Kako si osigurati pristojnu i dostojanstvenu mirovinu i koje sve korake kroz radni vijek trebate poduzeti kako biste uopće došli do toga te trebate li se odlučiti za ulaganje i koje su prednosti investicijskih fondova, neke su od tema o kojima se raspravljalo na networking breakfastu održanom 10. rujna.
Gost predavač, Zoran Balija iz Progreso grupe, odgovorio je na pitanja koji od financijskih proizvoda su porezno priznati izdatak i koja je njihova isplativost te kako si ustvari osigurati pristojnu mirovinu.
Do sigurne mirovine preko osiguranja i brige za zdravlje
Dakle, porezno priznati izdaci su različite vrste životnog osiguranja, no u slučaju da polica ima štednu ili investicijsku komponentu, tada ugovaratelj i korisnik police mora biti pravna osoba; dobrovoljno zdravstveno osiguranje također se dijelom smatra porezno priznatim izdatkom, ali uz uvjet da je ugovoren za sve djelatnike poduzeća. Ako neki od djelatnika ne želi tu pogodnost, mora potpisati izjavu da je informiran o mogućnostima, ali ne želi policu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.
Tu se također postavlja pitanje kako poduzetnici u dobrim godinama poslovanja mogu dio dobiti ”spremiti”, te smanjiti porez na ostvarenu dobit i akontaciju poreza za sljedeću godinu. Moguće rješenje u tom slučaju je jednokratna uplata premije u određeni tip police osiguranja. Na taj se način ne gubi dio novca, a poduzetniku će ta uplata biti porezno priznati izdatak za tu godinu u kojoj je izvršio uplatu. Još jedan dodatan razlog zašto nije dobro držati ”višak” novaca na žiro računu je mala kamata koja nije dovoljna da nadoknadi inflaciju odnosno gubitak njegove vrijednosti.
U trenutku kada osiguravatelj isplaćuje poduzetniku osiguranu svotu na žiro račun, ona se smatra prihodom i ulazi u obračun dobiti, međutim, isplate predujmova ili ranije povlačenje novca s police možemo koristiti kao pomoć u lošijoj poslovnoj godini ili kad se tvrtka nalazi u potrebi za ulaganjem.
Danas se sve više privatnih poduzetnika pita kako zaštititi svoje financijsko poslovanje i kako motivirati svoje zaposlenike da budu produktivniji te naravno, kako uopće „dogurati“ do te famozne mirovine koja u stvari ne izgleda niti malo privlačno s obzirom na to da njezin prosjek iznosi oko 2,233,00 kune? Mnogim ljudima koji su tijekom radnog vijeka dobro živjeli to je pravi udarac na standard i kvalitetu života, dok se u stvari onima sa skromnijim plaćama lakše priviknuti na malu mirovinu.
„Da bismo uopće govorili o mirovini, trebamo prije svega zaštititi našu radnu sposobnost, jer ne moramo cijeli život biti u naponu snage, zdravi i živi, iako svi volimo vjerovati da hoćemo. Radna sposobnost je glavni preduvjet i temelj stvaranja kapitala. Osiguranja imaju brojne prednosti, pogotovo dodatno zdravstveno osiguranje, koje je u stvari dobro rješenje za prevenciju i nadzor vlastitog zdravlja. Tu su i razna osiguranja imovine i odgovornosti od kojih su neka obavezna, a neka dobrovoljna“, savjetovao je Balija. Ovakva vrsta zaštite je prebacivanje odgovornosti isplate šteta za nepredviđene događaje na osiguravajuća društva. Tko radi taj i griješi, samo je pitanje koliko određena greška ”košta”.
Na isti se način može provoditi i briga o zaposlenicima. Do 80% premije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, koja se smatra troškom liječničkog pregleda, poduzetniku se priznaje kao porezni priznati.
izdatak, a samim time dobivate pokriće za radnika koji će manje vremena trošiti na preglede i hodanje po doktorima, jer će sve moći obaviti u nekoj privatnoj poliklinici u najkraćem vremenskom roku i redovito kontrolirati svoje zdravstveno stanje.
Korporativne žene mogu se odlučiti za III. mirovinski stup
Ako ste žena zaposlena u korporaciji, osjećate se vjerojatno sigurnije, jer vi radite a uplate u mirovinski sustav idu po inerciji, no, trebate se zapitati, je li to dovoljno za život kakav želite i očekujete. Već smo spomenuli prosječni iznos mirovine, a procjenjuje se da čovjek u mirovini, nakon završetka radnog odnosa, provede još oko 14 godina svoga života. Dakle, to je još 14 godina u kojima se trebate pobrinuti za sebe, a jedan od načina na koji to možete jest odabir III. mirovinskog, odnosno dobrovoljnog stup, čija sredstva ne ovise o onima iz I. i II. stupa i uplaćujete ih, kao što to sam naziv kaže, dobrovoljno, kao neku vrstu štednje.
Iz Progreso grupe donose nam pak zanimljiv podatak da je puno isplativije odlučite li se za opciju da vam poslodavac izravno iz bruto plaće uplaćuje u III. stup, nego da to činite sami sredstvima iz svoje neto plaće. Naime, na taj način neto trošak uplate u III. stup godišnje će biti manji nego da uplaćujete sami, jer će te i dio poreza i davanja državi pretvoriti u vlastiti kapital, a krajnji iznos novca u fondu ostaje posve jednak.
Ono što je žene poduzetnice, kao i korporativne zaposlenice posebno zanimalo u vezi mirovine jest utjecaj porodiljnog dopusta na sam konačni iznos, s obzirom da za vrijeme primanja naknade na teret države, ona ne vrši uplate u naš I. i II. mirovinski stup. Balija je objasnio kako porodiljni dopust utječe na sam iznos konačne svote, ali u zanemarivoj količini s obzirom da je to mali postotak njihovog radnog vijeka kojeg su provele izvan tih mirovinskih stupova.
No, bez obzira na to, budućnost si možete odlučiti osigurati već danas, a jedna od opcija ulaganja novca su svakako i investicijski fondovi PBZ Investa, koje je na networking breakfastu predstavila Danijela Smiljan iz odjela prodaje.
Investicijski fondovi – za dugoročne ili kratkoročne ciljeve
Investicijski su fondovi u Hrvatskoj postali jako popularni unazad 10 godina jer se radi o specifičnoj financijskoj tvorevini namijenjenoj većem broju ljudi koji u Fond ulažu višak svojih sredstava za slobodni plasman dalje. Potom Fond, zajedničkim kapitalom svih investitora, ide u daljnja financijska ulaganja, a prednost je svakako što o vašim novcima brinu obučeni stručnjaci te se vi sami ne morate zamarati brojkama koje ne razumijete i stanjem na burzi te ostalim kompliciranim financijskim zavrzlamama.
Bitno je znati da postoji više vrsta fondova te da uvijek postoji rizik da vam uplaćeni novac neće biti u potpunosti vraćen, pa prilikom odlučivanja o ulaganju trebate se zapitati sljedeće:
- Koji je moj investicijski cilj?
- U kojem razdoblju ga želim postići?
- S kojom razinom rizika mogu mirno spavati?
Danijela svakako savjetuje da nikad sav novac ne uložite na isto mjesto, već je ulaganje pametnije raspodijeliti, ovisno o tome koliku smo razinu rizika spremni podnijeti.
„Ako nam je sav novac na istom mjestu, rizik je veći i teško da možemo mirno spavati, a podaci pokazuju da što smo stariji, manje smo skloni odlučiti se za rizično investiranje“, objasnila je Danijela te nadodala kako je dugoročna investicija u fond isplativija, jer iako taj fond kroz određeni niz godina doživi gubitke, imat će se vremena i oporaviti.
Sve uplate u investicijske fondove neće se oporezivati do 2016. godine kada se kreće s oporezivanjem, ali samo na ulaganje kraće od tri godine, dok se dulja ulaganja i dalje neće oporezivati, pa je pravo vrijeme da se odlučite o investiranju viška svojih sredstava na ovakav način.
Sponzori događaja bili su Privredna banka Zagreb, PBZ Invest, PBZ Card, GRAWE Hrvatska, Vipnet i HTC Hrvatska.
Foto: WiA
