Danas započinje korizma. Ona označava razdoblje prije Uskrsa, a započinje Pepelnicom ili Čistom srijedom. Najvažniji dio korizme je pokajanje. Vrijeme je to dragovoljnog odricanja za vjernike kao znak ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci, smrti i uskrsnuću. Korizma svake godine započinje drugog datuma, a ove godine nastupa nešto ranije nego inače.
Nedjelje se ne broje
Korizma završava 28. ožujka. Zanimljivo je kako korizma traje 40 dana, ali do 28. ožujka dijele nas 44 dana. Kako onda imamo 40 dana korizme? Razlog tomu je što se nedjelje zapravo ne ubrajaju u korizmeno doba. Inače bi trajala 44 dana. Nedjelja, kao Dan Gospodnji, svečani je čin slavljenja uskrsnuća i tada nije potrebno postiti i držati se svoje pokore. To znači da se u korizmi možete odreći nečega, ali nedjeljom nije obavezno toga se pridržavati.
Korizma je među širom masom upravo najpoznatija po odricanju. Neki se odreknu čokolade, brze hrane ili nečeg trećeg, a time se vježba samokontrola i samodisciplina. Odricanje od luksuznih stvari i poroka dokaz je ljubavi prema sebi. Pravo je ovo vrijeme za darivanje i pomaganje drugih. Načini su to pokazivanja ljubavi bližnjima.
Postom i odricanjem u korizmi pokazujemo da smo svjesni da ništa što posjedujemo nije naše i ništa nećemo ponijeti sa sobom na kraju ovozemaljskog života, piše Cover Magazin.
Pročitajte više: Jeste li odricanjem u korizmi sljedbenice trenda i koje je dublje značenje ove prakse
U početku je bilo puno strože
Korizma nije vrijeme slavlja, ali nije ni vrijeme žalosti kao što neki misle. Disciplinom koju nastojimo postići u jelu i piću, kršćani mogu iscijeliti i psihu. Kao što je spomenuto, traje 40 dana, a za kršćanstvo taj broj ima simboliku. Isus je boravio 40 dana u pustinji, Izraelci su hodali 40 godina od Egipta do Obećane zemlje. Kiša je, kada se Noa sklonio u arku, padala 40 dana i 40 noći. Prorok Ilija je hodao 40 dana do svete gore. Smatra se kako je i 40 dana prosjek dana koji su ljudima potrebni da steknu neke nove ili se riješe starih navika.
Korizma nije uvijek bila ovakva kakvu ju danas poznajemo. Ljudi su u početku postili samo jedan ili dva dana. To im je bio način pripreme za Uskrs. Već spomenutih 40 dana posta prvi put se spominje 306. godine u djelu Epistula Canonica Petra Aleksandrijskog. To je tada označavalo vrijeme koje su u postu i molitvi morali provesti kršćani koji su se odrekli vjere zbog straha od Dioklecijanovog progona. U počecima se ona provodila vrlo strogo pa su tako neki postili i kajali se u pepelu i vrećama.
Čega god se odlučili odreći ove korizme – budite ustrajni. To ne mora biti ništa revolucionarno i veliko, ali najviše se cijeni vaša samodisciplina i volja. Na kraju ovog razdoblja, bit ćete ponosni sami na sebe.
Foto: Canva