Francuska premijerka Elisabeth Borne ovog je tjedna dala ostavku. Na poziciju premijerke Borne je došla u svibnju 2022. godine. Borne je inače tek druga premijerka u francuskoj povijesti. Ovu odluku je donijela baš kad je predsjednik Emmanuel Macron pripremao predstaviti dugo očekivanu rekonstrukciju vlade u pokušaju davanja novog zamaha svom predsjedništvu.
Od burn out do Borne out
Macron joj je zahvalio na “radu u službi naše nacije koji je bio uzoran svaki dan”, u objavi na X-u. Bila je prva žena premijerka Francuske u više od 30 godina. Jedina prije nje bila je Edith Cresson koja je na toj poziciji bila od 1991. do 1992. godine. Borne ima reputaciju tehnokratkinje, a sebe opisuje kao “ženu ljevice”. Već je nekoliko desetaka godina bila visokorangirana državna službenica. Ova 61-godišnja inženjerka radila je kao savjetnica ministara za vrijeme Françoisa Mitterranda. Savjetovala je i ministricu okoliša Ségolène Royal 2014.
Također, radila je na urbanističkom planiranju u gradskoj vijećnici Pariza pod ljevičarskim gradonačelnikom Bertrandom Delanoëom. Postala je ministrica prometa 2017. godine, a ministrica okoliša 2019.
Za Borne kažu da je precizna u tehničkim detaljima, piše The Guardian. Zaljubljenica je u matematiku, u brojevima nalazi “nešto prilično umirujuće, prilično racionalno”. Agencija France-Presse rekla je da je iza kulisa u ministarstvima u kojima je radila dobila nadimak “Borne out” zbog velikih zahtjeva koje je postavljala svojim suradnicima. Igra je to riječi s “burn out”.
Pročitajte više: “Nemam više snage” – novozelandska premijerka podnosi ostavku
Koje su još premijerke dale ostavku?
Mjesecima je imala problem s nedostatkom većine u parlamentu. Već je izabran i nasljednik Elizabeth Borne. Riječ je o Gabrielu Attalu, koji je najmlađi francuski premijer ikad. Dosad je bio na poziciji ministra obrazovanja. Još je u ranim godinama Macronovog predsjedničkog mandata bio jedan od njegovih savjetnika. Ima samo 34 godine, čime je prestignuo Laurenta Fabiusa koji je imao 37 godina kada je imenovan premijerom 1984. godine.
U bližoj prošlosti pamtimo još nekoliko ostavki žena na vodećim pozicijama država. Prošle godine, baš u ovo vrijeme, to je učinila novozelandska premijerka Jacinda Ardern. Tada je izjavila da se želi posvetiti obitelju te da patrijarhalne institucije nisu evoluirale dovoljno da pruže dovoljno potpore obiteljskom životu.
S čela svoje stranke odstupila je prošle godine i Sanna Marin, bivša finska premijerka. Rekla je da se nada mirnijem životu. Njezin je život bio često pod povećalom javnosti. Bila je kritizirana zbog normalnih, “ljudskih” stvari. Bit će zapamćena kao žena koja je vodila Finsku kroz pandemiju i uvela ju u NATO.
Koje države Europe imaju žene na vodećim pozicijama?
U Europi je trenutno nekoliko vodećih žena na čelu država. Litvu od 2020. vodi predsjednica Vlade Ingrida Šimonytė. Bila je i kandidatkinja na predsjedničkim izborima Litve, a tek je druga žena premijerka koja vodi ovu zemlju.
Od rujna prošle godine i Latvija ima svoju premijerku. Riječ je o Eviki Siliņi koja je prije toga bila ministrica socijalne zaštite. U svom mandatu pokušat će omogućiti pravo braka istospolnim parovima.
I Estonija ima svoju ženu na mjestu predsjednice Vlade. Po zanimanju odvjetnica, Kaja Kallas na toj se poziciji nalazi od 2021. Od 2014. do 2018. bila je članica Europskog parlamenta.
Naši susjedi Srbi također imaju premijerku. Ana Brnabić obnaša tu funkciju od 2017. godine. Prije toga bila je ministrica državne uprave i lokalne samouprave. Prva je žena premijerka Srbije u povijesti.
Na popisu je i Bosna i Hercegovina. Borjana Krišto je Predsjedateljica vijeća ministara BiH od 25. siječnja 2023., bivša je zastupnica u Zastupničkom domu PSBiH, predsjednica entiteta Federacija Bosne i Hercegovine od 22. veljače 2007. do 17. ožujka 2011. godine. Bila je izaslanica u Domu naroda PSBiH do 2014
Foto: Canva / X
