Iako bi kraj kalendarske godine trebao biti vrijeme za opuštanje i odmor, kada ćemo se napokon pozdraviti s radom i stresom, nekima ovo ‘najveselije doba’ nerijetko zna donijeti i osjećaj depresije.
Depresija tijekom praznika uobičajena je pojava, pa stoga često po medijima čujemo frazu da samo treba ‘preživjeti blagdane’, a nije neuobičajeno da u to vrijeme poraste stopa samoubojstava.
Što se to događa za vrijeme blagdana, da ljudi ne osjećaju isključivo radost koja doslovno vrišti iza svakog ugla, nego padnu u stanje tuge i nevoljkosti? Razloga je puno.
Blagdanska depresija potaknuta je konzumerizmom
Depresiji za vrijeme blagdana prvenstveno su sklone sobe koje su usamljene, one koje žive same, osobe u velikim gradovima koje nemaju puno prijatelja, starije osobe koje su izgubile životne partnere, osobe koje su se razvele, prekinule emocionalnu vezu, doživjele smrt bliske osobe, pa je ovo prvi blagdani bez tih dragih osoba ili osobe u besparici. Kaže se da se u to vrijeme osamljene osobe osjećaju još usamljenije, a osobe u besparici još siromašnije. Svuda oko njih ‘prodaje se’ sreća i blještavilo, što ih samo gura u osjećaj još dublje tuge i osamljenosti jer konzumerizam i bjesomučno trošenje danas je postalo životni imperativ.
No, stručnjaci naglašavaju, zimski period je i zbog određenih specifičnosti idealan za osjećaj depresije i manjak energije, poznat kao ‘sezonska depresija’, a evo i zašto. Dani postaju sve kraći, a noći sve duže, vrijeme je mračno i tmurno te idealno da osobe sklone depresiji zapadnu u turobno stanje. Neki polako tonu u melankoliju kako dani postaju sve kraći, a noći sve duže jer se mrak javlja već u popodnevnim satima.
Ljudi postaju potišteniji, iscrpljeniji i povlače se iz društvenih kontakata. Pada im libido i opća životna motivacija. Manje su učinkoviti na poslu i žale se da im je pala kvaliteta života. Potreba za snom raste i za četiri sata dnevno, a pospanost prati povećana žudnja za ugljikohidratima, osobito keksima, kolačima i čokoladom.
Zbog kraćih dana i dužih noći ljudi postaju turobni
Sezonska se depresija očituje depresivnim raspoloženjem, smanjenim aktivnošću, letargijom, smanjenim libidom kao i atipičnim simptomima kao što su povećani apetit i unos ugljikohidrata, porast tjelesne težine, hipersomnija, te pogoršanje raspoloženja u kasnim poslijepodnevnim satima.
Vrijeme blagdana je također i razdoblje kada postoji ‘višak slobodnog vremena’. Ukoliko ga se nema s kime podijeliti ili ga se ne može kvalitetno ispuniti i iskoristiti pada se u depresivno raspoloženje. Koliko god opterećenost poslom i svakodnevne obaveze predstavljaju veliki teret, promjena dnevne rutine u smislu naglog nastanka slobodnog vremena dovodi do osjećaja praznine, usamljenosti i ima se vremena za nepotrebna razmišljanja i analize uglavnom o onome što nedostaje, čega nema. Neke osobe imaju osjećaj da iz nekih razloga nisu u mogućnosti ostvariti svoje ciljeve, motive, potrebe i interese. Takve osobe imaju osjećaj da se svi drugi vesele i zabavljaju.
U svakom slučaju, depresija je ozbiljna stvar i takvom ju treba i doživjeti. Nerijetko može utjecati i na posao i produktivnost na poslu. Jedan od pet ljudi koje poznajete tijekom svog će života biti barem jednom u depresiji. Depresija na poslu radnicima oduzima vrijeme, treba im duže da izvrše svoje zadatke, a može uzrokovati i razne nezgode.
Kako prepoznati blagdansku depresiju i suprostaviti joj se?
Ponekad depresija može izaći na vidjelo nakon stresnog incidenta, ali i ne mora biti tako. Simptomi depresije se razlikuju od osobe do osobe, ali najčešće je prate osjećaji nezadovoljstva, tuge, praznine te gubitka interesa u životu i za život. Depresija može biti popraćena i drugim simptomima, kao što je nagli gubitak kilograma ili pak obrnuto, naglo debljanje, nedostatak energije, nemir, nemogućnost koncentracije..
I na kraju, je li moguće izbjeći sezonsku, odnosno blagdansku depresiju koja u posljednjem mjesecu u godini nekima redovito pokuca na vrata?
Kao prvo, nemojte podleći ‘posvemašnjem ludilu’. Ne idealizirajte blagdane. To vam ne moraju biti najbolji blagdani do sada. Ne morate potrošiti gomilu novaca na poklone, zbog čega ćete se oporavljati kroz cijeli siječanj i još dio veljače. Planirajte mudro i ne povodite se za konzumerizmom, nego pravim vrijednostima i umjerenošću. Prihvatite vlastite stavove i ne zavaravajte se reklamama koje ističu savršen Božić te se onda ljudi razočaraju kada ne ispadne takav. Ne postavljate nedostižne ciljeve, nego se opustite i uživajte u sitnicama, u skladu sa svojim željama i potrebama. Odmorite se. Ako svi vaši najmiliji nisu na žalost s vama, ne prepuštajte se tuzi i nevoljkosti, već se usredotočite na ljude koji su oko vas i koji su vam dragi. I znajte da u svojim osjećajima niste usamljeni, nego da i mnogo drugih proživljava svoju ‘krizu’ za vrijeme blagdana i da je to potpuno normalno.
Budite otvoreni za sva moguća lijepa iznenađenja. Ako u blagdane krenete s takvim stavom, onda neće biti teško da vas razveseli i jedna obična šetnja osvijetljenim ulicama.
Foto: 123rf
