Trudnice se često susreću s diskriminacijom na radnom mjestu. Prema istraživanju kojeg je 2013. godine proveo portal Women In Adria svaka je druga žena iskusila negativan utjecaj trudnoće i porodiljnog dopusta na karijeru, a zbog općeg stava „ako nećeš raditi ti, bude netko drugi“ u našem društvu, trudnice sve češće rade u neprimjerenim uvjetima rada.
Trudnoća kao slabost
Trudnoću svake žene obilježavaju određene biološke potrebe. No, danas se na te biološke potrebe gleda kao na nedostatak i slabost. Zašto je to tako?
Maureen Shaw u svom članku za Quartz kaže kako je problem u percepciji. Žene koje su trudne i zaposlene, čak i ako dobiju pravo na poseban tretman, često ga odbijaju. Štoviše, čak pokušavaju raditi više i bolje nego što su radile kada nisu bile trudne. Glavni razlog tome leži u percepciji društva da su trudnice manje sposobne obavljati neki posao od žena koje nisu trudne.
Nedavno istraživanje objavljeno u „The Academy of Management Journalu“ objašnjava kako su žene nakon objave trudnoće na radnom mjestu najviše zabrinute za svoj poslovni identitet. Na primjer, mnoge žene vjeruju da se percepcija kolega na radnom mjestu prema njima promijenila kao rezultat objave trudnoće. Kako bi sačuvale svoj poslovni identitet kojeg su gradile do trudnoće, žene često rade prekovremene sate, kasnije odlaze na porodiljni dopust, ranije se vraćaju s njega te čak pokušavaju sakriti trudnoću što je duže moguće.
Osim što se susreću s diskriminacijom na postojećem radnom mjestu, trudnice se susreću i s diskriminacijom prilikom zapošljavanja. Iako je pitanje o obitelji i djeci zabranjeno prilikom razgovora za posao, poslodavci često postavljaju to pitanje. Ako saznaju da je žena trudna, šanse za zaposlenjem su joj najčešće nikakve. Diskriminacija trudnica je Zakonom o radu zabranjena, ali teorija je još daleko od prakse.
Zakon o radu – teorija daleko od prakse
Prema Zakonu o radu zabranjeno je odbijanje zapošljavanja žene zbog trudnoće (čl. 30), a žene koje su trudne, a smatraju da rad koji obavljaju ugrožava život djeteta (po preporuci ginekologa), mogu tražiti izmjenu ugovora o radu ili dopust u skladu s posebnim propisom (čl. 31). Bilo kakve izmjene ugovora u radu ili poseban dopust ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće. Ako poslodavac traži podatke o trudnoći ili trudnoća rezultira otkazom, može se susresti s plaćanjem kazne do 100 000 kuna.
Dakako, kao što smo rekli, praksa je daleko od teorije, a žene se diljem Hrvatske još uvijek svakodnevno susreću sa strahom od prestanka ili odbijanja radnog odnosa.
Kada bi se percepcija trudnoće i trudnica u društvu promijenila, stvari bi bile puno drugačije. Sa sadašnjom situacijom trudnice se još uvijek bore protiv predrasuda o trudnoći, što rezultira prekovremenim radom kako bi dokazale da vrijede jednako kao i prije trudnoće.
Foto: 123rf
