Vrlo neugodne, a ponekad i opasne, ali na žalost česte, crijevne infekcije u ljetnim mjesecima najčešće su izazvane trovanjem hranom. Nepravilno skladištenje, priprema i higijena hrane mogu dovesti do trovanja hranom. Neke namirnice na koje treba obratiti posebnu pozornost a koje obično uzrokuju trovanje hranom, uključuju mesne proizvode, lisnato povrće i rižu.
Trovanje hranom
Trovanje hranom događa se kada ljudi konzumiraju hranu koja je kontaminirana štetnim bakterijama, parazitima, virusima ili toksinima. Poznata i kao bolest izazvana hranom, može uzrokovati niz simptoma, najčešće grčeve u želucu, proljev, povraćanje, mučninu i gubitak apetita.
Trudnice, mala djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima, kako je objavio Healthline, imaju veći rizik od trovanja hranom. Određene namirnice imaju veću vjerojatnost da će uzrokovati trovanje hranom nego druge, osobito ako su nepropisno pohranjene, pripremljene ili kuhane.
Evo top 9 namirnica koje će najvjerojatnije uzrokovati trovanje hranom.
Pročitajte više: Trovanje vodom, upala jetre… Lubenica može biti jako opasna
Perad
Sirova i nedovoljno kuhana perad poput piletine, patke i puretine ima visok rizik od trovanja hranom. To je uglavnom zbog dvije vrste bakterija, Campylobacter i Salmonella, koje se obično nalaze u crijevima i perju ovih ptica. Ove bakterije često kontaminiraju svježe meso peradi tijekom procesa klanja i mogu preživjeti sve dok ih kuhanje ne uništi.
Dobra vijest je da, iako te štetne bakterije mogu živjeti na sirovoj peradi, one se eliminiraju kada se meso temeljito skuha. Kako biste smanjili rizik, pobrinite se da je meso peradi potpuno skuhano, nemojte prati sirovo meso i pobrinite se da sirovo meso ne dođe u dodir s posuđem, kuhinjskim površinama, daskama za rezanje i drugom hranom, jer to može dovesti do unakrsne kontaminacije.
Povrće
Povrće i lisnato povrće čest je izvor trovanja hranom, osobito ako se jede sirovo. Zapravo, voće i povrće izazvalo je brojna izbijanja trovanja hranom, osobito zelena salata, špinat, kupus, celer i rajčice. Povrće i lisnato povrće mogu se zaraziti štetnim bakterijama, kao što su E. coli, Salmonella i Listeria. To se može dogoditi u različitim fazama opskrbnog lanca.
Do onečišćenja može doći zbog nečiste vode i prljavog otjecanja, koji mogu prodrijeti u tlo u kojem se uzgaja voće i povrće. Također se može pojaviti zbog prljave opreme za obradu i nehigijenske prakse pripreme hrane. Lisnato povrće posebno je rizično jer se često konzumira sirovo.
Kako biste smanjili rizik, uvijek temeljito operite listove salate prije jela. Nemojte kupovati vrećice mješavine salata koje sadrže pokvarene, natrule listove i izbjegavajte unaprijed pripremljene salate koje su ostavljene na sobnoj temperaturi.
Ribe i školjke
Riba i školjke čest su izvor trovanja hranom. Riba koja nije bila pohranjena na odgovarajućoj temperaturi ima visok rizik od kontaminacije histaminom, toksinom koji proizvode bakterije u ribama.
Histamin se ne uništava normalnim temperaturama kuhanja i rezultira vrstom trovanja hranom poznatom kao trovanje scombroidom. Uzrokuje niz simptoma uključujući mučninu, teško disanje i oticanje lica i jezika.
Školjke poput dagnji, kamenica i jakobovih kapica također nose rizik od trovanja hranom. Alge koje jedu školjkaši proizvode mnoge toksine, a oni se mogu nakupiti u mesu školjkaša, što predstavlja opasnost za ljude kada konzumiraju školjke. Školjke kupljene u trgovini obično su sigurne za jelo. Međutim, školjke ulovljene iz nenadziranih područja mogu biti nesigurne zbog kontaminacije iz kanalizacije, oborinskih odvoda i septičkih jama.
Kako biste smanjili rizik, kupujte plodove mora iz trgovine i prije kuhanja ih držite na hladnom i hladnom mjestu. Provjerite je li riba kuhana, a školjke, dagnje i kamenice kuhajte dok se školjke ne otvore. Bacite školjke koje se ne otvaraju.
Pročitajte više: Prehrana bez ugljikohidrata – nutricionistkinja donosi prednosti i opasnosti
Riža
Riža je jedna od najstarijih žitarica i glavna namirnica za više od polovice svjetske populacije. Međutim, riječ je o visokorizičnoj namirnici kada je riječ o trovanju hranom.
Nekuhana riža može biti kontaminirana sporama Bacillus cereus, bakterije koja proizvodi toksine koji uzrokuju trovanje hranom. Ove spore mogu živjeti u suhim uvjetima. Na primjer, mogu preživjeti u paketu nekuhane riže u vašoj smočnici. Također mogu preživjeti proces kuhanja.
Ako se kuhana riža ostavi stajati na sobnoj temperaturi, te spore prerastu u bakterije koje napreduju i razmnožavaju se u toplom, vlažnom okruženju. Što dulje riža stoji na sobnoj temperaturi, veća je vjerojatnost da neće biti sigurna za jelo.
Kako biste smanjili rizik, poslužite rižu čim je skuhana i ohladite ostatke riže što je prije moguće nakon kuhanja. Kada podgrijavate kuhanu rižu, pazite da bude vruća do kraja (19 Pouzdani izvor).
Suhomesnati proizvodi
Suhomesnati proizvodi, uključujući šunku, slaninu, salamu i hrenovke mogu biti izvor trovanja hranom. Mogu se zaraziti štetnim bakterijama uključujući Listeriju i Staphylococcus aureus u nekoliko faza tijekom obrade i proizvodnje. Do kontaminacije može doći izravno putem kontakta s kontaminiranim sirovim mesom ili zbog loše higijene od strane osoblja koje radi u trgovinama na odjelu delikatesa, loše prakse čišćenja i unakrsne kontaminacije nečistom opremom kao što su oštrice za rezanje.
Važno je napomenuti da svako meso nosi rizik od trovanja hranom ako nije pravilno kuhano ili skladišteno. Hrenovke, mljeveno meso, kobasice i slaninu potrebno je dobro skuhati i konzumirati odmah nakon kuhanja. Narezano meso za ručak treba čuvati u hladnjaku dok ne bude spremno za jelo.
Nepasterizirano mlijeko
Pasterizacija je proces zagrijavanja tekućine ili hrane kako bi se ubili štetni mikroorganizmi. Proizvođači hrane pasteriziraju mliječne proizvode, uključujući mlijeko i sir, kako bi bili sigurni za konzumaciju. Pasterizacija ubija štetne bakterije i parazite kao što su Brucella, Campylobacter, Cryptosporidium, E. coli, Listeria i Salmonella.
Nepasterizirano mlijeko ima najmanje 150 puta veću vjerojatnost da će uzrokovati trovanje hranom i 13 puta veću vjerojatnost da će dovesti do hospitalizacije nego pasterizirani mliječni proizvodi. Kako biste smanjili rizik od trovanja hranom nepasteriziranim mliječnim proizvodima, kupujte samo pasterizirane proizvode. Čuvajte sve mliječne proizvode na ili ispod 5 °C i izbacite mliječne proizvode kojima je istekao rok upotrebe.
Jaja
Iako su jaja nevjerojatno hranjiva i mogu se pripremiti na mnogo načina, mogu biti i izvor trovanja hranom ako se konzumiraju sirova ili nedovoljno kuhana. To je zato što jaja mogu sadržavati bakterije Salmonella, koje mogu kontaminirati i ljusku jajeta i unutrašnjost jajeta.
Kako biste smanjili rizik, nemojte konzumirati jaja s napuknutom ili prljavom ljuskom. Gdje je moguće, odaberite pasterizirana jaja u receptima koji zahtijevaju sirova ili meko kuhana jaja.
Voće
Brojni proizvodi od voća, uključujući bobičasto voće, dinje i unaprijed pripremljene voćne salate, povezuju se s izbijanjem trovanja hranom. Voće koje se uzgaja na tlu, kao što je dinja (dinja), lubenica i dinja, ima visok rizik od trovanja hranom zbog bakterije Listeria, koja može rasti na kori i proširiti se na meso (35 Pouzdani izvor).
Dinja je posebno rizično voće zbog svoje hrapave, mrežaste kore koja štiti Listeriju i druge bakterije. To otežava potpuno uklanjanje bakterija, čak i uz čišćenje. Svježe i smrznuto bobičasto voće, uključujući maline, kupine, jagode i borovnice, također je čest izvor trovanja hranom zbog štetnih virusa i bakterija, posebice virusa hepatitisa A.
Glavni uzroci kontaminacije bobica uključuju uzgoj u kontaminiranoj vodi, lošu higijensku praksu berača bobica i unakrsnu kontaminaciju zaraženim bobicama tijekom prerade. Pranje voća prije nego što ga pojedete može smanjiti rizike, kao i kuhanje. Ako jedete dinju, obavezno operite koru. Voće pojedite čim ga izrežete ili ga stavite u hladnjak. Izbjegavajte već zapakirane voćne salate koje nisu bile ohlađene ili čuvane u hladnjaku.
Klice
Smatra se da sirove klice bilo koje vrste, uključujući klice lucerne, suncokreta, mung graha i djeteline, imaju visok rizik od trovanja hranom. To je uglavnom zbog prisutnosti bakterija uključujući Salmonella, E. coli i Listeria.
Sjeme zahtijeva tople, vlažne i hranjive uvjete za rast klica. Ti su uvjeti idealni za brzi rast bakterija. FDA savjetuje da trudnice izbjegavaju konzumiranje bilo koje vrste sirovih klica. To je zato što su trudnice posebno osjetljive na učinke štetnih bakterija. Srećom, kuhanje klica pomaže u ubijanju svih štetnih mikroorganizama i smanjuje rizik od trovanja hranom.
Pročitajte više: Đumbir kao superhrana: Izdvajamo 10 blagodati đumbira za zdravlje organizma!
Kako smanjiti rizik od trovanja hranom?
Evo nekoliko jednostavnih savjeta koji će vam pomoći smanjiti rizik od trovanja hranom. Budući da se bakterije ne mogu vidjeti prostim okom, kao niti osjetiti mirisom ili okusom, jedini način da bismo bili sigurni da je hrana zdravstveno ispravna te da bismo spriječili pojavu bolesti, od osobite je važnosti higijena prilikom pripreme i konzumiranja hrane te njeno pravilno čuvanje.
Četiri su važne stvari koje treba zapamtiti vezano uz pravilnu higijenu hrane, a ukratko ih zovemo 4 Cs (eng.), savjetuje Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. O njima treba razmišljati kadgod se nalazimo u kuhinji i pripremamo hranu.
4Cs predstavljaju:
a) Čišćenje (Cleaning)
b) Kuhanje (Cooking)
c) Hlađenje (Chilling)
d) Križna kontaminacija hrane (Cross-contamination)
Čišćenje
Ruke, posuđe i daske za rezanje treba prati prije i nakon rukovanja sa sirovim mesom, piletinom, morskom hranom i jajima te prije konzumiranja hrane. Najprikladnije su daske za rezanje napravljene od plastičnog ili nekog drugog neporoznog materijala.
Važno je redovito prati ruke, posebno:
• nakon toaleta
• nakon rukovanja sirovom hranom
• prije jela
• ne pripravljajte odnosno ne dirajte sirovu hranu kada imate želučanih tegoba, kao što su proljev ili povraćanje
• ne dirajte hranu ako imate rane ili posjekotine, ako nisu zaštićene
Za brisanje radnih površina preporučuje se korištenje jednokratnih, papirnatih ubrusa.
Ako se koriste platneni ubrusi treba ih često mijenjati i iskuhavati prilikom pranja.
Kuhanje
Pravilno kuhanje uništava bakterije koje mogu izazvati trovanje hranom. Hranu je važno kuhati dovoljno dugo, što se posebice odnosi na meso.
Prilikom podgrijavanje hrane potrebno je provjeriti je li potpuno zagrijana, te ostatak nakon konzumiranja preporučuje se baciti, a ne ponovo zagrijavati.
Hlađenje
Zalihe i ostatke hrane potrebno je čuvati u hladnjacima, odnosno na onim temperaturama koje sprečavaju porast kolonija bakterija i proizvodnju njihovih toksina.frižider 2
Pokvarljive namirnice, kuhanu hranu i ostatke jela potrebno je obavezno pospremiti u hladnjak čim je prije moguće. Ostatak od kuhanja trebalo bi brzo ohladiti i tada staviti u hladnjak. To se može učiniti tako da se ostatak kuhane hrane brzo pothladi na neki pristupačan način kao što je npr. hlađenje u sudoperu punom hladne vode, ili dijeljenjem ostataka hrane na više manjih dijelova, pothlađivanjem u hladnjaku za duboko hlađenje 10-ak min., te zatim premještanjem u hladnjak na uobičajenu temperaturu hlađenja.
Hranu je potrebno odmrzavati na dnu hladnjaka, pod mlazom hladne vode ili u mikrovalnoj pećnici. Prije zamrzavanja velike količine hrane treba ju razdijeliti u više posuda kako bi se što prije zamrznule.
Važno je uvijek pogledati deklaraciju na pakiranju i kakve režime čuvanja hrane nalaže proizvođač.
Križna kontaminacija
Križna kontaminacija hrane je prijenos bakterija iz hrane (obično sirove) na druge namirnice. Bakterija se može prenijeti direktno, kada jedna vrsta hrane dođe u dodir s drugom vrstom hrane ili indirektno, preko ruku, opreme, radnih površina, noževa i drugog pribora. Križna kontaminacija hrane dodirom je jedan od glavnih uzroka trovanja hranom.
Kako bi spriječili kontaminaciju hrane dodirom UVIJEK:
• perite ruke temeljito poslije kontakta sa sirovom hranom
• držite sirovu hranu podalje od hrane spremne za konzumaciju
• čuvajte sirovo meso u plastičnim posudama koje se mogu zatvoriti, a nalaze se pri dnu hladnjaka tako da ne može doći do kontakta s drugim namirnica (niti fizički, niti slučajnim curenjem stanične tekućine iz mesa)
• upotrebljavajte zasebne daske za sjeckanje/radne površine za sirovu hranu i hranu spremnu za konzumaciju
• temeljito čistite noževe i drugi pribor ili posuđe nakon rada sa sirovom hranom
Foto: Canva
