U svakoj tvrtki postoji jedna takva osoba. Ona koja stiže sve ili čak i više od ostalih, ali čini se da nikad nije pod stresom. U čemu je tajna?
Ekipa Mashablea iskoristila je aplikaciju DeskTime kako bi proučila navike najproduktivnijih zaposlenika i otkrila koje su to ključne razlike između njihovog i rada ostalih zaposlenika, piše portal MojPosao.
Zaključak bi vas mogao iznenaditi. Ispostavilo se, naime, da 10 najproduktivnijih zaposlenika ima jednu stvar zajedničku – uzimaju česte pauze.
Kako do veće produktivnosti? Uzmite česte pauze
Najproduktivniji zaposlenici, zapravo, čak i ne rade osam sati dnevno. Ispostavilo se da tajna njihove visoke produktivnosti nije u duljim radnim satima, već u pametnijoj organizaciji rada u kombinaciji s češćim pauzama.
Konkretno, najproduktivniji zaposlenici rade 52 minute, zatim uzmu pauzu od 17 minuta prije nego što se ponovo vrate na posao!
Razlog zašto 10% najproduktivnijih zaposlenika može obaviti više posla u kraćim vremenskim periodima leži u činjenici da oni svom radnom vremenu ne pristupaju kao ‘maratonci’ već ‘sprinteri’. Daju svoj maksimum u 52 minute radeći koncentrirano i s jasnim ciljem, a zatim rade predah kako bi se pripremili za sljedeći ‘sprint’. Drugim riječima, rade s konačnim ciljem pred očima.
Imati jasan cilj također znači i stopostotnu posvećenost tom cilju – što god radite, radite punom snagom. Stoga, tijekom 52 minute rada u potpunosti ste posvećeni ostvarenju cilja i stvaranju napretka. Nasuprot tome, tijekom 17 minuta predaha radite potpuni odmak od zadatka koji ste obavili – odmarate se u potpunosti, pritom ne provjeravate poštu ili Facebook profil.
Takav predah nosi cijeli niz prednosti. Ponajprije, doprinosi produktivnosti. Dulji periodi rada neizbježno vode smanjenju angažiranosti, obično zato što dolazi do zasićenosti ili dosade radi ponavljanja uzastopnih radnji. Ljudski mozak jednostavno nije dizajniran tako da ostane kontinuirano fokusiran osam sati. Najbolji način da se izgubljena energija osvježi je pauza.
Sukladno tome, ljudsko tijelo također nije konstruirano tako da može podnijeti osam sati sjedenja, a poznate su i brojne studije koje ukazuju da povremeni odmak od radnog stola poboljšava produktivnost, ali i zdravlje.
Kada ovih 52 minute rada i 17 minuta pauze smjestimo u okvir osam radnih sati, čini se da govorimo o prilično velikoj količini vremena za odmor. Ipak, pogledate li rezultate produktivnosti, a rezultati jesu krajnji cilj, jasno je da iza takvih pauza stoje vrlo konkretni i mjerljivi rezultati.
Želite li ovo isprobati na vlastitom primjeru, najvažnije je pauzi pristupiti na sljedeći način:
Potpuno se odmaknite od računala ili mobitela. Možete napraviti i kratku vježbu razgibavanja u svom uredu ili izađite na zrak, u kratku šetnju kako biste razbistrili um. Popričajte s nekim od kolega, ali nemojte da tema bude posao. Istraživanja pokazuju da socijalizacija jako utječe na sreću zaposlenika, ali i na produktivnost. Pojedite zdravi obrok kako biste obnovili energiju. Ukoliko morate ostati za računalom, priuštite si neki duhoviti video isječak koji će vas opustiti i nasmijati, jer i takve stvari dokazano povećavaju produktivnost.
Imajte na umu da nitko ne može biti 100% produktivan tijekom cijeloga dana. Ako želite izvući maksimum iz svake minute radnog vremena, imajte na umu da takvu vrstu produktivnosti jamči upravo pauza, a ne kontinuirani rad. Koncentracija je poput mišića – kako bi mogla funkcionirati, povremeno se mora opustiti i nije neiscrpna već, upravo suprotno, lako dolazi do točke zasićenja.
Stoga, želite li biti produktivniji ili isto očekujete od svog tima, priuštite si tjedni eksperiment s pauzom od 17 minuta svakih sat vremena. Rezultati bi vas mogli ugodno iznenaditi!
Izvor: MojPosao
Foto: 123rf
