Najbolji prijatelj vlasnika oružja kojeg su oni ikada imali u Bijeloj kući – tako je sebe jednom prilikom nazvao Donald Trump. Bivši predsjednik SAD-a i trenutni predsjednički kandidat ne skriva svoju otvorenost prema Drugom amandmanu Povelje o pravima Ustava SAD-a, kojim se propisuje pravo građana da posjeduju oružje. No ono za što se zalaže gotovo ga je koštalo života – na izbornom skupu Donalda Trumpa u Pennsylvaniji u subotu je odjeknulo više pucnjeva, a republikanski predsjednički kandidat je za dlaku izbjegao metak.
Trump čini ono čega su se drugi libili
Pitanje posjedovanja oružja veoma je kontroverzno, ali ipak – pravo na posjedovanje oružja u Americi je i dalje vrlo popularno. Baš ga zato političari vrlo nerado kritiziraju, pogotovo ne prije izbora. Iskoristio je to u svojoj predsjedničkoj kampanji Trump, koji se u kampanji direktno obraća simpatizerima Drugog amandmana i zove ih da glasaju za njega.
Dok se u svibnju obraćao tisućama članova Nacionalne udruge za oružje (NRA), Trump je poručio vlasnicima oružja: “Mislim da ste buntovna skupina. Ali budimo buntovni i glasajmo ovaj put”. Dodao je da će Drugi amandman biti “vrlo prisutan na glasačkom listiću” na izborima u studenom, tvrdeći da, ako demokratski predsjednik Joe Biden dobije još četiri godine, “oni dolaze po vaše oružje, 100% sigurno. Pokvareni Joe ima 40-godišnji rekord pokušaja da istrgne vatreno oružje iz ruku građana”.
No, otkud uopće taj omraženo-popularni Drugi amandman, što on znači, otkud vozi korijene i zašto se oko njega lome koplja?
Pročitajte više: Trump otkrio što ga je spasilo, a svi poručuju: U SAD-u nema mjesta nasilju
Kakve veze imaju Platon i Aristotel s oružjem u Americi?
Ustav SAD-a u sebi sadrži Povelju o pravima koja se sastoji od 10 ustavnih amandmana čija je svrha štititi prava građana od toga da vlast postane tiranska. Tako, primjerice, Prvi amandman nalaže slobodu govora, a Drugi pravo građana da posjeduju oružje. Riječ je o amandmanu starom više od 230 godina. No, koja je njegova svrha?
Jedan od najvećih stručnjaka za tumačenje Drugog amandmana, odvjetnik Stephen Halbrook pojašnjava da su utemeljitelji Sjedinjenih Američkih Država pri pisanju ustava bili inspirirani čitavim spektrom ideja, a najveća se debata vodila između pristaša Platona i Aristotela. Platon je svoju ‘idealnu državu’ zamislio s ‘kraljem-filozofom’ na vrhu. Kasta ispod njega su vojnici koji izvršavaju što on kaže, a ispod te kategorije nalazi se običan narod o kojem Platon nije imao baš osobito mišljenje. Platonovim idejama suprotstavljene su Aristotelove u kojima građanstvo sudjeluje u političkom životu i ono je također naoružano, kao i vojska.
Autorima Ustava bila je, izgleda, bliža Aristotelova vizija.
SAD od Izraela razlikuje samo tumačenje Drugog amandmana
No, zašto bi oružje bilo u rukama građana? Saul Cornell, profesor povijesti na Sveučilištu Ohio State, objašnjava da ideja Drugog amandmana nije bila nikakva vlastita obrana već je svrha oružja u rukama građana zapravo stvaranje ‘građanske milicije’ koja će braniti zemlju. Dakle, Drugi amandman zapravo je veliki teret za društvo jer društvo dobiva na svoja leđa dio vojno-obrambene odgovornosti.
No, kada bi se Drugi amandman tumačio na taj način (dakle, po originalnoj intenciji autora), onda bi SAD bio militarizirana zemlja, poput Izraela.
Pravo na oružje duboko je ukorijenjeno u američke korijene. Ideje o pravu na nošenje oružja potječu iz Engleske koja je kroz bilježila mnoštvo sukoba između kraljevske vlasti i građanskih sloboda, što je kulminiralo Zakonom o pravima (English Bill of Rights) iz 1689. godine koji je jamčio pravo na nošenje oružja za samoobranu. Također, u 17. stoljeću milicije sastavljene od lokalnih muškaraca bile su ključne za obranu zajednica, a ne profesionalne vojske.
U kolonijalnoj Americi, milicije su bile glavni oblik obrane protiv Indijanaca, stranih sila i drugih prijetnji, a neposredno prije Američke revolucije, Britanci su pokušali razoružati kolonijaliste, što je dovelo do većeg naglaska na pravo na oružje kao sredstvo otpora tiranskoj vlasti.
Dakle, Drugi amandman je proizvod kombinacije engleskih pravnih tradicija, kolonijalnih iskustava, filozofskih ideja o prirodnim pravima i konkretnih političkih rasprava tijekom formiranja američke države.
Pročitajte više: VIDEO: Joe Biden potpredsjednicu SAD-a Kamalu Harris nazvao Trumpom
Debata: za ili protiv oružja u rukama građana?
Otprilike trećina odraslih u SAD-u iskorištava pravo koje im daje Drugi amandman te osobno posjeduje oružje, rezultati su velikog nacionalnog istraživanja iz 2023. godine. Republikanci su dvostruko skloniji od demokrata i demokratskih simpatizera reći da osobno posjeduju oružje (45% naspram 20%), a također 40% muškaraca kaže da posjeduje oružje, u usporedbi s 25% žena.
Osobna zaštita je na vrhu popisa razloga koje vlasnici oružja navode za posjedovanje vatrenog oružja. Otprilike tri četvrtine (72%) vlasnika oružja kaže da je zaštita glavni razlog zašto posjeduju oružje.
Amerikanci su podijeljeni po pitanju toga da li posjedovanje oružja više povećava ili smanjuje sigurnost. Otprilike polovica (49%) kaže da više povećava sigurnost. Kažu da ono omogućava građanima da se zaštite. No jednak dio kaže da posjedovanje oružja smanjuje sigurnost. Smatraju da previše ljudi ima pristup vatrenom oružju i time se povećava zlouporaba. Također, otprilike šest od deset odraslih osoba u SAD-u (58%) zagovara strože zakone o oružju. Postotak onih koji kažu da bi zakoni trebali biti stroži varirao je posljednjih godina. U 2021. godini, 53% je zagovaralo strože zakone o oružju, a u 2019. godini, 60% je reklo da zakoni trebaju biti stroži.
Polarizacija društva
U zemlji gdje otprilike trećina odraslih posjeduje vatreno oružje, debata o njegovoj ulozi u društvu daleko je od završetka. S jedne strane, tu su argumenti za osobnu zaštitu i slobodu, dok s druge strane stoje zabrinutosti oko sigurnosti i potencijalne zlouporabe. Pitanje je li zlouporaba imalo zabrinula Trumpa, koji je nastradao od ruke onih za čije se pravo bori…
I dok se političke strasti rasplamsavaju, jedno je sigurno – pitanje prava na oružje nastavit će oblikovati političku i društvenu dinamiku Sjedinjenih Američkih Država, odražavajući složene i često suprotstavljene vrijednosti koje čine ovu naciju jedinstvenom.
Foto: Screenshot
