U želji da se domognu određenih ciljeva i pozicija, ljudi često ne biraju sredstva, ne libe se obećanja, koja ili nisu provediva ili se duboko kose s njihovim uvjerenjima i uvjerenjima skupine koje zastupaju. Ovaj opis najbolje oslikava hrvatsku političku scenu – ono što se obećava u predizborno vrijeme, nakon dolaska na vlast u pravilu pada u vodu.
Zaokret vladajućih po pitanju prava na pobačaj
Posljednji u nizu takvih slučajeva je zaokret aktualne vlasti po pitanju prava žena na pobačaj. I dok se HDZ niti jednom tijekom predizborne kampanje nije javno, jasno i glasno, izjasnio za zabranu pobačaja, dolaskom na vlast redefinirali su vlastite prioritete po ovom pitanju. U Nacrtu zaključaka Vijeća za vanjske poslove o prioritetima Europske unije u UN-ovim tijelima za ljudska prava u 2017. godine, predstavnici hrvatske vanjske politike jasno ističu, da kada je riječ o ljudskim pravima, hrvatski interesi bazirani su na zaštiti prava vjernika i pravu na vjeroispovijest, kao i na zaštiti obitelji.
Isto tako, istaknuto je da će se posebna pozornost posvetiti promicanju i zaštiti tradicionalne obitelji, temeljene na braku kao zajednici žene i muškarca, što je prema napisu hrvatskih diplomata “prirodna i temeljna jedinica ljudskog društva”. I iz ovog stava također se vidi odmak aktualne vlasti od obećanja i prakse. Naime, ranije su se vrlo glasno naglašavali poduzeti koraci u smjeru izjednačavanja prava članova LGBT zajednice, da bi se nakon samo nekoliko mjeseci napravio drastičan zaokret. Jednaku sudbinu doživjelo je i pravo žena na pobačaj. Doduše, pojmu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava nedostaje jedinstvena definicija i na međunarodnoj razini, pa se svim članicama EU-a i Vijeća za ljudska prava UN-a dopušta da same definiraju taj pojam. U tom slučaju Hrvatska tumači taj pojam tako da on ne uključuje pobačaj.
Ovakvi stavovi i zaokret hrvatske Vlade po pitanju ljudskih prava, izazvali su brojne kritike domaće javnosti, te veliku pozornost stranih medija. Podsjetimo kako su i premijer Andrej Plenković i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier, tijekom predizborne kampanje izbjegavali dati izravan odgovor – za ili protiv pobačaja. Tvrdili su kako je pobačaj veliko zlo, koje treba izbjeći, ali koje u okviru postojećih hrvatskih zakona se ne može zabraniti. Prema njihovim, tadašnjim tumačenjima, pobačaj niti ne treba zabranjivati jer se takvim potezom neće mnogo napraviti, već treba pojačati aktivnosti oko edukacije, ali i raditi na mjerama za podizanje životnog standarda i poboljšanja uvjeta za roditeljstvo. Ispada da je uvoditi mjere i raditi na uvjetima daleko kompliciranije od – donošenja zabrana.
Osim Hrvatske iste stavove zauzele su i vlade Poljske i Mađarske, dok ostatak Europe pitanje rodne ravnopravnosti i slobode seksualne orijentacije stavlja među prioritete političkog djelovanja unutar Europske unije, pa ih je potez hrvatske vlade prilično iznenadio. A da će Hrvatska zauzeti drugačiji stav po ovim pitanjima dalo se već naslutiti u trenutku kada je ministar Stier za svog savjetnika za ljudska prava imenovao Ladislava Ilčića, predsjednika HRAST-a, stranke koja svoj politički program bazira upravo na stavovima za koje se po novome zalaže i Hrvatska.
Ustavni sud neće prihvatiti zahtjev za zabranu pobačaja?
Da bi Vlada ipak mogla imati određene probleme u provedbi svojih odluka, daje se naslutiti iz odluke o ustavnosti prava žene na pobačaj koju donosi Ustavni sud. Naime, kako neslužbeno saznaje Jutarnji list, Ustavni sud neće prihvatiti zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. čiju je ustavnost prva osporavala Udruga “Hrvatski pokret za život i obitelj” te se još 1991. godine obratila Ustavnom sudu. Zahtjev za ocjenu ustavnosti ponovila je i Udruga “U ime obitelji” u listopadu 2016. godine.
A da ostatak Europe uistinu razmišlja drugačije potvrđuje pokretanje inicijative “She Decides” (Ona odlučuje), koja je nastala na nizozemsku inicijativu, a kao odgovor na američko, odnosno Trumpovo ukidanje godišnje pomoći od 600 milijuna dolara za zdravstvene programe planiranja obitelji kojeg su koristili milijuni žena u slabo razvijenim dijelovima svijeta. Nizozemsku inicijativu odmah su podržale Belgija, Švedska, Danska, Luxemburg, Finska, Kanada i Cape Verde, te će se u Bruxellesu 2. ožujka održati konferencija na koju je pozvano 50 država, a sve s ciljem osiguravanja dovoljno novaca za popunjavanje financijske praznine nastale Trumpovom odlukom.
“Ne možemo iznevjeriti žene iz najugroženijih dijelova svijeta. Potrebna im je naša pomoć. Sve one moraju imati pravo birati žele li imati djecu, kada i s kim”, poručila je Lilianne Plomen, nizozemska ministrica za vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju.
Na konferenciju u Bruxelles pozvana je i Hrvatska, a da li ćemo tamo poslati svoje predstavnika, za sada nije poznato.
Foto: 123rf
