Talijanski Senat jučer je odobrio kontroverzni vladin plan da se dopusti skupinama koje “podržavaju majčinstvo” da u klinikama za pobačaje pokušaju odgovoriti žene od prekida trudnoće.
Neka žene ‘ponovno promisle’
Stranka Braća Italije, premijerke Giorgije Meloni, taj je prijedlog uključila u amandman na prijedlog zakona o oporavku od pandemije koronavirusa, koji će financirati Europska unija. Premijerka Meloni žestoka je protivnica pobačaja, a prijedlog je usvojen s 95 glasova za prema 68 protiv. Izazvalo je to žestoke kritike oporbenih stranaka koje smatraju da je to napad na pravo na pobačaj uvedeno 1978. i da ova odluka vraća Italiju u srednji vijek.
Vodeća vladina stranka Braća Italije tvrde da će nova odredba ženama samo pružiti priliku da “ponovno promisle” prije nego donesu konačnu odluku o pobačaju i da im ne zadire u njihova prava.
Glasnogovornik Pro Vite, najveće talijanske organizacije protiv pobačaja, Jacopo Coghe, ističe da bi se klinike trebale vratiti svojoj “izvornoj funkciji pomaganja ženama” da pronađu konkretne alternative pobačaju. Pro Vita je poznata po svojim kontroverznim kampanjama protiv pobačaja. U jednoj takvoj kampanji 2018. godine pobačaj je označen kao glavni uzrok femicida.
Tko su ‘Braća Italije’ i neofašistica Meloni?
Inače, Braća Italije je krajnje desna talijanska stranka. Na talijanskim parlamentarnim izborima 2022. osvojila je 26 posto glasova. Desna koalicija ove stranke ima uvjerljivu većinu u parlamentu. Desni blok je sveukupno osvojio 43,8 posto glasova, što znači da u donjem Zastupničkom domu raspolažu s 237 od 400 mjesta, dok u Senatu imaju 115 od 200 mjesta.
Kako piše Telegram, „Braća Italije“ preuzela su primat u desnom taboru zahvaljujući „karizmatičnoj Meloni“ – današnjoj premijerki Italije. Stranka je dugo nosila epitet postfašističke stranke jer je osnovana 2012. godine na naslijeđu postfašističke stranke “Talijanski društveni pokret” koja je prestala postojati 1990.
Valja podsjetiti i da je Meloni, koja je prva žena na čelu vlade u povijesti talijanske republike, prije deset godina pledirala da “Hrvatska vrati Italiji Istru i Dalmaciju”.
Pročitajte više: Zabranili pobačaj pa porasle – stope sterilizacije
Ženama se nudi novac da ne pobace
Podsjećamo, pobačaj je u Italiji legalan od 1978., ali u praksi je sve teže dostupan. Veliki je utjecaj Crkve, a i ginekolozi se sve češće pozivaju na priziv savjesti. Prema podacima Ministarstva zdravstva iz 2021., oko 63 posto ginekologa odbija obaviti zahvat. Također, kako piše Jutarnji list, ako se odluče na pobačaj, Talijanke moraju proći liječnički pregled, čekati sedam dana i proći obavezno savjetovanje.
Vijeće Europe utvrdilo je još 2016. da se u Italiji žene koje traže pristup pobačaju i dalje suočavaju sa značajnim poteškoćama. Zakonski pobačaj je dozvoljen tijekom prvih 12 tjedana trudnoće, a kasnije samo ako su ženi ugroženi zdravlje ili život. Novi amandman je na razini čitave zemlje propisao ono što se već provodi u dijelu talijanskih regija gdje je krajnja desnica na vlasti. Inače, u regijama kao što su Pijemont, Umbrija, Abruzzo i Le Marche ženama se nudi novac da ne pobace, a tablete za pobačaj možete dobiti samo ako ležite u bolnici.
Krajem prošle godine aktivisti protiv pobačaja prikupili su više od 100.000 potpisa, dvostruko više od minimuma za referendum, za promjenu zakona kako bi natjerali žene da prije pobačaja dobiju sliku fetusa i slušaju takozvane “otkucaje srca fetusa”. Zeznuli su sami sebe jer do 12. tjedna fetus nema otkucaje srca.
Pobačaj muči i Hrvate
Pravo na pobačaj sve je glasnije pitanje i u Hrvatskoj, a navodno je upravo ovo pitanje presudilo u raskolu Mosta. Naime, Marija Selak Raspudić i njezin suprug Nino Raspudić napustili su Most. Raskol je krenuo nakon što se Marin Miletić javno ogradio od Marije Selak Raspudić koja je u gostovanju na N1 na pitanje je li pobačaj pravo žene odgovorila potvrdno.
“Most je jasno za – život. Objavili smo svoju političku deklaraciju i jasno smo rekli da smo za život. Vrh stranke, Predsjedništvo, naš predsjednik, svi mi tu imamo isti stav. Marija se ovdje pogrešno izrazila, ali neka ona sama to objašnjava. Ona nije član stranke niti ima ikakvu stranačku funkciju. A narod će preferencijalnim glasovima pokazati što misli o svakom od nas”, poručio je Miletić nakon gostovanja Selak-Raspudić na N1.
Most je kao stranka na desnoj strani političkog spektra, može se okarakterizirati kao društveno i fiskalno konzervativna stranka.
Pročitajte više: Francuska postala jedina zemlja koja ima pobačaj u ustavu. Prva bila Jugoslavija
Što će biti sa zakonom o pobačaju zavlada li Hrvatskom desnica
Ovakve izjave – i talijanski primjer – daju naslutiti kako će izgledati Hrvatska ako vlast oformi desnica.
Ususret izborima na N1 je održana debata po pitanju ljudskih prava, prvenstveno prava žena u Hrvatskoj. Sučelile su se Nina Obuljen Koržinek iz HDZ-a, Biljana Gaća iz koalicije Rijeke pravde, Morena Lekan iz Možemo!, Branka Lozo iz Domovinskog pokreta te Marija Selak Raspudić u ime Mosta.
Bilo je govora i o zakonu o pobačaju, koji od 2017. godine leži u HDZ-ovoj ladici, iako je Ustavni sud parlamentu naložio da ga donese u roku od dvije godine.
Govoreći o novom zakonu o prekidu trudnoće, predstavnica Domovinskog pokreta Branka Lozo rekla je da je riječ o delikatnoj problematici koja uključuje svjetonazor i radi se o temi koja bi morala uključiti i etiku.
“Taj zakon bi trebalo promijeniti na sve sfere života… Zakon treba promjene i treba ga aktualizirati u smislu: u kojim slučajevima medicinskim i opravdanim je moguće izvršiti prekid trudnoće na način da se sačuva život majke”, istaknula je Lozo.
Na pitanje novinarke znači li to da misli da je pobačaj opravdan samo ako je ugrožen život majke, Lozo je još jednom ponovila da je to svjetonazorsko pitanje za zaštitu života u principu. Iz ovih riječi proizlazi da Domovinski pokret ima ambiciju novi zakon o pobačaju donijeti mimo odluke Ustavnog suda, koji ne dovodi u pitanje voljni prekid trudnoće, piše Faktograf. Naime, 2017. godine Ustavni sud je odbacio prijedloge da se postojeći zakon iz 1974. godine koji regulira pravo na pobačaj proglasi neustavnim. Hrvatski sabor, kojemu je naložio da u dvije godine mora donijeti novi zakon, ne može novim zakonom zabraniti prekid trudnoće.
Pobačaj u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je pobačaj moguće obaviti do 10. tjedna gestacijske dobi ploda. U nas žene u potpunosti snose cijenu pobačaja na zahtjev, a problem nastaje ovisno u kojem dijelu Hrvatske se nalaze budući su bolnice autonomne u određivanju cijena i troškova pobačaja. Također, dostupnost usluge obavljanja pobačaja ovisi i o raspoloživosti liječnika u pojedinom mjestu, a s obzirom na institut „priziva savjesti“.
Pravo na priziv savjesti proizlazi iz prava na slobodu savjesti koja je zajamčena člankom 18. Opće deklaracije UN o pravima čovjeka iz 1948. godine i kao i člankom 40. Ustava Republike Hrvatske. Eksplicitne odredbe o prizivu savjesti propisane su u čl. 20. Zakona o liječništvu i to da radi svojih etičkih, vjerskih ili moralnih uvjerenja liječnik ima pravo pozvati se na priziv savjesti te odbiti provođenje dijagnostike, liječenja i rehabilitacije pacijenta, ako se to ne kosi s pravilima struke te ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život pacijenta. O svojoj odluci mora pravodobno izvijestiti pacijenta te ga uputiti drugom liječniku iste struke.
Tako imamo bolnice koje zbog priziva savjesti svih liječnika nisu u mogućnosti pružiti uslugu pobačaja. To direktno dovodi do sukoba dva prava: pravo liječnika i pravo pacijenta.
Foto: Governo.it / Screenshot vecernji.hr / Gradonacelnik.hr / Canva
