U Gazi je jutros zabilježeno još jedno krvavo jutro nakon što je najmanje dvadeset Palestinaca ubijeno u centralnom i južnom pojasu Gaze u izraelskim napadima na Nuseirat, Maghazi, Khan Younis i Rafah. Ovo je 312 jutro od sedmog listopada kada je započeo izraelski rat protiv Gaze u kojemu je do sada ubijeno gotovo 40.000 ljudi, a njih nešto više od 92.000 ranjeno.
Jedna od najpotresnijih vijesti otkako je započeo krvavi pohod Izraela na Palestinu šokirala je svjetsku javnost. Novorođeni blizanci ubijeni su dok je njihov otac bio u uredu lokalne uprave kako bi prijavio njihovo rođenje. Aser, dječak, i Ajsel, djevojčica, imali su samo četiri dana kada je njihov otac Mohamed Abu al-Kumsan otišao po njihove rodne listove, navodi BBC. Dok je bio odsutan, njegovi susjedi su ga zvali i rekli da je njihova kuća u Deir al Balahu bombardirana.
Mnogi aktivisti upozoravaju da ovo nije kap koja je prelila češu jer je ona odavno prelivena, ali ove dvije nevine smrti još jednom pokazuju koliko je hitno zaustaviti masakr u Palestini. Iako ne možemo kao pojedinci učiniti mnogo, ne moramo biti pasivni promatrači, aktivisti pozivaju potrošače na bojkot određenih robnih marki zbog njihove percipirane podrške izraelskoj vojnoj ofenzivi i genocidu u Gazi. Bojkot je oblik nenasilnog pokreta pod vodstvom Palestinaca s ciljem dezinvestiranja i ekonomskih sankcija protiv Izraela.
Zašto bojkot Izraela i ima li on smisla?
Od borbe protiv kršenja ljudskih prava do zaštite prava životinja, bojkoti vrše ekonomski pritisak na neke od najvećih kompanija da promijene svoje postupke. Bojkoti su kroz povijest doživjeli su ponovljene uspjehe i igrali su važnu ulogu u etičkoj potrošnji, a jedan od najpoznatijih primjera je Južnoafrička Republika. Kao odgovor na južnoafričku politiku apartheida, međunarodna zajednica je 80-ih usvojila ekonomske sankcije kao oblik osude i pritiska koji su bili ključni u okončanju režima apartheida. Isto može biti djelotvorno i protiv apartheidskog režima u Izraelu.
Pročitajte više: Koliko ćemo još puta reći ‘nikad više’ i pasivno promatrati?
BDS Pokret – Koje brandove bojkotirati?
BDS Pokret je pokret za slobodu, pravdu i jednakost koje vode Palestinci i Palestinke te promiče jednostavno načelo da Palestinci imaju ista prava kao i ostatak čovječanstva. Pokret poziva na bojkot „izraelskih sportskih, kulturnih i akademskih institucija i izraelskih i međunarodnih tvrtki uključenih u kršenje prava Palestinaca i Palestinki.”
Nažalost, u globaliziranom svijetu koji je u kasnom stadiju kapitalizma gdje nekolicina multimilijarderskih tvrtki posjeduje i kontrolira sve, teško je napraviti kompletnu listu brendova koje je poželjno bojkotirati, a da ovaj tekst ne ide u nedogled. Zbog toga, pokret se prije svega poziva na bojkotiranje onih „najvećih” i najutjecajnijih tvrtki za koje se vjeruje da može imati maksimalan učinak.
Među tim tvrtkama su HP, Chevron, Siemens, Hyundai… No, s vremenom to je zahvatilo i popularne fast food lance i tehnološke divove.
McDonald’s
Slučaj McDonald’sa započeo je s lokalnom franšizom Alonyal u Izraelu koja je djelovala na 225 lokacija diljem te zemlje koju je u tvrtka otkupila. Sredinom listopada McDonald’s Israel objavio na svojim društvenim mrežama kako je podijelio tisuće besplatnih obroka osoblju izraelskih snaga. Tim potezom mnoštvo ljudi i zemalja ostale su zgrožene jer taj potez je došao u isto vrijeme kada je Izrael naredio potpunu opsadu Gaze uskrativši Palestincima pristup hrani, vodi, lijekovima i gorivu.
Među zgroženima bili su i Malezijski stanovnici koji su dio BDS pokreta. McDonald’s Malaysia tužio je pokret koji promiče bojkot protiv Izraela zbog “lažnih i klevetničkih izjava” za koje tvrdi da su naštetile njegovom poslovanju, tražeći odštetu u iznosu od 1,3 milijuna dolara.
Uz sve to, čovjek se zapita zašto je McDonald’s otkupio gotovo 300 lokacija u Izraelu i odlučio poslovati tamo kada se svega dvije godine ranije povukao iz Rusije nakon 30 godina poslovanja navodeći humanitarnu krizu u Ukrajini kao razlog kazavši da njihovo poslovanje u Rusiji nije u skladu s McDonald’sovim vrijednostima.
Pročitajte više: Pet filmova koji poručuju: ‘smrt fašizmu!’
Google i Amazon
Tehnološki divovi Google i Amazon još je 2021. godine potpisala zajednički ugovor za projekt naziva Nimbus. Cilj tog projekta je pružiti računalnu infrastrukturu tzv. oblak, umjetnu inteligenciju i druge tehnološke usluge izraelskoj vladi i njezinoj vojsci u čijim redovima sjede ministri za koje je i sam Međunarodni kazneni sud izdao naloge za uhićenje za počinjenje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Projektu su se protivili i sami zaposlenici ovih tvrtki koji su izašli na ulice i protestirali, a njih 50-ak je na kraju zbog protivljenja sudjelovanja u genocidu nad Palestinom i otpušteno.
Coca-Cola
Bojkot protiv Coca Cole predvodi FOA – Friends of Al Aqsa nevladina organizacija bazirana u Velikoj Britaniji koja traži političku promjenu za Palestinu i koja se oštro protivi apartheidu. Jedna od njihovih kampanja je #NotInMyFridge i kojom se poziva na bojkot Coca-Cole jer direktno profitira od izraelske okupacije Palestine putem svoje izraelske podružnice koja ima tvornicu u izraelskom naselju Atarot koje je izgrađeno na ukradenoj palestinskoj zemlji i koja su po svojoj prirodi nezakonite prema međunarodnom pravu. Shodno tome, FOA ističe kako imajući svoju franšizu u ilegalnim naseljima „Coca Cola ignorira međunarodno pravo i zarađuje od nezakonite okupacije”.
Pročitajte više: ‘Snajka’ o rasizmu i patrijarhatu: ‘Kćer učim da neka pravila moramo kršiti da bi svijet bio bolje mjesto
Bojkot tek jedan od alata
Iako su ovdje izdvojene svega četiri veće tvrtke koje svojim djelovanjem potpomažu izraelskom genocidu u Palestini i od njega profitiraju, brendova i kompanija ima još mnogo, a o njima se uvijek možete informirati putem Ethical Consumera ili samog BDS Movementa.
Na sudjelovanje u BDS Pokretu poziva i Inicijativa za Slobodnu Palestinu koja je sa svojim radom krenula 2021. godine kada je organizirala čitanje poezije u spomen na više od 60 djece koje je tada bilo ubijeno u Palestini. Danas, inicijativa nije bila nikad glasnija i kontinuirano organizira prosvjede i akcije u potporu Palestini, a početkom ove godine zahtjeve vezene uz hrvatsku vanjsku politiku prema izraelskom nasilju u Gazi uputila je i na adrese predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića te svim klubovima zastupnika u Saboru i hrvatskim europarlamentarcima.
U društvu sigurno postoji skepticizam oko bojkotiranja i njegovoj učinkovitosti, no gledajući unatrag u povijest, neupitno je da bojkoti djeluju. Ipak, ne bi sve trebalo ostati samo na bojkotu, on je tek jedan od alata koji osoba može iskoristiti za društvene promjene. Angažirajte se oko problema, podižite svijest o njemu, pričajte s drugima o tome što se događa i iskoristite svoja prava kako bi pomogli drugima da ih ostvare i sačuvaju.
Foto: Canva