Merica Pletikosić, voditeljica održivog poslovanja u tvrtki Cemex Hrvatska d.d., obnaša ovu funkciju još od 2001. godine. Stručnjakinja je za održivi razvoj i zaštitu okoliša, s bogatim iskustvom u vođenju međunarodnih projekata, izradi korporativnih strategija, dokumenata održivog razvoja i zaštite okoliša, te komunikaciji s javnošću i nevladinim organizacijama. U razgovoru je podijelila anegdotu o tome kako je predsjednik uprave Cemexa, Fernando González, među prvima čestitao gospođi Ursuli von der Leyen na donošenju Zelenog plana 2019. godine. Tvrtka je tada trebala smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 20% do 2020. godine, a zatim 30% do 2030. godine. Međutim, von der Leyen nije bila zadovoljna tim planom i tijekom svog mandata postavila je cilj smanjenja emisije za 55% do 2023. godine.
„Svi smo u industriji bili zatečeni jer smo smatrali da je mjera od 30% gotovo nedostižna. No, ona je podigla ljestvicu na 55%, po čemu je paket zakonodavnih mjera EU za smanjenje emisije stakleničkih plinova dobio naziv Fit for 55. To je bilo prvo iznenađenje, a drugo je uslijedilo kada je naš predsjednik uprave u ime Cemexa čestitao gospođi von der Leyen i obećao da ćemo ne samo ispuniti te ciljeve do 2030., nego i ranije, samo je pitanje koliko ranije. Tada se to činilo vrlo ambiciozno. Ipak, zahvaljujući tom poticaju, započet je veliki redizajn poslovanja u Cemexu, a rezultati su vidljivi već danas“, ističe Pletikosić.
Dodaje da trenutno prolaze kroz značajne promjene uslijed zelene tranzicije, kakve se nikad u povijesti nisu događale u cementnoj industriji u tako kratkom roku.
“One predstavljaju izazov u našem pristupu poslovanju i održivosti, ali i priliku za inovacije i dugoročni rast”, dodaje.
‘Budućnost na djelu’
Nakon donošenja Zelenog plana 2020., Cemex je definirao globalnu strategiju koja uključuje sve korake potrebne za usklađivanje svojih operacija s postavljenim ciljevima. Ta strategija, usmjerena na razvoj niskougljičnih proizvoda, rješenja i procesa, kako bi postali tvrtka s nultom emisijom CO2 do 2050. godine, nazvana je Budućnost na djelu, te je usvojena na svim kontinentima.
Prihvaćanjem ciljeva za smanjenje emisije stakleničkih plinova donesenih na razini Europske unije i njihovim uključivanjem u svoju globalnu strategiju, tvrtka je pokazala svoju predanost održivosti i odgovornom poslovanju, čime je postavila visoke standarde za zaštitu okoliša i doprinijela globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena, čak i u regijama gdje ne postoje tako strogi zakonski zahtjevi.
Pletikosić objašnjava da će za cementnu industriju dostizanje ciljeva biti posebno izazovno jer od ukupne emisije ugljičnog dioksida iz proizvodnog procesa, 55% dolazi iz sirovina, gdje je vrlo zahtjevno ostvariti smanjenja zbog ograničenja u zamjeni sirovina, te tehničkih ograničenja u inovacijama, dok 37% dolazi iz goriva i 8% iz električne energije, gdje su visoka smanjenja već danas realna.
Pročitajte više: Marija Bosančić, CEMEX: Teže je upravljati ljudima nego strojevima
Globalni lider u održivom razvoju građevinskih materijala
Cemex je jedan od vodećih svjetskih proizvođača održivih građevinskih materijala i posluje u približno stotinu država, na svim kontinentima. U Hrvatskoj su prisutni od 2005., nakon akvizicije britanske kompanije RMC, što znači da će Cemex u Hrvatskoj sljedeće godine proslaviti 20 godina poslovanja. Smješteni su u Splitsko-dalmatinskoj županiji s dvije tvornice cementa. U kompaniji se, osim zaštite okoliša, posebno naglašava zdravlje zaposlenika, zaštita na radu, zadovoljstvo kupaca i utjecaj na lokalnu zajednicu.
Pletikosić je objasnila kako je je koncept održivog razvoja evoluirao kroz povijest i bio predmet kritika, no danas se svi slažu da bolji model ne postoji.
Sve je započelo Brundtlandovim izvješćem, poznatim kao „Naša zajednička budućnost“ (Our Common Future), objavljenim 1987. godine od strane Svjetske komisije za okoliš i razvoj (WCED). U ovom izvješću prvi je put definiran održivi razvoj i to kao “razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjih generacija bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe”.
Okolišni zahtjevi ključni za prosperitet čovječanstva
Tada je cilj je bio osigurati da se pored ekonomskih aspekata razvoja u jednakoj mjeri uzmu u obzir i društveni i okolišni aspekti, ali su promatrani su kao neovisne komponente, bez naglašene međusobne povezanosti. U međuvremenu se paradigma mijenja, te se na Svjetskom sastanku o održivom razvoju u Johannesburgu 2002. godine, ističe važnost promicanja integracije ovih triju komponenti kao međusobno ovisnih i međusobno ojačavajućih elemenata koji su ključni za postizanje održivog razvoja.
U trećoj fazi, koja se dodatno razvila nakon Konferencije UN-a o održivom razvoju Rio+20 2012. godine, postaje jasno da su okolišni zahtjevi ključni za prosperitet čovječanstva. Ovaj pristup naglašava da očuvanje okoliša nije samo jedan od ciljeva, već osnovni uvjet za ostvarenje ekonomskog i društvenog napretka.
Cemex je tvrtka koja je na putu održivosti definitivno usklađena s najnovijim modelom održivog razvoja koji naglašava važnost okolišnih zahtjeva za postizanje dugoročnog blagostanja. U skladu s tim, osim borbe protiv klimatskih promjena naši prioritetni ciljevi održivog razvoja uključuju i održivo upravljanje vodom, očuvanje bioraznolikosti, cirkularnu ekonomiju i smanjenje emisija u zrak.
Pročitajte više: Žene u građevinarstvu: ‘Ne smijemo postati muškarci u suknjama’
ESG model
Dok se održivi razvoj fokusira na opće ciljeve i principe koji vode ka održivom razvoju cjelokupnog društva i planeta, ESG predstavlja mjerljive pokazatelje i standarde koji pomažu investitorima i dionicima da procijene održivost poslovanja. ESG model nastao je mnogo prije nego što je stupila na snagu Direktiva o nefinancijskom izvještavanju (NFRD), koju su danas zamijenili Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), Uredba o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR) i EU Taksonomija.
Mnoge tvrtke su dobrovoljno integrirale smjernice održivog razvoja u svoje poslovanje još od 1970-ih godina. 1990-ih koncept društvene odgovornosti poslovanja (CSR) počinje dobivati na značaju, s naglaskom na etičko poslovanje i doprinos zajednici, 2000. Ujedinjeni narodi uvode inicijativu Global Compact, kojom pozivaju kompanije da usvoje održive i društveno odgovorne politike, dok je pojam ESG (Environmental, Social, Governance) javno predstavljen tek 2015. godine u zajedničkom izvještaju financijskih institucija, koji je naglasio važnost integracije ekoloških, društvenih i upravljačkih faktora u poslovne strategije. Ove ideje dodatno su podržane od strane Ujedinjenih naroda kroz ciljeve održivog razvoja (SDG) usvojene 2015. godine, kao dio Agende 2030 za održivi razvoj, čime se potiče odgovorno poslovanje koje uzima u obzir utjecaj na okoliš i društvo te promiče održivost u svim aspektima poslovanja.
Izvještavali i prije nego je postalo obveza
Pletikosić je naglasila da je Cemex član UN Global Compacta, te su u Hrvatskoj, na dvogodišnjoj razini izvještavali o pokazateljima održivosti već od 2009. godine, unatoč tome što to nije bila zakonska obveza. Ovaj sustav omogućio im je lakši put prema ispunjenju ciljeva dekarbonizacije i smanjenja emisije ugljičnog dioksida do 2030., a započeli su s tim procesom još 2013., ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.
Europska unija donijela je stroge odluke o smanjenju emisije ugljičnog dioksida i ispunjavanju klimatskih ciljeva kroz Zeleni plan do 2030., s krajnjim ciljem dekarbonizacije Europe do 2050. godine, što se odnosi ne samo na cementnu industriju nego i na druge sektore. Ovaj put će biti izazovan za sve tvrtke i zahtijevati će predanost, kreativnost i suradnju, ali rezultati će donijeti dugoročne koristi ne samo za poslovanje, već i za društvo i okoliš u cjelini.
“Cemex nastavlja biti predvodnik održivosti u građevinskoj industriji, osiguravajući da naši ciljevi budu ambiciozni, ali dostižni. Ova predanost održivosti može inspirirati druge tvrtke da slijede sličan put, stvarajući zajednički napor prema boljoj i održivijoj budućnosti. U konačnici, uspjeh u ovoj tranziciji neće se mjeriti samo kroz financijske rezultate, već i kroz pozitivan utjecaj na zajednice i okoliš, čime se gradi bolji svijet za buduće generacije“, zaključuje Merica Pletikosić.
Foto: Domagoj Bregant
