Svaku kvartalnu objavu rezultata poslovanja banaka u posljednjih godinu i pol, a uglavnom se radilo o povećanju dobiti i pokazatelja profitabilnosti, iz Hrvatske narodne banke popratili su komentarom da su ti pokazatelji rezultat povećanja kamatnih prihoda. Veliki udio u tome ima kamata koju HNB plaća bankama za prekonoćne depozite, odnosno višak likvidnosti, ali svoj doprinos dali su i ostali sektori, primjerice država i kućanstva, piše Telegram.
Dužnosnici HNB-a često su pritom naglašavali da banke ostvaruju dobre kamatne prihode, posebice posljednjih godinu dana, i zbog toga što je manje od 30 posto novca koji građani imaju u bankama oročeno.
Oročeno manje od trećine novca u bankama
Banke tako na većinu depozita kućanstava ne plaćaju gotovo nikakvu kamatu pa je time i veća razlika koja im ostaje između kamata koje naplate na kredite i one koje plate na oročene depozite. Tako su u prvih pola godine banke na kamatama koje naplate kućanstvima imale prihod od 468 milijuna eura, dok su one građanima platile 84,6 milijuna eura kamata.
Krajem kolovoza u bankama je bilo 11 milijardi eura oročenih depozita, podaci su koje smo dobili od HNB-a; to je 28,5 posto svih depozita. Preostalih 28,5 milijardi eura građani nisu oročili. HNB odgovara i da je u kolovozu prosječna kamatna stopa na oročene depozite kućanstava bila 2,1 posto, dok je ona na neoročene, odnosno prekonoćne depozite, iznosila 0,02 posto. Dakle, kamata na oročene depozite bila je sto puta veća od kamate koju banke obračunavaju na novac koji stoji na transakcijskim računima. Ali građane to nije jače motiviralo da se vrate oročenoj štednji i naplate kamatu na svoj novac, piše Telegram.
Pročitajte više: 5 stvari na koje trebate paziti ako se odlučujete za kredit!
Prije devet godina oročeno 75 posto depozita
Prije devet godina, u 2015. i početkom 2016. godine građani su od ukupno 25 milijardi eura depozita oročavali više od 75 posto, odnosno oko 19 milijardi eura. U prvoj polovici 2015. godine kamate su bile otprilike na razini današnjih, oko dva posto. Sredinom te godine počele su padati i do kraja 2016. pale su ispod jedan posto. Sljedećih godina bile su toliko niske da se novac nije isplatilo oročavati.
Kako su padale kamate, tako je padao i iznos oročenih depozita, pa je već sredinom 2019. godine manje od polovice depozita bilo oročeno. Kamata je na oročene depozite u tom trenutku u prosjeku bila 0,27 posto. I u sljedećim je mjesecima samo padala, povremeno se spuštajući i ispod 0,1 posto. Tako je padao i udio oročenih depozita. I njegov je udio u ukupnim depozitima bio oko 25 posto, dok kamate prošle jeseni nisu počele rasti.
Inflacija pojela 21 posto novca u bankama
Oni koji su tih godina imali novca u banci, jer nisu bili vješti ili skloni ulaganjima, izgubili su najviše na vrijednosti. Samo od kolovoza 2021. do kolovoza 2023. inflacija im je pojela više od 21 posto vrijednosti novca. Vrijeme je to kad kamate u banci nisu nudile spas ni za dio te vrijednosti, jer su se tek u travnju 2023. popele na 0,5 posto. Nije onda čudno da se dio građana okrenuo ulaganjima u nekretnine. Priliku da na dio novca ostvare nešto veći prinos dobili su kad je država lani odlučila izdavati narodnu obveznicu i ponuditi građanima kupnju trezorskih zapisa.
Iako su trenutno kamate u bankama na razini onih iz 2015. godine, građani se nisu vratili na to da su tri četvrtine njihovih depozita oročene. Iz HNB-a ističu da kućanstva nisu bila motivirana na oročavanje depozita zbog niskih kamatnih stopa te da se dugogodišnji pad udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima kućanstva prekinuo u listopadu 2023.
Pročitajte više: 6 ključnih faktora koji utječu na odobrenje kredita poduzetnicima
Povećanje kamata nije vratilo građane
“Tada je zabilježen znatniji porast prosječne kamatne stope na oročene depozite pod utjecajem ponuda pojedinih banaka koje su nudile više kamatne stope od prosječne te tako nastojale privući deponente. No, već idućih mjeseci su klijenti banaka, umjesto prebacivanja sredstava u banke koje nude bolje uvjete oročavanja, u većem broju prihvaćali nižu kamatnu stopu u banci s kojom posluju”, kažu iz središnje banke, piše Telegram.
Udjel oročenih depozita tako se od travnja ove godine stabilizirao na razini od otprilike 29 posto i nije znatnije reagirao ni na dodatni porast kamatnih stopa na oročene depozite u nekolicini banaka u svibnju i lipnju.
Koliko građani imaju na oročenoj štednji
Pitali smo HNB i koliki su iznosi prosječnih depozita koje građani imaju na računima, jer bi niski iznosi na računima mogli biti razlog zašto nisu motivirani prihvaćati kamatu od oko dva posto ili mijenjati banku da bi ostvarili povoljniju kamatu. Odgovorili su nam da je na kraju 2023. godine medijan neoročenih depozita iznosio 682 eura, što znači da je polovica građana imala manji, a polovica veći iznos na računu. Prosječna vrijednost neoročenih depozita bila je 7883 eura.
Medijan oročenih depozita bio je 3982 eura, a prosjek je iznosio 19.201 eura. Ti se podaci uklapaju u tezu da novac nisu oročili oni koji imaju manje iznose na računima u bankama. Tako nisu oročeni depoziti na više od milijun i 800 tisuća računa na kojima je manje od tisuću eura, odnosno u prosjeku oko 200 eura. No, tu je vjerojatno riječ o računima na koje građani dobivaju plaću.
Pročitajte više: Ljudski je faktor u financijskoj industriji važniji no ikad, AI to neće promijeniti
Novac ne oročavaju ni bogataši
No, odnos oročenih i neoročenih depozita i u ostalim skupinama koji su razvrstani po visini novca na računu ne podržava tu tezu. U baš svim razredima po visini depozita, i onima do deset tisuća i onima iznad 10, 20 ili 50.000 eura, znatno je više građana koji nisu oročili svoje depozite. Tako je čak i u skupinama iznad 500.000 ili milijun eura.
Za vlasnike računa na kojima je do deset tisuća eura moglo bi se reći da to nisu učinili jer je riječ o računima na koje primaju plaće i imaju tek nekoliko stotina eura ili pak žele na raspolaganju u svakom trenutku imati nešto veći iznos. Ostali to očito ne čine jer ne vjeruju da se oročavanje novca isplati. A ti ostali zapravo drže većinu depozita u bankama.
Situacija koja pogoduje bankama
Na više od 744.000 računa u bankama nalazi se više od deset tisuća eura, što ne znači da toliko građana ujedno ima više od deset tisuća eura u banci, jer dio građana vjerojatno ima i više računa, i to u više različitih banaka. Na tim je računima ukupno 31,6 milijardi eura i oročeno je manje od trećine tog novca, 9,2 milijarde, dok 22,4 milijarde eura, na 544.000 računa, nije oročeno.
I pritom je veći broj računa baš u svakoj skupini u koje su računi razvrstani po visini depozita. Primjerice, u onoj od deset do 20 tisuća eura na više od 246 tisuća računa nije oročeno 3,47 milijardi eura. U tom je “razredu” oročeno tek 857,8 milijuna eura na nešto manje od 63.000 računa. Takav je odnos i kod većih iznosa depozita. Tako je primjerice i na 728 računa po više od milijun eura. No, 1,22 milijarde eura na 564 računa nisu oročene, dok su 182 hrvatska milijunaša ipak oročila ukupno 817 milijuna eura.
U sve ove brojke, napomenuli su nam iz HNB-a, uključeni su i računi obrtnika i moguće je da dio njih ne oročava novac jer im treba za tekuće poslovanje. Ali oni su bili i dio statistike prije manje od deset godina kad je više od 76 posto depozita bilo oročeno. Ovakva situacija zasad najviše pogoduje bankama, jer im smanjuje trošak kamata, ali ide na ruku i onima koji se moraju zadužiti jer bi veći trošak za kamate koje banke plaćaju vjerojatno značio i teže uvjete za one koji se zadužuju, piše Telegram.
Foto: Canva
