Što malim poduzetnicima donosi novi Zakon o računovodstvu?

Od 1. siječnja 2016. godine na snagu stupa novi Zakon o računovodstvu, kao posljedica stupanja na snagu računovodstvene direktive Europske Unije. Novi zakon se odnosi na sve poduzetnike – mikro, male, srednje i velike.

Najveće promjene u novom zakonu odnose se na razvrstavanje poduzetnika i definiranje uvjeta za velike, srednje, male i mikro poduzetnike. Uređena je i definicija knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga te njihovo sastavljanje i čuvanje.

Uvjet za razvrstavanje poduzetnika je ukupna aktiva, a uveden je i novi pojam – neto prihod, koje je zamijenio ukupne prihode. Donosimo vam najvažnije promjene u novom Zakonu o računovodstvu za poduzetnike.

Zakon o računovodstvu

Novim Zakonom uveden je pojam mikro poduzetnika, kojih je na hrvatskom tržištu najviše. Iako su do sada postojali mikro poduzetnici, oni su se klasificirali po drugim kriterijima. Tako se po novom Zakonu termin mikro poduzetnici odnosi na sve poduzetnike koji ne prelaze 2 od 3 navedena uvjeta:

• ukupna aktiva do 2,6 milijuna kuna
• neto prihod do 5,2 milijuna kuna
• prosječan broj od 10 zaposlenika

Za male poduzetnike također vrijedi da ne prelaze 2 od ova 3 uvjeta:

• ukupna aktiva do 30 milijuna kuna
• neto prihod do 60 milijuna kuna
• prosječan broj od 50 radnika

Srednji poduzetnici ne bi smjeli prelaziti 2 od 3 ukupno navedena uvjeta:

• ukupna aktiva do 150 milijuna kuna
• neto prihod do 300 milijuna kuna
• prosječan broj radnika – 250

Licencirani knjigovođa za vođenje poslovanja

U novi Zakon o računovodstvu unesena je i odredba da „ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama, one moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova na temelju posebnog zakona“, a propisano je i da je sam poduzetnik u potpunosti odgovoran za povjerene poslove, kao i za nesmetano obavljanje nadzora od strane nadzornih tijela. Ova obaveza licenciranja stupa na snagu od 1.1. 2018. godine, a rok za dobivanje licence za vođenje računovodstvenih usluga za druge pravne i fizičke osobe je 31.12.2017. Budući da je svaki poduzetnik sam odgovara za računovodstveno poslovanje, a ne knjigovođa, trebao bi potražiti licenciranog knjigovođu.

Računovodstvene isprave i izdavanje računa

Svaka knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor, a osoba koja je ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je prenesena ovlast, svojim potpisom na knjigovodstvenoj ispravi jamči da je ona vjerodostojna, uredna i ima sav potreban sadržaj.

Iznimno, račun koji služi kao knjigovodstvena isprava, a izdan je od strane poduzetnika, ne mora biti potpisan, ako račun sadržava sve elemente koje zahtijevaju porezni propisi i ako sadrži ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje.

Čuvanje poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava

Promjene su donesene i u pogledu rokova čuvanja knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga, koje su se do promjene trebale čuvati do 10 godina, a sada je taj rok produžen. Isplatne liste, odnosno evidencija o plaćama zaposlenih za koje se plaćaju obvezni doprinosi, moraju se čuvati trajno!

Knjigovodstvene isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik, glavnu knjigu i u pomoćne knjige moraju se čuvati najmanje 11 godina.

Poslovne knjige, odnosno dnevnik i glavna knjiga te pomoćne knjige, također se moraju čuvati najmanje 11 godina.

Godišnje financijske izvještaje dužni su potpisati svi članovi uprave, odnosno svi izvršni direktori. Ako subjekt nema upravu, GFI potpisuje osoba koja je ovlaštena za zastupanje.

Što se tiče evidencije radnog vremena i tu su uvedene neke promjene. Vođenje evidencije radnog vremena sada se odvija na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj bazi.

Autorica: Ivona Platnar, vlasnica i direktorica knjigovodstvenog servisa Biro59

Foto: Pixabay