Arhitekti i ljubitelji arhitekture diljem svijeta ostali su u šoku kad je iznenada 31. ožujka 2016. godine preminula iračko-britanska arhitektica Zaha Hadid.
Ova nevjerojatna žena postala je poznata zbog svojih nekonvencionalnih i odvažnih projekata koji su svojim izgledom izazivali kontroverze i obožavanje diljem svijeta.
Bila je prva žena na svijetu koja je dobila nagradu Pritzker – svojevrsnog Nobela za arhitekturu, ali i prva žena nagrađena cijenjenom Zlatnom medaljom za arhitekturu. Svoj je profesionalni rad okrunila i s nizom drugih poznatih svjetskih nagrada poput Stirling i Premium Imperiale.
Tko je bila Zaha Hadid?
Rođena je 1950. godine u Bagdadu u Iraku gdje je i odrasla u jednoj od prvih Bauhausom nadahnutih bagdadskih kuća. Činjenica da je od malih nogu bila izložena vrhunskoj arhitekturi, ali i da je živjela u vrijeme progresivnog razmišljanja na Bliskom istoku kad je modernizam smatran glamurom, vjerojatno joj je odredila životni put.
Iako je prvotno studirala matematiku na Američkom sveučilištu u Bejrutu, dizajn i arhitektura su bili njena prava ljubav. Tako je nakon preseljenja u London, upisala studij arhitekture na prestižnoj Architectural Association School. Tamo je upoznala neke od vodećih arhitekata eksperimentalne europske arhitekture poput Rema Koolhaasa, Elia Zenghelisoma i Bernarda Tschumija.
U Londonu je upoznala i Patrika Schumachera s kojim je 1979. godine osnovala arhitektonski studio Zaha Hadid Architects, u kojem je radila sve do smrti.
Osmislila zgrade diljem svijeta
Tijekom sljedećih 35 godina, Zaha Hadid je osmislila cijeli niz prepoznatljivih zgrada diljem svijeta. Od Skijaške skakaonice Bergisel u Innsbrucku, upravne zgrade BMW-a u Leipzigu do Nacionalnog muzeja suvremene umjetnosti MAXXI u Rimu.
Trebala je nadzirati izgradnju olimpijskog stadiona u Tokiju za OI 2020., no od njenog se projekta odustalo zbog previsoke cijene. Zanimljivo je kako je jedan njen dizajn bio i u užem izboru za novi terminal zagrebačke zračne luke, ali na kraju nije odabran.
Ova ugledna arhitektica svoj je pogled na svijet i arhitekturu redovito prenosila mlađim generacijama držeći predavanja na uglednim školama diljem svijeta, među kojima su i Sveučilište Harvard, Sveučilište Yale, ali i Sveučilište primijenjenih umjetnosti u Beču.
Zaha Hadid je ostavila trajni trag u svjetskoj arhitekturi svojim veoma ekspresivnim i fluidnim formama koje karakterizira više perspektiva i fragmentirana geometrija, zbog čega se njene građevine na prvi pogled čine kaotične.
Za svoj je doprinos arhitekturi nagrađena titulom “Dame Commander of the Order of the British Empire”, čime joj je ukazana velika čast, pogotovo jer je ona naturalizirana Britanka. A upravo je u Velikoj Britaniji najteže dolazila do posla.
U muškom poslu koji to ne mora biti
U nekoliko je svojih intervjua istaknula kako u britanskim arhitektonskim krugovima još uvijek vlada pravilo “muškog kluba”, a njoj na ruku nije išlo ni to što je strankinja.
“Arhitektura je posebno teška za žene, a nema razloga da to bude tako. Ne želim za to kriviti muškarce ili društvo, ali mislim da su dugo vremena svi klijenti bili muškarci, a građevinska industrija u potpunosti muška”, naglasila je jednom prilikom Zaha Hadid.
Kako se nikad nije udavala niti imala djecu, često ju pitaju je li sve podredila karijeri.
“Ne, ne, nisam žrtvovala svoj privatni život. To nikad nije bio moj izbor. Mislim da se ne morate udati niti ste obvezni imati djecu ako ju ne želite. Da sam bila s pravom osobom i imala djecu, sigurna sam da bih to uspjela uskladiti s karijerom”, istaknula je Zaha Hadid.
“Stvar je sa ženama što one ponekad rade pauzu (zbog djece) i mislim da bi, ako to žele, to trebale i napraviti. No, u arhitekturi je teško otići i onda se ponovno vratiti, jer se prekida kontinuitet”, istaknula je u jednom od intervjua za britanski Guardian.
Foto: www.zaha-hadid.com
