojoj fazi sudskog spora.
“Mirenje se može pokrenuti prije samog sudskog spora, tijekom sudskog spora, ali i po okončanju istog. U Republici Hrvatskoj mirenje se može provesti pri sudovima, pred centrima za mirenje Hrvatske udruge za mirenje, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske odvjetničke komore, Hrvatske udruga poslodavaca, Hrvatskog ureda za osiguranje i drugim institucijama koji imaju centre za mirenje, ali i pred svim registriranim izmiriteljima u Republici Hrvatskoj koji su kao takvi evidentirani pri Ministarstvu pravosuđa”, pojašnjava nam Ana-Marija.
Izmiritelj ili medijator je osoba koja raspolaže certifikatom za ovlaštenog izmiritelja (medijatora) i znanjima potrebnima za rješenje konflikta. Osim njega, obje strane također aktivno sudjeluju u postupku nalaska rješenja kako bi se zadovoljile sve strane u sporu.
Podaci ostaju tajni
Važno je napomenuti da u tom postupku obje strane moraju potpisati sporazum kojim pristaju na mirenje te izjavu o tajnosti podataka.
“Sve što su stranke saznale u mirenju ostaje tajno i ne može se kasnije koristiti u sudskom sporu te se u postupku mirenja ne sastavlja zapisnik. Izmiritelj obavlja sastanke najčešće zajednički s objema strankama koje, naravno, mogu imati i svoje punomoćnike odnosno odvjetnike, no izmiritelj može odrediti i provođenje odvojenog sastanka sa svakom stranom posebno, a odluka ovisi o izmiritelju i njegovoj percepciji o potrebi održavanja istih, što je najčešće slučaj kada, pogotovo na početku mirenja, stranke nisu u mogućnosti komunicirati o predmetu spora” ističe Ana-Marija.
Kako nam dalje pojašnjava, strane u mirenju imaju priliku ispričati svoju priču i ono što im je važno u sporu sa suprotnom stranom, te uz pomoć izmiritelja pronalaze mogućnosti koje bi dovele do rješenja spora zaključenjem nagodbe, što najčešće nije slučaj u sudskim sporovima u kojima ponekad ne dolaze do izražaja pravi interesi strana u sporu i fokusira se na dokazivanje toga tko je u pravu, a tko u krivu.
U postupku mirenja strane ne prepuštaju odluku o svom sporu nekom trećem, već odluku donose samostalno. Samostalno odlučuju na koje rješenja spora s drugom stranom žele pristati. Također, ako je stranama u mirenju potrebna stručna pomoć pojedinog vještaka ili stručnjaka iz nekog područja djelovanja, mogu ga angažirati, a sve to u svrhu što efikasnijeg rješenja spora.
Nagodbom postignutom u mirenju suprotstavljene strane u potpunosti rješavaju sporni odnos.
“Nagodba zaključena u postupku mirenja (medijacije) je ovršna isprava te u slučaju da jedna strana ne poštuje nagodbu, ista se može i prisilno izvršavati, no ističem da se nagodbe postignute u mirenju vrlo rijetko prisilno izvršavaju upravo zbog činjenice da su same stranke pronašle za sebe prihvatljivo rješenje i oko njega se suglasile”, kaže Ana-Marija.
Zašto odabrati mirenje?
Iako bez sumnje postoje oni koji pravdu žele istjerati na sudu, mirenje olakšava cijeli proces za obje strane. Upravo zato jer obje strane u njemu sudjeluju dobrovoljno, imaju i kontrolu nad svim njegovim segmentima, a jednako ga tako mogu i prekinuti u bilo kojem trenutku
“Stranke u potpunosti kontroliraju rješenje spora i o njihovom sporu ne odlučuje nitko drugi. U većini slučajeva to se rješava u nekoliko sastanaka održanih u postupku mirenja, dok svi znamo da sudski sporovi traju i po nekoliko godina s neizvjesnom mogućnosti uspješnog izvršenja presude”, pojašnjava nam Ana-Marija.
Upozorava da pri sudskom postupku ne možemo znati hoćemo li uspjeti dobiti ono što smo tražili ili ne, dok je u mirenju situacija jasna.
“Jednom trgovačkom društvu ništa ne znači pravomoćna presuda u njegovu korist kojom je drugoj strani naloženo plaćanje iznosa dugovanja, zateznih kamata i troškova ako je druga strana u međuvremenu prestala postojati ili je blokirana i slično, što je čest slučaj u Hrvatskoj. Danas brzina poslovanja zahtjeva brzo rješenje spora koje je nastalo između trgovačkih društava, a to im pruža mirenje. Također, mirenje je tajan postupak pa ga često koriste trgovačka društva kada ne žele međusobne konflikte iznositi u sudskim postupcima i javnosti”, ističe Ana Marija i pojašnjava da nisu samo velika trgovačka društva ta koja posežu za mirenjem.
Spašava i male i velike poduzetnike
Prema njezinom iskustvu, za ovim postupkom jednako posežu i mali i veliki poduzetnici.
“Mirenje i velikim i malim poduzetnicima pruža brzo i učinkovito rješenje spora, pruža im mogućnost da sami nađu rješenja spora i time spor kontroliraju te im pruža tajnost podataka. Smatram da bi i u Hrvatskoj sasvim sigurno trebalo raditi na pronalaženju modaliteta kojima bi se uredilo da se za neke sporove prije pokretanja tužbe provede postupak mirenja među sukobljenim stranama, a pri tome ne mislim na obiteljske sporove niti sporove s Republikom Hrvatskom gdje već postoji obveza provođenja mirenja prije pokretanja sudskog postupka.”
Naime, upravo mirenje može i male i velike poduzetnike spasiti od financijske propasti, kao i od gubitka suradnje s poslovnim partnerom u odnosu na kojeg postoji konflikt. Praksa pokazuje da često nakon mirenja tvrtke nastavljaju suradnju sa suprotnom stranom, što u slučaju odlaska na sud nikako ne bi bio slučaj.
Brojne prednosti
Zaključno, mirenje ima brojne prednosti od kojih nam je Ana-Marija nabrojala samo neke.
“Mirenje je dobrovoljan postupak, a stranke u njemu suglasno biraju miritelja. Zajednički pronalaze najbolji način rješenja spora, upravljaju vlastitim sporom koji drže u tajnosti od javnosti te se u većini slučajeva nagodba postiže u svega nekoliko sastanaka. Troškovi mirenja su znatno niži od troškova u sudskom postupku. Na kraju nema pobjednika ni gubitnika jer su se obje strane sporazumjele o načinu rješenja spora”, kaže Ana-Marija.
Kao što smo spomenuli na početku, za ovim se postupkom može posegnuti u bilo kojoj fazi spora, no Ana-Marija kao najbolje rješenje predlaže ovaj način i prije nego uopće dođe do sudskog spora. Ne uspiju li se dogovoriti, uvijek im ostaje rješavanje spora pred sudom.
Foto: privatna arhiva Ana-Marije Kajić
Hvalevrijedno, s tim da bih dodala da, osim izbjegavanja sudskih troškova, poslovni partneri imaju mogućnost poboljšanja i razvoja međusobnih odnosa, što u konačnici može dovesti do nastavka poslovne suradnje.
Smatram da je poboljšanje međuljudskih odnosa važnije od sudskih troškova.