Nakon što je Zoran Milanović uslijed poražavajućih rezultata na proteklim parlamentarnim izborima odlučio povući se s čela SDP-a, u javnosti se nije prestajalo nagađati o tome tko će biti novi predsjednik ili predsjednica najveće hrvatske ljevičarske političke stranke. Među brojnim muškim imenima povremeno se pojavilo i pokoje žensko.
Iako često spominjana Aleksandra Kolarić više nije u igri jer se nije uspjela vratiti u SDP, pojavila su se tri nova ženska imena. Riječ je o Vesni Škulić, Gordani Sobol i Karolini Leaković. Sve su one i službeno u utrci za predsjedništvo SDP-a.
Kompetentne žene bore se za čelo stranke u kritičnom trenutku
Svaka od njih uistinu je snažna ličnost i, kako se čini, prijekopotrebna promjena u stranci koja tone.
Tri ženske kandidatkinje u odnosu na pet muških kandidata svakako predstavljaju napredak u odnosu na dosadašnje stanje u politici i poražavajuće mali broj žena u njoj, posebno u posljednjem sazivu Sabora. Međutim, nije neobično što se upravo u trenutku u kojem stranka tone poseže za ženskim vodstvom. Ta je situacija već dobro poznata praksa u svijetu. Naime, velik broj žena na visoke funkcije zasjedne upravo u trenutku kada se tvrtka ili država nalazi u teškom položaju,što je poznato kao fenomen staklene stijene.
Bez obzira na to, sadašnje kandidatkinje zaista se čine kao one koje bi tonuću stranku mogle izvesti na pravi put i ponovno zadobiti povjerenje birača. Ono što je najvažnije, sve tri kandidatkinje se zalažu za ženska prava te općenito ljudska prava i pritom su vrlo glasne, što nije često bio slučaj s dosadašnjim političarima.
Vesna Škulić bila je prva saborska zastupnica s invaliditetom
Prva od njih je Zadranka Vesna Škulić. Njezin život piše nimalo jednostavnu priču iz koje je uz snažnu volju uvijek nastojala izlaziti kao pobjednica unatoč svim preprekama koje su joj se našle na putu. Distrofija mišića prikovala ju je za invalidska kolica kada joj je bilo četrnaest godina te je već u tom periodu naučila što znači biti odvojen od obitelji jer se morala školovati u zagrebačkom Centru za odgoj i obrazovanje.
Nakon Domovinskog rata tijekom kojeg je nesebično pomagala potrebitima, zaposlila se u Odjelu za humanitarne djelatnosti Ministarstva rada i socijalne skrbi te se aktivnije uključila u politiku.
Kao članica SDP-a postala je prva saborska zastupnica s invaliditetom u Hrvatskoj, a zanimljivo je da je u svom mandatu bila zastupnica s najviše prijeđenih kilometara u svrhu službe. Bila je i članica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, članica Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo i Odbora za ravnopravnost spolova
Nakon isteka mandata, Ivo Josipović imenovao ju je povjerenicom Predsjednika Republike za osobe s invaliditetom.
Iako u matičnoj stranci nije nailazila na predrasude zbog svojeg invaliditeta, za Slobodnu Dalmaciju priznala je da zna da će se morati suočiti s brojnim pogledima i upitima može li ona uopće u svom stanju voditi stranku.
Njezine dosadašnje aktivnosti pokazale su da se može nositi s bilo kojim izazovom i pritom se zalagati za prava obespravljenih, što je svakako njezina velika prednost.
Foto: Vesna Škulić, privatna arhiva
Gordana Sobol javno izriče mišljenja većine Hrvata i bori se za pravdu
Kandidatkinja Gordana Sabol također je žena respektabilne biografije. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, a osim rada u struci, aktivno se uključivala u politiku. Bila je članica prvog Predsjedništva SDP-a, glavna tajnica SDP-a i predsjednica Glavnog odbora SDP-a te saborska zastupnica u dva mandata i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova.
Posebno se ističe suradnjama s nevladinim udrugama, naročito na području ženskih i ljudskih prava. Koliko joj je stalo do dobrobiti žena, najbolje govori to što je i predsjednica Savjeta Udruge “Korak” iz Karlovca, koja u svom skloništu skrbi o žrtvama obiteljskog nasilja.
Također je i mentorica u projektu Future Leaders koji je pokrenuo Women in Adria, a osim što joj je izuzetno važno pružati primjer svim ženama i pokazati im da mogu uspjeti u „muškom“ svijetu, jednako tako se bori protiv bilo kakve diskriminacije i govora mržnje na bilo kojoj osnovi.
Zato je i reagirala na komentare Željka Glasnovića koji je, podsjetimo, prije nekoliko dana vrijeđao studente zagrebačkog Filozofskog fakulteta na temelju porijekla, političkih uvjerenja i izgleda te pozivao na nasilje, čime je izazvao negodovanje gotovo čitave hrvatske javnosti.
Gordana Sabol odlučila je ne samo negodovati, nego i poduzeti konkretne mjere. Glasnovića je prijavila DORH-u zbog poticanja na mržnju i nasilje. Dakako, ni to nije moglo proći bez komentara na društvenim mrežama i portalima, no za razliku od onih koji samo komentiraju, Gordana Sobol zaista i radi na poboljšanju našeg društva.
Foto: YouTube Screenshot
Feministkinja Karolina Leaković želi socijaldemokratski SDP
Posljednja kandidatkinja u utrci za predsjedništvo SDP-a je Karolina Leaković. Na svom je Facebook profilu javno obznanila svoju kandidaturu te dala do znanja što joj je najvažnije u stranci. Politiku želi približiti građanima i vratiti socijaldemokratske vrijednosti u stranku.
Osm što želi socijaldemokratsku stranku, želi jednako takvo društvo, a to nastoji postići svojim brojnim angažmanima. Poznata je kao feministkinja koje je uvijek glasno ukazivala na nepravde u društvu. Danas je ona potpredsjednica Foruma žena SDP-a, potpredsjednica Organizacije žena Stranke europskih socijalista (PES Women) i međunarodna tajnica SDP-a.
Javno podržava LGBT zajednicu i svim se snagama bori za ravnopravnost spolova, što joj, smatraju neke istaknute hrvatske feministkinje, nažalost ne ide u prilog u hrvatskom homofobnom i mizogenom okruženju.
Unatoč tome, Karolina Leaković jasno daje do znanja što joj je najvažnije, a to je jednakost ishoda muških i ženskih života. Za svoj veliki intervju za Index.hr izjavila je kako ne može prijeći preko toga da muškarci i žene ne dobivaju jednake mogućnosti za obrazovanje i ne primaju jednaku plaću za isti rad. Smatra da žene i muškarci različitog socioekonomskog statusa, podrijetla, rodne ili seksualne orijentacije moraju moći ostvariti svoj puni potencijal. Takav pogled na još uvijek patrijarhalno hrvatsko društvo zaista je ono što nam treba.
Foto: PES Communications – Flickr
Neukusni muški komentari o kandidatkinjama šire se internetom
Kakvo je doista to naše društvo, dobro pokazuju komentari na portalima i društvenim mrežama koji su upereni protiv sve tri kandidatkinje. Dok se o muškim komentarima rijetko nađe poneki koji ih vrijeđa, vrlo su rašireni oni koji ih nastoje prikazati u negativnom svjetlu. Aleksandru Kolarić negativno su okarakterizirale uglavnom žene, no sada je stvar drugačija. Negativne i nadasve bezobrazne komentare pišu gotovo isključivo muškarci.
Da bi stvar bila gora, nije riječ samo o komentarima javnosti nepoznatih muškaraca. Vrlo neukusan komentar dao je i SDP-ovac Mladen Pejnovič koji kaže da način na koji se počelo samokandidirati za predsjednika SDP-a prijeti da se to pretvori u natjecanje za izbor neke misice, a ne šefa ozbiljne političke stranke. Zbog toga je završio na Libelinom stupu srama. Jasno je da o svojim muškim kolegama nije imao nikakav sličan komentar.
Ne možemo se ne zapitati zašto su Aleksandru Kolarić muškarci uglavnom podržavali, a sadašnje službene kandidatkinje ne. Bilo da je riječ o tome što one ipak imaju jasnije programe i viziju svoje stranke ili o činjenici da se sve tri itekako glasno zalažu za bolji položaj žena, očito je da im nešto smeta.
