Iako u Hrvatskoj postoji mogućnost da očevi koriste dio rodiljnog dopusta do godine dana djeteta, tek oko dva posto očeva tu mogućno i iskoristi. U većini slučajeva majke su te koje na sebe preuzimaju veći dio skrbi o djeci i obitelji.
Kako bi to promijenili, u sklopu projekta Budi tata, koji provode udruga RODA i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje – CESI, organizirali su okrugli stol na kojem su pokušali ukazati na zakonske, ali i društvene probleme koji koče muškarce u iskorištavanju njihovih prava na roditeljski dopust.
Roditeljski dopust nije samo za mame
Koliko je važno da otac bude uključen u brigu o djetetu od samog početka pojasnio je Tomislav Kuljiš iz Centra Prirodno roditeljstvo koji je naglasio kako ponekad tate ostvare bolji odnos s djetetom nego mame.
‘Postoji trenutak kad se dijete jednostavno „zaljubi“ u tatu i tad se događa nešto što će obilježiti dijete, a upravo u tom trenutku se tate najviše osjete prepoznati. Kad se to dogodi, dijete više ne treba toliko mamu, a ako se propusti ostavlja tragove na djetetu’, naglasio je Kuljiš.
Prof. dr.sc. Ninoslava Pećnik nadovezala se na to rezultatima istraživanja koje je proveo UNICEF, a koji pokazuju kako uključenost očeva u odgoj djeteta ima višestruku korist i za dijete i za majku i za oca.
‘Majke su češće pod stresom i teže se nose sa zahtjevima roditeljstva, a nerijetko im nedostaje i partnerska potpora jer se očevi smatraju manje kompetentnima’, rekla je o rezultati prof. Pećnik.
No, da želja očeva postoji pokazuje podatak kako je polovica ispitanih očeva rekla kako bi voljeli imati više slobodnog vremena koje bi mogli posvetiti djetetu. Također, muškarci žele bolje uskladiti vrijeme koje im oduzima posao i vrijeme koje mogu posvetiti roditeljstvu.
Tate su drugačiji
Muškarcima ispunjavanje roditeljske uloge dodatno otežava i još uvijek uvriježeno mišljenje kako je majčinstvo ženska uloga te da se odgojem djece trebaju baviti isključivo žene.
Kako bi se takav stav promijenio zalažu se u udruzi ‘Status M’ u kojoj kroz svoje programe potiču stvaranje pozitivnog mladog muškarca. Njihovi programi i radionice potaknuli su ne samo tinejdžere da promijene svoj pogled na rodne uloge u društvu, već su na promjenu potaknuli i njihove očeve.
Ali, nije dovoljno samo promijeniti stav i razmišljanje muškaraca prema roditeljstvu i roditeljskom dopustu, ako za svoje odabire nemaju podršku i na poslu i u društvu.
Naime, istraživanje koje je o očevima na roditeljskom dopustu proveo portal MojPosao pokazuje kako su muškarci u velikoj mjeri informirani o svom pravu na korištenje roditeljskog dopusta i svjesni su što njegovo korištenje znači za uključivanje u odgoj djeteta.
Međutim, iako bi više od 80 posto ispitanih muškaraca podržalo odlazak očeva na roditeljski dopust, istraživanje je otkrilo i kako takav potez donosi mnogo negativnih posljedica za muškarca.
Prije svega, ispitanici su istaknuli financijsku neisplativost, jer muškarci u načelu, još uvijek zarađuju više od žena, a tijekom roditeljskog dopusta naknada koja se prima je veoma niska. Osim financijske strane, muškarci se susreću i s veoma negativnim reakcijama okoline. Njih 56 posto očekuje negativnu reakciju poslodavca ako požele otići na roditeljski dopust. Dodatno ih brinu i kritike ili šale kolega na poslu i nadređenih, ali i kritike unutar vlastite obitelji.
Zanimljivo je kako se i muškarci, kao i žene, često susreću sa zastojem u karijeri ako se odluče na roditeljski dopust, a muškarce dodatno brine i moguća degradacija na poslu.
Unatoč tome, više od 70 posto žena želi da njihov partner iskoristi roditeljski dopust, a više od polovice je o tome i razgovaralo s njim.
Ima ih, ali veoma malo
Iako broj očeva koji su odlučili iskoristiti roditeljski dopust raste, taj pomak je veoma malen. Jelena Šeler iz HZZO-a ponovila je kako uzroke za to treba tražiti u društvu.
Od samog uvjerenja da bi se žena trebala brinuti za kuću i djecu, a muškarac je taj koji mora zarađivati i uzdržavati ih, pa do činjenice da su žene u usporedbi s muškarcima slabije plaćene pa bi muškarčev odlazak na roditeljski dopust naštetio kućnom budžetu.
Ivana Dobrotić s Pravnog fakulteta u Zagrebu ističe kako bismo se trebali ugledati na europske zemlje, točnije one skandinavske, koje imaju pozitivan odnos prema roditeljstvu.
Kao primjer navela je Švedsku u kojoj roditelji ravnopravno dijele roditeljski dopust, ali Belgiju i Portugal u kojima su očevi obavezni iskoristiti svoj dio dopusta.
U većini slučajeva očevi se odlučuju na iskorištavanje roditeljskog dopusta kad za to postoje propisane kvote ili kada je njihov dopust dobro plaćen.
Tako u Sloveniji očevi u prosjeku ostaju na roditeljskom dopustu tri mjeseca, a tijekom tog razdoblja primaju naknadu u visini 80 posto njihove plaće.
Očevi u Hrvatskoj
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju na snagu je stupio Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim se trajanje rodiljnog dopusta propisuje na 6 mjeseci, a roditeljskog na osam, u kojem slučaju svakom roditelju pripadaju po četiri mjeseca.
Oba roditelja imaju pravo iskoristiti roditeljski dopust s prekidima do djetetove osme godine života. Ali, moguće je da jedan roditelj prenese do dva mjeseca svog roditeljskog dopusta na drugog roditelja.
Iako Kuljiš ističe kako bi najbolja opcija bila da oba roditelja budu s djetetom, to u Hrvatskoj nije moguće realizirati jer Zakon ne dopušta korištenje roditeljskog dopusta za oba roditelja istovremeno.
Treba mijenjati stavove
Sudionici okruglog stola na kraju su zaključili kako bi za promjenu postojećeg stanja i povećanje broja očeva na roditeljskom dopustu prije svega trebalo mijenjati društvene stavove koji su još uvijek veoma tradicionalni. Također, trebalo bi promijeniti stavove poslodavaca i povećati roditeljske naknade. Da bi se to postiglo trebalo bi osmisliti konkretne mjere obiteljske politike koje bi obuhvaćale poticajne novčane naknade za roditelje, svima dostupne servise podrške poput vrtića ili teta čuvalica, ali i natjerale poslodavce da u svojim tvrtkama potiču i muškarce i žene na korištenje roditeljskih dopusta.
Foto: 123rf
