U ponedjeljak je u moru kod Dubrovnika izmjerena temperatura mora d 29,70C. Time je srušen rekord temperature mora otkad Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) provodi mjerenja. Očekuje se da će u idućim tjednima temperatura mora preći 300C, upozorava Patrik Krstinić, voditelj morskog programa u WWF Adria.
Krstinić nam je objasnio koliko je stanje alarmantno, kako zagrijavanje mora utječe na bioraznolikost, te kakve bi mogle biti dugoročne posljedice kako za prirodu tako i za gospodarstvo.
“Jadran se zagrijava 20% brže od globalnog prosjeka“, upozorava Krstinić. Premda se radi o najsjevernijem dijelu Mediterana, posljedica klimatskih promjena već je itekako vidljiva.
“Jadran više nije isto more koje su znali naši stari”, naglašava Krstinić.
Zagrijavanje mora put je za ulazak invazivnih vrsta iz drugih mora u Jadran, a masovni rast populacije nekih organizama može značajno poremetiti ekosustav mora, uzrokovati velike ekonomske štete ribarstvu, pa i ugroziti kupališni turizam.
Invazivne vrste dođu brodovima
Krstinić upozorava da Mediteran već neko vrijeme prolazi kroz drastične i brze promjene svoje faune, poglavito u istočnom dijelu kao posljedica migracija vrsta kroz Sueski kanal. Migracije su počele nakon izgradnje Sueskog kanala, koji je otvorio morski prolaz između Crvenog i Sredozemnog mora. Kanal djeluje kao plimni tjesnac kroz koji se Crveno more ulijeva u Sredozemno.
Zagrijavanje Mediterana omogućuje termofilnim vrstama iz Crvenog mora ne samo da opstaju već da se i postepeno šire se na sjever. Osim vrsta koje dolaze iz Crvenog mora, u Jadranu su zabilježene i invazivne vrste iz drugih mora koje su u Jadran stigle balastnim vodama prekooceanskih brodova, navodi stručnjak.
Među najpoznatijim Jadranskim ‘invazivcima’ je rebraš morski orah. To je planktonska vrsta slična meduzama koja je prvi put zabilježena u Tršćanskom zaljevu 2005. godine. Masovni rast populacije ovih organizama može značajno poremetiti ekosustav mora.
“Ova invazivna vrsta u Crnom moru je uzrokovala velike ekonomske štete na ribarstvu jer se hrani drugim planktonskim organizmima što uključuje riblja jaja i mlađ. Osim toga, velike nakupine ovih sluzavih organizama na plažama mogu ugroziti i kupališni turizam“, kaže Krstinić.
Druga poznata vrsta koja u Jadran stiže iz Crvenog mora vatrenjača ili riba lav. Ozloglašena je zbog svog izuzetnog apetita. Hrani se gotovo svim autohtonim vrstama, nema prirodnih neprijatelja, brzo se razmnožava i raste pa je već zauzela istočne dijelove Mediterana. U Hrvatskoj je prvi put zabilježena kod Visa 2021.
Pročitajte više: Hoće li održivost konačno dovesti žene u uprave?
Zagrijavanje mora: na površini i do 300C, što to znači?
Ovih je dana Hrvatskom odjeknula vijest da se pomaknula granica između ‘toplog’ i ‘hladnog’ mora. Prije 30 godina ta granica je tijekom ljeta bila na otprilike 25 metara dubine. Iznad te granice je temperatura mora iznosila oko 20 stupnjeva Celzijusa, a ispod između 12 i 14. Danas se granica spušta i do 50 metara dubine. Tek ispod te granice počinje ‘hladno more’ čije temperatura sada doseže i do 20 stupnjeva.
“Temperatura gornjeg sloja može u ljetnim mjesecima ekstremno porasti. Hladniji sloj mora zadržavati temperaturu od približno 13°C”, objašnjava nam stručnjak iz WWF Adria.
Dodaje da povećanje temperature u površinskim slojevima predstavlja problem za organizme koji u njima obitavaju, ali dodatni veliki problem događa se s organizmima u dubljim slojevima.
“Veliki skok temperature u tim slojevima neki organizmi jednostavno ne mogu preživjeti, a naročito su pogođeni oni koji zbog svog načina života ne mogu migrirati u dublje slojeve”, alarmira Krstinić.
Posljedice će se povećati u narednim desetljećima
Neki od najugroženijih organizama su spužve, alge i koralji. Važnost ovih organizama za ekosustav je izuzetna jer oni izgrađuju staništa u kojima se druge vrste skrivaju, razmnožavaju i hrane pa je njihovim ugibanjem ugrožen cijeli niz drugih vrsta.
“Već su vidljive ozbiljne posljedice u čitavom bazenu, one će se povećati u nadolazećim desetljećima”, kaže Krstinić.
Dodatni problem Mediterana i Jadrana je u tome što se radi o zatvorenim morima. To znači da postoji ograničena geografska širina do koje se vrste mogu povlačiti u sjevernije, hladnije krajeve.
Pročitajte više: Žene u održivosti složne: ‘U eri problema, budite rješenje’
Raste razina mora. Neretva je ugrožena
Osim širenja invazivnih vrsta, klimatske promjene u Jadranu se manifestiraju ili će se u budućnosti manifestirati kroz povećanje razine mora te zakiseljavanje mora. Naše najranjivije točke prilikom porasta razine mora su Neretva i neka otočna područja i otočni gradovi.
“Podizanje razine mora toliko se ubrzava da ćemo se već u svom životnom vijeku neminovno susresti s time. Najprije periodički, a onda i kontinuirano”, naglašava Krstinić. Dodaje da uvijek zaboravljamo da je s plimama i osekama taj efekt još mnogo jači, pogotovo kad se poklopi sa snažnim ciklonama i nekim drugim sinoptičkim stanjima.
Nadalje, doći će i do zaslanjivanja izvora pitke vode na koje se oslanjaju dijelovi obale i otoka pa i to stanovništvu tih mjesta stvara poteškoće. Osim toga, rast ugljičnog dioksida u atmosferi dovodi do bržeg zakiseljavanja mora. To je prijetnja brojnim vrstama, a posebno onim vrstama koje izgrađuju svoj vanjski oklop od topljivog vapnenca osjetljivog na kiselo okruženje. Nestanak samo školjkaša ili puževa odrazio bi se negativno na cijeli morski ekosustav.
Koralji i vapnenačke alge koji izgrađuju važna staništa u priobalnom pojasu Jadranskog mora također su ugroženi zakiseljavanjem i zagrijavanjem mora. To će utjecati i na brojne druge vrste koje ta područja koriste za hranjenje, skrivanje i razmnožavanje, upozorava stručnjak. Dodaje da istraživanja provedena u Sredozemnom moru pokazuju da je tijekom posljednja dva desetljeća zakiseljenost porasla za čak 10%. Do kraja stoljeća predviđa se porast veći od 100%.
Što poduzeti?
“Sve ove promjene neupitno će se odraziti na lokalne zajednice kroz dostupnost pitke vode, sigurnost hrane i nestabilnost gospodarstva, prvenstveno turizma“, zaključuje.
A što se uopće može poduzeti na razini sustava i pojedinaca da se ovakav trend uspori ili zaustavi? Iz WWF-a upozoravaju da se osjetljivost ekosustava na klimatske promjene povećava se ako su oni izloženi drugim stresorima. Znamo da je Jadransko more pod velikim utjecajem zagađenja s kopna, masovne obalne izgradnje, turizma i prekomjernog ribolova.
“Smanjenje tih pritisaka značajno bi usporilo utjecaj klimatskih promjena te nam ‘kupilo’ dragocjeno vrijeme u borbi s klimatskim promjenama”, objašnjava voditelj morskog programa u WWF Adria.
Kaže da na individualnoj razini moramo početi voditi računa o izbjegavanju kupnje proizvoda od plastike koji imaju istaknute simbole polimernih materijala (PP, PE, PET) te razvrstavanju otpada, čime smanjujemo vjerojatnost da će neki takav ili sličan proizvod u konačnici završiti u moru. Konzumacijom određenih proizvoda iz ribarstva možemo utjecati na razvoj održivih oblika ribolova. Time ćemo pozitivno utjecati na pojedine vrste i ekosustave. I konačno, smanjenjem potrošnje fosilnih goriva dajemo svoj obol u usporavanju klimatskih promjena.
“Na razini sustava, bit će potrebno osmisliti primjenljive strategije održivog i odgovornog upravljanja ljudskim aktivnostima poput turizma i ribarstva, modernog gospodarenja otpadom te nadzora i kontrole aktivnosti koje se provode na moru”, zaključuje.
Foto: Canva / WWF Adria
