Znate li u kojoj je zemlji najbolje biti žena? Prema podacima koje je objavio OECD-ov Centar za razvoj, neke zemlje na svijetu veoma su blizu brisanja razlika između muškaraca i žena i izjednačavanju njihovih prava. OECD-ov indeks SIGI (Social Institutions and Gender Index) na prvo je mjesto najboljih zemalja u svijetu za žene postavio Belgiju.
Posebno je zanimljivo što je među 160 zemalja obuhvaćenih istraživanjem u top 5 ušlo i nekoliko zemalja iz našeg susjedstva. Tako je Slovenija smještena na treće mjesto odmah iza Francuske, dok se Srbija našla na 5. mjestu, iza Španjolske.
Diskriminacija se osjeća i u ekonomiji
Što to točno znači? Zemlje koje su se našle među prvima na ljestvici garantiraju ravnopravnost žena i muškaraca, štite prava žena u obitelji, ali i garantiraju civilna i politička prava. Također, imaju i visok postotak žena u politici.
S druge strane, zemlje koje su se našle na samom dnu tablice (Čad, Mali, Gambija, Sudan i Jemen) ograničavaju ženska prava, imaju visok postotak maloljetničkih brakova, a u nekim zemljama ženama se brane i neke osnovne stvari poput otvaranja bankovnog računa ili slobodnog kretanja po ulici.
Osim što neravnopravnost ostavlja trajne posljedice na društvo, OECD-ovo istraživanje pokazalo je kako neravnopravnost među spolovima ima utjecaj i na gospodarstvo neke zemlje.
“Diljem svijeta, svakog dana, žene i djevojčice osjećaju neku vrstu diskriminacije samo zato što su drugog spola. Tijekom njihovog života, suočit će se s različitim tipovima diskriminacije koji će utjecati na njihovu mogućnost da ispune svoje snove i želje i zaista iskoriste sve mogućnosti koje im se nude”, stoji u zaključku SIGI rezultata.
Naime, rezultati SIGI-ja su pokazali kako neravnopravnost spolova, diskriminacija žena i ograničavanje njihovih sloboda rezultira slabije razvijenim društvom što se u konačnici odražava i na gospodarsku situaciju u zemlji.
Tako su najgore rezultate poput Sirije, Somalije, Egipta i Sierra Leonea. Ukupno gledano, afričke zemlje bilježe najlošije rezultate među promatranim zemljama.
S druge strane, Europa bilježi najbolje rezultate.
Na papiru super, a kako je u stvarnosti?
Već smo spomenuli kako su Slovenija i Srbija neke od zemalja u kojima je dobro biti žena. Dodajmo tome i da se u vrh SIG indeksa pozicionirala i BiH.
Međutim, podaci prema kojima se OECD ravnao nisu nužno i odraz pravog stanja na terenu.
Upitali smo direktoricu organizacije Centar za mame, Jovanu Ružičić da li je položaj žena u Srbiji zaista tako dobar kako izgleda na papiru.
“Komunističko, a zatim socijalističko naslijeđe društva u kojem su svi ravnopravni, ostavilo je pozitivan utjecaj na zakone koji utječu na živote žena u Srbiji. Ipak, zakoni su jedna, a njihova primjena često druga stvar. Život žena u Srbiji je danas pun izazova – iako je protiv zakona, trudnice i dalje dobivaju otkaze, a rodilje ne čeka radno mjesto već sporazumni raskid ugovora o radu. Žene koje su žrtve nasilja i dalje nemaju adekvatnu zaštitu, policija koja vrši uviđaj često se ne ponaša profesionalno, a programi prevencije nasilja ne postoje. Na gotovo svakom državnom nivou ne postoje kazne koje se zaista primjenjuju te je broj onih koji krše zakone i dalje nedopustivo visok. Umjesto toga, postoje brojne strategije i planovi, koji često zastarijevaju u ladicama raznih ministarstava. Žene su u Srbiji napredovale značajno u svakom području društva, ali je pred nama još puno posla”, ističe Jovana Ružičić.
A gdje je tu Hrvatska?
Iako je OECD-ovo istraživanje obuhvatilo 160 zemalja članica, na listi se našlo samo njih 105. Za ostale, među kojima je i Hrvatska, nije bilo potpunih podataka pa su izostavljene s liste.
Usporedimo li dostupne podatke za Hrvatsku, s onima za Sloveniju i Srbiju, možemo vidjeti kako ni situacija u Hrvatskoj nije tako loša. Barem na papiru.
Hrvatska ima nizak indeks ograničavanja raspolaganja imovinom i novcem, građanskih sloboda i obiteljski zakon koji ne diskriminira. Uzmemo li te podatke i usporedimo sa zemljama koje su se našle u SIG indeksu, možemo zaključiti kako bi se i Hrvatska našla u društvu Slovenije i Srbije.
No, situacija na papiru daleko je od idealne.
Žene u Hrvatskoj i dalje se suočavaju s diskriminacijom prilikom traženja posla (prema HZZ-u, u evidenciji je više nezaposlenih žena, a i podaci pokazuju kako im dulje treba da pronađu novo radno mjesto), na radnom mjestu, a razlika u plaći između muškaraca i žena na istoj poziciji iznosi između 10 i 15 posto.
Dakle, slično kao i u Srbiji i u Hrvatskoj ima prostora za napredak.
Foto:123rf
