U više smo se navrata na portalu Women in Adria, što kroz tematske rasprave, a što kroz intervjue i stvarna iskustva naših sugovornica i članica, dotaknuli problematike izuzetno malog broja žena u najbrže rastućoj industriji – informatičkom sektoru.
Danas više nego ikada nužno je da se čuje glas žena, glas za jednake mogućnosti, kako u području zapošljavanja u IT sektoru, tako i u području školovanja. Naime, brojke i dalje jasno potvrđuju kako je riječ o industriji kojom dominiraju muškarci.
Biografska drama “Hidden Figures” o tri matematičarke
Da se ova tema ponovno nađe u središtu razmišljanja, pomogla je premijera američke biografske drame ‘Hidden Figures’, filma koji govori o tri afroameričke matematičarke, koje su tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća radile za NASA-u te se nalaze među najzaslužnijim osobama u projektu lansiranja prvog Amerikanca, Johna Glenna u svemir. Katherine Johnson, Dorothy Vaughan i Mary Jackson, iako vrsne matematičarke, čije znanje i rad nikada nisu bili upitni, često su bile izvrgnute raznim spolnim i rasnim predrasudama.
Osim što gura u prvi plan ogroman doprinos triju matematičarki u američkom hvatanju koraka s ruskim svemirskim programom, ova biografska drama bavi se i problemima s kojima su bile suočene žene u strukama, koje su i sredinom prošlog stoljeća, bile rezervirane većinom za muškarce. Matematičarke onog vremena, a koje su s vremenom postale programerke, kako su se razvijale informatičke tehnologije i programski jezici, bile su ograničavane u svojem radu i znanstvenom doprinosu. Da bi se njihovi znanstveni radovi cijenili u akademskoj zajednici, kako bi dobili zasluženu pozornost kolega diljem svijeta, žene su često svoja otkrića i doprinose morale supotpisivati s muškim kolegama.
Film ‘Hidden Figures’ vrlo je jasno još jednom istaknuo činjeničnu stvarnost o nejednakosti spolova, kao i nužnost stvaranja boljeg i pravednijeg društva. A da je uistinu riječ o nejednakosti posebno u IT sektoru, najbolje svjedoče same brojke. Zastupljenost žena u IT industriji dan danas ne prelazi 25 posto. No, i tu brojku treba uzeti s određenom dozom rezerve. Naime, pojedine informatičke tvrtke se hvale i s 30 posto žena u svojem radnom okruženju, no, tek pažljivijim pogledom na radnu strukturu otkrije se da tek 17 posto njih radi na tehničkim pozicijama. Jednako porazan je podatak vezan i uz plaće žena u IT sektoru. Za ista zanimanja žene primaju i do 20 posto manje novaca.
Ništa bolje stanje nije niti u području školovanja žena za buduća IT zanimanja. Primjerice, u Americi od ukupnog broja diplomiranih informatičara, tek njih 18 posto su žene. Posebno zabrinjavajući podatak je onaj vezan uz ogroman pad zanimanja mladih žena za tehničke studije u fazama između osnovne i srednje škole. I dok u osnovnoj školi čak 74 posto djevojaka pokazuje zanimanje za informatikom, matematikom i drugim tehničkim predmetima, u srednjoj školi tek 0,4 posto njih se odlučuju na maturu u informatičkim znanostima.
Foto: YouTube Screenshot
Zašto vam nije zabrinjavajuća činjenica da su npr. skoro same žene na poslovima medicinskih sestara. Naravno da treba osigurati jednaka prava, mogućnosti, plaće… ali žene su različite od muškaraca po svojim interesima, hobijima, stvarima koje ih čine sretnima. It sektor jednostavno nije većini zanimljiv većini žena.