Danas je Međunarodni dan žena, kad se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Stoga se pokušava osvijestiti javnost o neravnopravnosti spolova koja i danas, u 2017., postoji u svijetu. A sudeći prema posljednjem godišnjem izvještaju o rodnom jazu, tu ravnopravnost nećemo postići ni sljedećih 170 godina.
Koji je status žena u društvu?
Državni zavod za statistiku se bavio statusom žena u hrvatskom društvu te dao pregled najvažnijih pokazatelja iz područja obrazovanja, tržišta rada te životnog vijeka.
U zadnjih desetak godina broj djece u dječjim vrtićima je u blagom porastu. No, prema posljednjim podacima za 2015./2016. godinu, djevojčica je bilo nešto manje od dječaka (47,5 %). U toj istoj godini, bilo je i 48,7 % djevojčica u osnovnim školama, što znači da se u 10 godina broj djevojčica smanjio za oko 17,7 %.
U srednjim školama omjer između učenika i učenica bio je istovjetan (50,1 % učenica), što znači i kako se posljednjih desetak godina nije ništa znatnije promijenilo.
Veći broj visokoobrazovanih žena
Kod učiteljica je nešto drugačija situacija. Njihov udio u osnovnim školama je znatno veći od udjela učitelja – 81,8 %. Jednako tako su i nastavnice u srednjim školama zastupljenije, a njihov postotak u 2015./2016. godini je iznosio 67,1 %.
I na visokim učilištima u akademskoj godini 2015./2016. studentice su činile 56,8 %, a polovica njih je bila u područjima društvenih znanosti. Udio diplomiranih studentica iznosio je 59,6 %, a doktorica znanosti 56,6 %.
Dakle, vidljivo je kako su se u pola stoljeća dogodile velike promjene u području obrazovanja žena, a što se tiče visokog obrazovanja, na tom području ne samo da su postigle ravnopravnost s muškarcima, već su ih i prestigle.
Najbolje plaćene u djelatnosti financija i osiguranja
Među radno sposobnim stanovništvom je 52,3 % žena. Od toga je zaposlenih u 2015. bilo 46,1 %, a njihova prosječna neto plaća u 2014. bila je za 10,9 % manja nego kod muškaraca.
Najmanje su bile plaćene žene zaposlene u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3 986 kuna) te prerađivačkoj industriji (4 259 kuna). Najvišu plaću imale su žene zaposlene u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (7 140 kuna), kao i informacijama i komunikacijama (7 119 kuna).
Žene koje su imale veće plaće od muškaraca, radile su u građevinarstvu (za 10 %), te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (za 4 %).
Žive duže
Posljednjih četrdesetak godina je u porastu i prosječna starost žena. Pa je tako u 2015. ona iznosila 44,3 godina. Za usporedbu, 1971. je prosječna starost žena bila 35,5 godina.
No, dok se te iste godine rodilo 31 238 djevojčica, u 2015. godini se taj broj gotovo prepolovio (18 124, no to i ne čudi, s obzirom da se rađa sve manje djece pa je slična situacija bila i kod dječaka (33 654 rođeno 1971., 19 379 rođeno 2015.)
Žene se danas kasnije odlučuju i na stupanje u brak, pa je prosječna starost nevjeste u 2015. godini iznosila 28,2 godina. Osim na brak, i na majčinstvo se žene odlučuju sve kasnije, a prosječna dob prvorotkinja je 28,6 godina.
Indeks starenja pokazuje i kako je u porastu broj žena starije životne dobi. Iako je u posljednjih 30 godina 20. stoljeća udio žena u dobi od 60 i više godina bio je manji u odnosu na one mlađe od 20 godina, od 2001. se bilježi povećanje udjela žena u dobi od 60 godina.
Žene dakle žive duže, prosječno trajanje života je 80,4 godina, što znači da žive sedam godina duže od muškaraca.
Foto: 123rf
