Imat ću 5 referenduma: slanje vojske na granicu, a nikako na tuđa ratišta – neka premijer i predsjednik uzmu pušku i idu tamo. Zaustavit ćemo porez na nekretnine i pljačku građana. Raspisat ćemo referendum o porijeklu imovine. Treći, zabranit ćemo javno financiranje svih medija i organizacija koje ne poštuju deklaraciju o Domovinskom ratu, dosta nam je više srpskoga sveta. Četvrti, ograničit ćemo mandat manjinskim zastupnicima. Peti će izazvati buru u javnost, nametanje rodne ideologije i zato nam je taj referendum važan – zabrana rodne ideologije u školama i vrtićima.
Najavio je to Miro Bulj danas u Saboru, najavivši ujedno svoju kandidaturu za hrvatskog predsjednika. ‘Zaigrao’ se Bulj pa već snuje o propisivanju referenduma koji, prema Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, mogu raspisati Hrvatski sabor i predsjednik Republike Hrvatske.
Dao je tako u ovom predizbornom ‘traileru’ naslutiti kakva je to Hrvatska kojoj bi na čelu bio Miro Bulj. I imamo samo jedno pitanje – pa dobro, do kad će nam karte dijeliti ovakvi likovi?
Retorika podjele, zabrana i radikalizma
Hajdemo po redu… Kakva je to retorika kojom se Bulj služi? ‘Zaustavit ćemo’. ‘Zabranit ćemo’, ‘Ograničit ćemo’. Korištenje ovakvih riječi u političkom diskursu može biti opasno, a pokazatelj su autoritarne retorike, stvaranja podjela, smanjenja sloboda, izostavljanja dijaloga i normalizacije ekstrema.
Koristeći ovakvu retoriku, političari mogu dodatno polarizirati društvo. “Zabrane” često izazivaju reakcije onih koji se osjećaju ugroženima ili isključenima, što može dovesti do društvenih nemira ili sukoba. Ovakve izjave mogu demonizirati određene skupine kao prijetnju, što može dodatno potaknuti strah i animozitet prema njima. To može stvoriti klima straha i nepoverenja, što nije zdravo za društvo.
Korištenje ovakvih termina može normalizirati ekstremnije ideje i stavove, čime se može potaknuti rast ekstremizma u društvu. Kada se zabrane predstavljaju kao rješenja, može se otvoriti put za radikalnije mjere u budućnosti.
Ukratko, ova vrsta retorike može stvoriti ozbiljne posljedice za demokratski sustav, socijalnu koheziju i prava pojedinaca. Važno je da birači i građani budu svjesni tih potencijalnih opasnosti i kritički promišljaju o tome kome će dati svoj glas.
Pročitajte više: EU je osjetno skrenula udesno. Ima li razloga za brigu?
Oslanja se na nacionalizam i populizam
Miro Bulj koristi retoriku koja se oslanja na nacionalizam, populizam i jednostavne poruke kako bi privukao pažnju birača i mobilizirao podršku za svoje političke ciljeve. Njegova najava o zaustavljanju poreza na nekretnine i “pljačke građana” odražava brigu za ekonomski položaj običnog čovjeka. Ove tvrdnje koriste jezik socijalne pravde, ali mogu biti simplistične u rješavanju složenih ekonomskih problema.
Zabrana javnog financiranja medija koji ne poštuju “deklaraciju o Domovinskom ratu” implicira stvaranje medijske cenzure i kontrole informacija. Ova retorika može stvoriti podjelu između “nas” (oni koji poštuju domovinu) i “njih” (oni koji ne poštuju).
Zabrinjavajuće je da se Bulj koristi terminima poput “referendum”, što može izazvati osjećaj demokratskog sudjelovanja i direktne akcije među građanima, dok istovremeno tako čvrsto, jasno i sigurno govori o zabranama i ograničavanjima. Njegove jasne i direktne izjave mogu biti privlačne biračima koji traže jednostavne odgovore na složene probleme, ali nadamo se pak da će ipak promisliti i pogledati dublje u sam sadržaj.
Pročitajte više: Na krajnjoj desnici ženska kandidatkinja za predsjednicu?! Evo tko je Branka
Ima li Bulj pojma što je ‘rodna ideologija’?
No, ono što je posebno zanimljivo je Buljeva borba protiv “rodne ideologije”, što odražava konzervativne vrijednosti koje su često prisutne u nacionalističkim pokretima.
Podsjećamo, ovim putem, na riječi doktorice znanosti Branke Galić koja je u velikom intervjuu za Women in Adria pojasnila kako je pojam tzv. „rodne ideologije“ zapravo šuplja sintagma. To ne postoji kao znanstveni pojam već je to pokušaj negativnog etiketiranja i diskreditiranja važnosti rodnih studija, rodnih teorija i rodne edukacije u osvještavanju mladih generacija o rodnim razlikama i diskriminaciji u društvu.
Riječ je o pokušaju onih krugova koji o tome ili ništa ne znaju ili ne žele da se znanje o tome širi jer patrijarhalnim institucijama nije u interesu ostvarivanje rodne ravnopravnosti i društvene emancipacije žena i muškaraca u društvu, pojasnila je tada Galić.
Ta sintagma „rodna ideologija“ pojavila se prvi put 2017. godine u vrijeme kada je Hrvatska trebala ratificirati Istanbulsku konvenciju. Njezinim plasiranjem pokušalo se postići odbacivanje Istanbulske konvencije u Hrvatskoj, kao i sve dosadašnje pokušaje uvođenja rodnog obrazovanja koji analiziraju društvene i kulturne odnose, statuse, razlike, nejednakosti, stereotipe, prilike, prava, diskriminacije i druge društvene fenomene između žena i muškaraca u društvu, kao najvećih društvenih grupa, ali i manjinskih identiteta LGBTQ+ populacije.
Jeftini poeni
Ovakve Buljeve populističke izjave nisu ništa drugo nego jeftini trikovi prikupljanja poena na ‘osjetljivim’ temama o kojima se malo zna, a istovremeno širi puno kontroverzi i lažnih informacija. Očiti je to pokazatelj velike neukosti i neznanja, pa čak i primitivizma i vjerojatno zlonamjernosti osobe koja želi biti na čelu Hrvatske.
Pa ako je samo do neznanja, savjetujemo gospodinu Bulju da ne drži glavu zabijenu u duplju masline srušene ’91 nego da izvuče glavu na svježi zrak 2024. godine. A ako ne želi, pa neka onda pusti zemlju da ide naprijed, kad je već njemu milije biti u nekim minulim vremenima…
Foto: Canva / Facebook
Stavovi i mišljenja izneseni u kolumnama i komentarima autora ne odražavaju nužno stavove ili politike uredništva. Uredništvo snosi odgovornost za omogućavanje pluralizma mišljenja i otvorene rasprave.
Foto: Canva
