U nedjelju je na snagu stupio europski Zakon o obnovi prirode čiji je cilj vratiti staništa u njihovo prirodno stanje, prenosi HRT. Cilj Zakona o obnovi prirode je obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja Europske unije do 2030. te narušenih ekosustava do 2050. obnavljanjem šuma, ponovnim natapanjem močvara i vraćanjem rijeka u njihovo prirodno stanje slobodnog toka.
Strah od teških ograničenja za poljoprivrednike
Prema podacima EU-a, oko 80 posto staništa je u lošem stanju. Osim toga, 10 posto vrsta pčela i leptira prijeti izumiranje, a 70 posto tla je u lošem stanju.
Inače, zakon je bio predmet duge i burne rasprave, smatra se kontroverznim posebno zbog straha od teških ograničenja za poljoprivrednike. Europska komisija priopćila je da će države članice same odlučiti koje će se konkretne mjere provoditi na njihovu teritoriju.
Pročitajte više: Izglasan Zakon o obnovi prirode, ali oslabljen: ‘Žrtvovali smo ključne ciljeve’
Kompromisom oslabljen zakon
Na snagu je stupila ublažena verziju zakonskog teksta. Podsjećamo, da bi postigli kompromis, zastupnici su žrtvovali mnoge ključne obveze i ciljeve te usvojili slabiji tekst od izvornog prijedloga Komisije, što je u suprotnosti s hitnošću klimatske krize i gubitka bioraznolikosti.
Glasanje je uslijedilo nakon snažne mobilizacije javnosti za obranu zakona i integriteta Zelenog dogovora EU-a i pobijanja lažnih vijesti, s više od milijun potpisa i poruka građana, ponovljenim pozivima 6000 znanstvenika, više od 100 tvrtki i organizacija civilnog društva iz cijelog svijeta za potporu Zakonu o obnovi prirode.
Foto: Canva
