Život u poslovnom okruženju karakterizira visoka razina odgovornosti, ambicioznost, angažiranosti, dinamično radno okruženje, napetosti koje diktiraju postavljeni vremenski rokovi za izvršenje zadataka, sastanci koji zahtijevaju dugotrajnu koncentraciju, pravovremenu proaktivnost….
Zajedničko svim ovim karakteristikama je da naš status dovode u jednu povišenu razinu funkcioniranja koja, ako postane kronična za posljedicu ima uključivanje simpatičkog živčanog sustava (autonomni sustav).
Posljedice poslovnog opterećenja
Kada simpatički živčani sustav dominira, tada su sposobnosti organizma za napore povećane (u davnim vremenima taj sistem se uključivao za vrijeme neke prijetnje ili opasnosti), a fiziološkom i psihološkom smislu očituje se kroz proširene zjenice, smanjeno izlučivanje sline, ubrzano disanje i rad srca, pojačano znojenje, pojačano izlučivanje adrenalina i kortizola (hormon stresa) iz nadbubrežne žlijezde, povećano skladištenje masti, razdražljivost, depresija, nemir, pad koncentracije….
U sportu postoji sindrom simpatičke pretreniranosti koji nastaje uslijed dugotrajnog i neadekvatnog opterećivanja organizma. U usporedbi poslovnog i sportskog opterećivanja možemo doći do istih ili sličnih volumena opterećenja, razlika se ogleda u načinu postizanja tih stanja, u sportskom kontekstu radi se o dinamičkom tjelesnom i psihološkom naporu, a u poslovnom kontekstu o statičkom tjelesnom opterećenju i dinamičkom intelektualnom (mentalnom) naporu.
Ova fiziološka stanja pojačanog rada simpatikusa mogu za osobu predstavljati mač s dvije oštrice, u jednoj fazi ta stanja su korisna, jer ta povišena stanja nude mogućnosti za povećani volumen angažmana, visoku fokusiranost na cilj, bistrinu uma, intelektualnu agilnost, što za posljedicu može imati bolje poslovne rezultate, zadovoljstvo ostvarenim ciljem, dok ih naš organizam tolerira…
“Menadžerske bolesti“
Kad tolerancija „popusti“ počinju se javljati smetnje i simptomi koji mogu voditi u bolest, u ovom kontekstu govorimo o “menadžerskim bolestima“ ili smetnjama kao što su: povišeni krvni tlak, kolesterol, ateroskleroza, moždani i srčani udar, gastritis, bolesti štitnjače, depresija, anksioznost, prekomjerna tjelesna težina, atrofija muskulature lokomotornog aparata koja može dovesti do raznih bolnih sindroma, lošeg držanja….
Ako na sebe pogledamo kao na ljudsko biće, bez obzira u kojoj se profesionalnoj ili privatnoj ulozi nalazili, svi imamo unutarnje sustave koji u svojim osnovnim, prirodnim psihofizičkim postavkama teže harmoniji, ravnoteži između budnosti i sna, aktivnosti i pasivnosti, napetosti i opuštenosti rada i odmora, fiziološkoj ravnoteži između simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sistema.
Tjelesna neaktivnost i zadaci koji dolaze iz radnog okruženja zbog povišenog stanja pripravnosti….. (zadani rokovi, važni sastanci, bitne odluke, velike odgovornosti…), nešto je što čini svakodnevnicu profesionalne stvarnosti zaposlenika.
Zdravlje je nematerijalna vrijednost, koja u današnjem svijetu čini ekonomsku kategoriju.
Zdravlje kao nezamjenjiv resurs trebalo bi postati ključ kulture pojedinca, poduzeća i šire zajednice.
Savjesnost, odgovornost,razboritost, mentalnu zrelost s kojom djelujemo u poslovnom okruženju možemo primijeniti i u kontekstu brižnosti i proaktivnosti za naše zdravlje.
Autorica: prof. Sanja Zrnić, REcreare-zdravstveni fitness
Foto: 123rf
