“Žene i muškarci nisu i nikad neće biti isti, ali u interesu je svih da imaju ista prava”, istaknuo je prilikom predstavljanja Izvještaja o postignutom napretku u području jednakosti žena i muškaraca u EU, posebni izvjestitelj Marc Tarabella.
Izvještaj koji se bavi stanjem prava muškaraca i žena u Europskoj uniji odnosi se na stanje u 2013. godini i, iako ističe napredak u pojedinim područjima, naglašava kako još uvijek ostaje mnogo toga za učiniti kako bi se smanjile nejednakosti.
Prije svega ističu se razlike u plaćama između muškaraca i žena te nedovoljnu zastupljenost žena na vodećim pozicijama u politici i gospodarstvu.
EU prihvatila izvješće o rodnoj ravnopravnosti, ali…
“Napredak postoji, ali je prespor. Ako ovako nastavimo, razliku u plaćama među spolovima eliminirat ćemo tek 2084.”, istaknuo je Tarabella te dodao kako je “stakleni strop u svijetu rada i dalje stvarnost, pogotovo kad govorimo o zastupljenosti žena u tvrtkama na burzi”.
Prema podacima iznesenima u Izvješću, žene su 16,4 posto slabije plaćene od muškaraca za isti posao, a mirovina im je u prosjeku gotovo 40 posto niža od one muškaraca. Iako gotovo 60 posto visokoobrazovanih u EU čine žene, tek je 31 posto žena među poduzetnicama, a samo 17,8 posto nalazi se na vodećim pozicijama u velikim kompanijama.
Stoga su zastupnici prihvaćajući izvješće u svojoj rezoluciji pozvali na punu primjenu jednakih prava, uključujući načela jednakosti i transparentnosti plaća, ali i pozvali zemlje članice da provedu proaktivne politike kako bi potaknuli žene da ostvare karijeru u znanosti.
Pozvali su i na veću ravnotežu između poslovnog i privatnog života žena kroz poticanje muškaraca i žena da ravnomjernije raspodjele poslovne, obiteljske i društvene obaveze.
Trnovit put u Europskom Parlamentu
Izvješće o napretku u području jednakosti žena i muškaraca u EU u 2013. godini posebno je zanimljivo zbog svega što se događalo godinu dana prije. Naime, prethodno je Izvješće odbijeno sa samo 9 glasova razlike. Tada je čak 6 hrvatskih europarlamentaraca glasalo protiv Izvješća.
Iako se stanje u godini dana ponešto promijenilo (prije svega, neke su države članice uvele pozitivne diskriminacijske kvote koje idu u prilog ženama), sve ono što se u međuvremenu događalo govori o tome koliko je Europa još daleko od ravnopravnosti spolova.
Tijekom protekle godine suprotne strane (zagovaratelji i protivnici Izvješća) vodili su pravi mali komunikacijski “rat” i vršili pritisak na stare i nove zastupnike u Europskom parlamentu.
Protivnici Izvješća, većinom pripadnici konzervativnih stranaka, bili su mnogo glasniji u tom “ratu” pa su tako zastupnicima u parlamentu slali gomile lobističkih mailova kojima su pozivali na ponovno odbijanje Izvještaja. Čak su u jednom trenutku toliko opteretili računalni sustav da je europarlamentarcima bio gotovo onemogućen redovan rad.
Glavni razlog za takvo protivljenje Izvještaju i izglasavanju Direktive skriva se u dijelu izvještaja koji se bavi pitanjem seksualnih i reproduktivnih prava muškaraca i žena. Naime, Izvješće ističe kako bi žene trebale imati kontrolu nad svojim seksualnim i reproduktivnim zdravljem i pravima i to prvenstveno kroz lakši pristup kontracepciji i abortusu.
Upravo su pripadnici konzervativne struje, nastojanja da se ženama olakša pristup kontracepciji i omogući abortus, protumačili kao, da se poslužimo riječima hrvatske eurozastupnice Marijane Petir “da se Europski parlament stavlja u poziciju promotora pobačaja”.
Zanimljivo je kako je Marijana Petir, inače članica Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova u Europskom Parlamentu, u svom govoru povodom Izvještaja o ravnopravnosti spolova potegnula pitanje “prava na život”.
“Izvješće o jednakosti muškaraca i žena problematično je jer želi staviti Europski parlament u poziciju promotora pobačaja u okviru seksualnih i reproduktivnih prava žena kao sredstva ostvarenja jednakosti žena s muškarcima, što je neprihvatljivo”, istaknula je Petir koja je, zajedno s Ružom Tomašić, Dubravkom Šuicom i Ivanom Maletić, glasala protiv Izvješća. “Stoga želim ponovo skrenuti pažnju da je pravo na život osnovno ljudsko pravo koje je danas diljem svijeta dovedeno u pitanje. Jednakopravnost nećemo postići tako da nekom drugom oduzimamo prava, već da svima osiguramo jednake startne pozicije i šanse. Ako nekome ne omogućimo niti da se rodi onda smo mi promotori nejednakosti”, rekla je u svom govoru Petir.
Njena kolegica, Ruža Tomašić, koja voli isticati svoju borbu za ravnopravnost kroz činjenicu da je bila prva policajka na motoru u Kanadi, prigovorila je Izvješću zbog činjenice da se od država članica traži povećanje broja radnih mjesta namijenjenih ženama i u ruralnim područjima.
”Ne bismo li se trebali boriti protiv takve podjele radnih mjesta na muška i ženska? Ne bore li se žene protiv takve diskriminacije već desetljećima?”, istaknula je Ruža Tomašić, previdjevši pri tome poziv Izvješća da se stopa zaposlenosti žena poveća s trenutnih 63 na ciljnih 75 posto, ali i činjenicu da brojne žene u ruralnim područjima nisu registrirane kao nezaposlene jer ostaju kod kuće i brinu se za djecu te domaćinstvo. Iako rade cijelog života, često i napornije nego muškarci, te žene nemaju pravo na mirovinu i druga socijalna prava jer “službeno ne rade”, ali i jer u većini slučajeva nisu ni imale priliku natjecati se na tržištu rada. Zbog njih Izvješće poziva na povećanje broja radnih mjesta u sklopu programa ruralnog razvoja.
Nije sve tako crno
Jedina hrvatska europarlamentarka koja je podržala Izvješće bila je Biljana Borzan koja istaknula kako je ekonomska jednakost osnovni preduvjet za ravnopravnost spolova.
“Vijeće i Komisija kočenjem prijedloga koji se tiču ravnopravnosti spolova poručuju polovici stanovništva EU da njihova temeljna ljudska prava na jednakost mogu čekati. To je isto kao i tvrditi da žene žele biti nezaposlene, odraditi cijeli siječanj i veljaču besplatno u odnosu na muške kolege, a u starosti ostati bez mirovine! Budući da čak 20 posto više žena stekne visoko obrazovanje, pretvarati se da je trenutačno stanje zadovoljavajuće je apsolutno suludo”, istaknula je Borzan, ali i podsjetila na pozitivna kretanja u Hrvatskoj.
“Zato sam ponosna sam što je u Hrvatskoj žensko poduzetništvo u porastu. Ponosna sam i što uvodimo rodne kvote u izbore za Sabor. Aktivne i obvezujuće mjere su ključ dobrih promjena!”, rekla je Borzan te pozvala kolege u Europskom Parlamentu da ne ponove prošlogodišnju sramotu.
S obzirom na to da se čak i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker prilikom stvaranja svog tima vodio idejom o imenovanju što više žena u Komisiju, čini se kako bi se položaj žena u Europskoj uniji ipak mogao poboljšati.
“Komisija bez značajnog broja žena je, u mom mišljenju, niti legitimna niti kredibilna”, rekao je tada u intervjuu za austrijski Der Kurier Juncker.
Naravno, ukoliko zemlje članice ozbiljno prihvate misiju izjednačavanja prava žena i muškaraca i pokrenu promjene kako ne bismo morali čekati 2084. godinu da bi žene i muškarci napokon bili jednako plaćeni za isti posao ili imali jednake šanse biti imenovani na vodeće pozicije u velikim kompanijama.
Foto: Flickr/European Parliament, Službene stranice/Marijana Petir, Biljana Borzan
