Ispred nas su izbori za Europski parlament na koje u 27 zemalja Europske unije imaju pravo izaći stotine milijuna ljudi. Europski izbori 2024. godine važni su zbog nekoliko glavnih tema koje su biračima iznimno bitne. Među njima je ruska invazija na Ukrajinu, troškovi života, klimatske promjene, migracije te krajnja desnica.
Rat u Ukrajini
Rat u Ukrajini traje već više od dvije godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin napadom na Ukrajinu uništio je sigurnosni konsenzus koji je vladao u Europi poslije Hladnog rata. U europske zemlje unio je nemir jer se rat nakon 30 godina opet vodi na europskom tlu. Europska unija na invaziju je odgovorila višestrukim sankcijama Rusiji, dok je Ukrajini uputila milijarde eura financijske i vojne pomoći, piše Hina.
Tema ekonomske i vojne potpore Ukrajini i nakon dvije godine popularna je u EU, što je pokazala anketa Eurobarometra provedena prije otprilike tri mjeseca. Oko 70 posto ispitanika odobrava financijsku pomoć Ukrajini, a 60 posto u oružju. Njih 83 posto podržava zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica, kojih je više od četiri milijuna u EU-u.
Zbog ruske invazije dio europskih zemalja povećao je svoje proračune za obranu. Istraživanje Europskog parlamenta provedeno u cijeloj EU u travnju pokazalo je da 31 posto ispitanika želi da se o obrani i sigurnosti govori tijekom izborne kampanje.
Visoke cijene
Rat u Ukrajini utjecao je na cijene energije i hrane. Ekonomske posljedice rata su goleme. Inflacija je prisutna u cijeloj Europi, a u Hrvatskoj i dodatno otkad smo prešli na euro. Oko 31 posto ljudi tri mjeseca prije izbora izjasnilo se da želi da EU podrži njihovo nacionalno gospodarstvo.
Da se EU treba uhvatiti u koštac sa siromaštvom smatra 33 posto ljudi. Europska središnja banka od srpnja 2022. nekoliko je puta podizala kamatne stope da bi suzbila inflaciju koja je porasla na rekordne razine. To je zajmoprimce stavilo pod pritisak dok je u isto vrijeme visoka inflacija izjedala ušteđevinu ljudi.
Iako se predviđa da će ove godine inflacija pasti na 2,7 posto, glasači su i dalje zabrinuti zbog troškova života. Cijene hrane posebno se ističu na popisu visokih cijena. Primjerice, u rujnu 2023. cijena maslinovog ulja bila je 75 posto viša nego u siječnju 2021. godine.
Pročitajte više: Vodič za europske izbore: sve što trebate znati na jednom mjestu
Nove klimatske politike
Stroža klimatska i ekološka politika važna je sve većem broju birača. EU je u prethodnom sazivu krenuo s velikim klimatskim inicijativama, uključujući europski zakon o klimi iz 2021. koji je ostvarenje nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. učinio pravno obvezujućim.
Prema anketi Eurobarometra 27 posto ljudi želi djelovanje u vezi s klimom. Ipak, stranke će možda oklijevati da se obvežu na nove klimatske politike s obzirom da glasači ipak prednost daju gospodarstvu i obrani. Ovu su godinu obilježili i veliki prosvjedi poljoprivrednika nezadovoljnih teretom koji im nameće zeleni plan.
Dolazak migranata u Europu
S obzirom da su dolasci migranata i azilanata i dalje aktualni na europskom tlu, ta je tema i dalje prisutna. Posebice se ovo odnosi na Hrvatsku koja je na granici Europske unije i Schengena. Ova tema izaziva podjele i zabrinutost. U prosjeku 24 posto građana EU-a želi da ovo pitanje bude važno na europskim izborima. Najviše građana se za to zalaže na Malti, u Nizozemskoj te Irskoj.
U 2023. godini broj ljudi koji su prešli granice EU-a bez valjanih dokumenata iznosio je gotovo 380.000. To je najviše od 2016. godine. I zahtjevi za azil su zato posljedično najviši u zadnjih sedam godina. Prošle godine takav je zahtjev podnijelo više od 1,14 milijuna ljudi.
Stranke lijevog i desnog centra u svojim su kampanjama istaknule opsežnu reformu migracijskih pravila pod nazivom Pakt o migracijama i azilu.
Krajnja desnica u usponu
U sve više zemalja Europe popularna je postala krajnja desnica pa je to postalo izborno pitanje samo po sebi. Međutim, krajnja desnica nije homogena i nije jasno dijele li stranke dovoljno zajedničkih točaka kako bi zapravo surađivale unutar jedne od političkih grupacija Europskog parlamenta.
Na primjer, skupina Identitet i demokracija (ID) nedavno je izbacila njemačku Alternativu za Njemačku (AfD) iz svoga kluba zastupnika, dijelom i zbog kontroverznih izjava glavnog kandidata AfD-a na izborima koji je relativizirao nacističke SS postrojbe.
Foto: Canva
