Bicikli pomažu kod mentalnog zdravlja. Provjerili smo koliko ih vozimo u Hrvatskoj

Probudili ste se za posao, obavili jutarnju rutinu, djecu odveli u školu i sad se morate kroz jutarnji prometni kaos “vući” do svog radnog mjesta. Kako bi bilo da automobil zamijenite biciklom? Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da ljudima koji idu na posao biciklom, liječnici propisuju manje antidepresiva.

Amsterdam i Kopenhagen imaju više bicikala nego stanovnika

Istraživanje je provedeno u Škotskoj na oko 380.000 ljudi, a provelo ga je Sveučilište u Edinburghu. Studija pokazuje da praksa odlaska biciklom na posao smanjuje rizik od depresije i anksioznosti. Prema rezultatima, muškarci su skloniji vožnji biciklom, no kod žena ono pozitivnije djeluje na mentalno zdravlje.

“Naše otkriće da ta ekonomična i održiva metoda putovanja na posao također poboljšava mentalno zdravlje sugerira da će politika ulaganja u biciklističke staze i poticanje aktivnog putovanja na posao vjerojatno imati širok raspon prednosti“, rekao je voditelj istraživanja profesor Chris Dibben.

Ne samo da bi moglo poboljšati mentalno zdravlje ljudi, već pomoći i u smanjenju ugljika, zagušenja cesta i zagađenosti zraka. Zemlja s najvećom brojkom ljudi koji redovno voze bicikl je, nimalo iznenađujuće, Nizozemska. Druga iza nje je Danska. Amsterdam i Kopenhagen imaju više bicikala nego stanovnika.

Bicikl se upravo najviše koristi u najbogatijim zemljama Europe. Koriste ga i stari i mladi, a njime se tradicionalno voze i članovi danske, nizozemske, belgijske i švedske kraljevske obitelji. Naravno, te zemlje za to imaju i prikladnu infrastrukturu. Primjerice, Kopenhagen je u zadnjih desetak godina utrošio golem novac u mostove za bicikliste i pješake, prilagodio prometnu signalizaciju, izgradio biciklističke autoceste. Ima i Havneringen ili Cykelslangen, 15 kilometara kružne staze oko cijele luke, piše tportal. Utrecht u Nizozemskoj ima i najveću biciklističku garažu u svijetu s 12.500 mjesta na tri kata.


Pročitajte više: Prijedlog za vikend ili godišnji odmor? Obilazak Istre biciklom!


Daleko smo od najboljih, no učinjen je iskorak

A gdje je tu Hrvatska? Prema podacima Eurobarometra iz 2019., šest posto Hrvata posjeduje bicikl u privatne svrhe i koristi ga kao glavno sredstvo transporta. U vodećoj Nizozemskoj taj postotak je 41. U još jednom Eurobarometrovom istraživanju iz 2013., 29 posto Hrvata izjavilo je da biciklira barem jednom tjedno. Kad su upitani koliko često bicikliraju, 51 posto Hrvata odgovorilo je – nikad, piše Euronews.

Kad je riječ o Zagrebu, 2012. je čak zasjeo na visoko šesto mjesto glavnih gradova u kojima je bicikl glavno prijevozno sredstvo. Ipak, kad je riječ o infrastrukturi prilagođenoj biciklistima, daleko smo od najboljih. Hrvatska prema statistikama MUP-a ima veliki broj poginulih biciklista na milijun stanovnika. Taj broj je za 28 posto veći od prosjeka Europske unije.

Vlada je, na čelu s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, prošlog ljeta donijela Nacionalni plan razvoja biciklističkog prometa za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Prema njemu, država planira uložiti 87,5 milijuna eura za približno 879 kilometara novih biciklističkih staza. Time bi bicikli u Hrvatskoj trebali biti češća pojava.

Iz udruge Sindikat biciklista smatraju da je ovaj Nacionalni plan izuzetno važan iskorak u dobrom smjeru. Zadnjih godina, kažu, prate brojne inicijative, prvenstveno u području cikloturizma, ali bez cjelovitog pristupa na nacionalnoj razini njihov doseg je ograničen.

“Ovim planom se u Hrvatskoj prvi put na ozbiljan način pristupa i ključnom aspektu financiranja ulaganja u biciklističku infrastrukturu i vjerujemo da to radi značajnu razliku. Nadamo se da će i realizacija teći uz istu profesionalnost i entuzijazam u kojem smo imali priliku sudjelovati prilikom izrade plana i da će Hrvatska konačno početi loviti korak s EU standardima i time iskoristiti ogromne potencijale od prihoda cikloturizma i brojnih koristi porasta urbanog bicikliranja”, ističu iz udruge.


Pročitajte više: A zašto ne bi išli biciklom na posao?


Bicikli(sti) u Hrvatskoj: Nedostaje poticajno okruženje

Stanje biciklističke infrastrukture u Hrvatskoj značajno zaostaje za drugim europskim državama. Iz udruge napominju da promicanje bicikliranja i smanjenje ovisnosti o automobilima zahtijeva integrirani pristup na različitim razinama. To uključuje infrastrukturu, prometne politike, promicanje svijesti i poticanje kulture bicikliranja.

Riječ je o skupu mjera koje država može poduzeti da bi privukla ljude biciklu i smanjila potrebu za automobilima. Prva je, naravno, izgradnja biciklističke infrastrukture. Osim toga, tu je i veća podrška javnom prijevozu i integracija s biciklima. Potrebni su i obrazovanje te svijest, poticaji i subvencije, regulacija prometa, biciklistički programi i događaji, planiranje gradova te poticanje poslova i maloprodaje prilagođenih biciklistima.

“Ove mjere, kada se provode zajedno, mogu stvoriti poticajno okruženje za bicikliste, potaknuti promjene u ponašanju i smanjiti ovisnost o automobilima. Važno je da država surađuje s lokalnim vlastima, organizacijama civilnog društva i tvrtkama kako bi postigla održivu prometnu transformaciju”, objašnjava iz udruge Sindikat biciklista.

Teško je govoriti o napretku biciklističkog prometa na razini države jer je uvjetovan politikama na lokalnoj razini te spremnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave na provođenje gore navedenih mjera i ulaganja. Ipak, generalno se može uočiti pozitivan trend razvoja te sve veći broj građana koji koriste bicikl, zaključuju iz udruge.

Foto: Canva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -