Europska unija politički je skrenula udesno, što se ne očituje samo u sastavu njezinih tijela, nego i u dominantnim temama poput sigurnosti, migracije i obrane, rekli su u ponedjeljak hrvatski eurozastupnici u emisiji Eurotribina Hrvatskog radija.
Turbulentan mandat
Zastupnik socijalista i demokrata (S&D) Tonino Picula smatra da je „nezahvalno” predviđati kako će izgledati novi mandat Europske komisije (EK) i Europskog parlamenta (EP) jer se ni u proteklom razdoblju nisu mogle predvidjeti krize poput koronavirusa ili ruske agresije na Ukrajinu.
Ipak, zastupnik S&D-a očekuje da će se u prvom dijelu mandata dovoditi u pitanje „baština” onog prethodnog.
„Rastu političke opcije koje bi najradije anulirale, a ne ažurirale neke bitne elemente koje je Europski parlament dogovorio u proteklom mandatu”, rekao je Picula, navodeći pakt o migracijama i zelene politike.
On očekuje „turbulentan mandat u kojem ćemo se možda iznova morati odrediti prema nekim elementima europske politike za koje smo mislili da su u potpunosti osigurani”.
Pročitajte više: Na krajnjoj desnici ženska kandidatkinja za predsjednicu?! Evo tko je Branka Lozo
Nije otišlo radikalno desno
Zastupnik Europske pučke stranke (EPP) Davor Ivo Stier rekao je kako se može reći da je sastav političkih tijela EU-a pomaknut udesno, no „ne na radikalan način”. To se vidi i u sadržajnom smislu, naglaskom na sigurnost, obranu i pitanje migracija.
Stier je naglasio da EU mora raditi i na svojoj konkurentnosti, na što je upozorilo nedavno izvješće Marija Draghija, te da joj je potrebno manje ‘mikromenadženta’, a više razgovora o velikim temama. Iznio je podatak da je EU u prošloj godini donio deset puta više zakona od američkog Kongresa.
Picula je rekao da, iako je krajnja desnica postala „dio mainstreama”, nijedna od stranaka te opcije neće u ovom mandatu zatražiti izlazak iz EU-a jer su „poučene brexitom koji se pokazao vrlo bolnim procesom” za Veliku Britaniju.
One su zamijenile strategiju te sada žele „mijenjati EU iznutra” ulaskom u „koridore moći”.
Bartulica se nije pojavio
Gordan Bosanac, zastupnik zelenih koji na izborima u lipnju nisu ostvarili željeni rezultat, istaknuo je da je ta politička grupacije svjesna te realnosti, no „nastavit će biti glasna”.
„Vidimo da dosta oštrica i ubojitih strelica ide prema zelenima” koji se optužuju za usporavanje europske ekonomije zbog restrikcija uvedenih radi borbe protiv klimatskih promjena, rekao je.
Bosanac je naglasio da je ta teza neistinita jer je krivnja na desnici i centru koji te politike nisu pratili socijalnom komponentom zelene tranzicije.
„Mi kao zeleni dugo zagovaramo da mali i srednji poljoprivrednici moraju biti snažnije financirani” od ‘većih igrača’. To se nije ostvarilo, pa su „mali stradali” zbog zelenih politika i upravo su oni ti koji su izlazili na prosvjede poljoprivrednika koji su ove godine organizirani diljem Europe”.
U emisiji je trebao sudjelovati i zastupnik europskih konzervativaca Stjepo Bartulica, no ispričao se zbog drugih obaveza.
Pročitajte više: Desničari predlažu Muska za najviše priznanje EU za promicanje ljudskih prava?!
Kriza multilateralizma
Picula je u emisiji rekao kako je Europska unija suočena s iznimno nestabilnim okruženjem te da je ona inherentno osjetljivija na geopolitičke trendove jer joj je multilateralizam, koji je u krizi, „prirodno okruženje”.
Upozorio je da se danas „pokazuju pukotine” unutar same Unije te da je pitanje koliko različitosti ona može podnijeti kao savez „ujedinjenih u različitosti”.
Stier je istaknuo kako je nužnost da EU i dalje podržava Ukrajinu jer bi se u suprotnom poslala poruka da se agresija isplati.
“Potporom Ukrajini podržava se koncept da svaki narod ima pravo da odlučuje o svojoj sudbini, da bude svoj na svome i ima teritorijalni integritet međunarodno priznatih granica”.
Bosanac je rekao da EU više nije prepoznata kao mirotvorska sila koja dovodi zaraćene strane na stol te da ta komponenta nedostaje u trenutnoj vanjsko-sigurnosnoj koncepciji.
Članice EU-a danas „prekasno” pokušavaju pronaći rješenje za sukob u Ukrajini koji se mogao spriječiti ranije, kad je dio europskih čelnika bio tolerantan prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu te čak održavao prijateljske odnosu prema njemu. Istu pogrešku danas se, zbog velikih zaliha litija, ponavlja sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, upozorio je zastupnik zelenih.
Picula je rekao da je Srbija pod 12 godina Vučića postala „tipična autokracija” te da se autoritarnoj koncepciji ‘srpskog sveta’ mora odlučno reći ne.
Stier je ocijenio da je politika Srbije da sjedi na „dvije ili više stolica” samo onemogućila bolji standard svojim građanima.
Foto: Canva
