Biti inkluzivan, rušiti rodne stereotipe i zaustaviti rodno uvjetovanog nasilje kao i ukinuti razlike na tržištu rada… Ovo su samo neki od ciljeva Europske komisije koja radi na promicanju i postizanju rodne ravnopravnosti. Vršiteljica dužnosti voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Andrea Čović Vidović, osnaživanje i ravnopravnost žena shvaća vrlo ozbiljno. Na Konferenciji za žene u javnom sektoru poručila je kako zakonodavci imaju obvezu kreirati uvjete jednake mogućnosti za sve. Jedino će tako cijelo društvo moći kontinuirano napredovati.
‘Bez slobode od nasilja nema istinske ravnopravnosti’
Nasilje nad ženama sveprisutan je problem koji ugrožava temeljna ljudska prava velike skupine ljudi, a koji zna proći neprijavljen. Žene često oklijevaju prijaviti nasilje koje dožive. Razlozi su mnogi. Najčešće se radi o strahu da će isprovocirati nasilnika ili da će institucije ignorirati ozbiljnost nasilja. Još jedan od razloga je strah od osude drugih. Mentalitet nam je i dalje takav da se okrivljava žrtva za nasilje koje je nad njom počinjeno, upozorava Čović Vidović. Institucije poput Europske komisije pokušavaju riješiti te probleme na višoj razini. Novim prijedlogom Direktive suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji žele se uvesti pravila o pravima žrtava. Uz to naglasak je na kriminalizaciji težeg nasilja nad ženama i na internetu.
„Brojke ne samo u Hrvatskoj već i u velikom broju država članica EU nisu nimalo ružičaste“, poručila je Čović Vidović, upozorivši da se posljednjih godina bilježi rast nasilja nad ženama.
Gledajući vijesti iz Hrvatske lako je pomisliti kako smo kao država najgori po tom pitanju. Čović Vidović poručuje kako je nasilje nad ženama univerzalni trend: „ono je akutno pitanje koje iziskuje visoko orkestriranu razinu rješavanja sa same europske razine… Ovo je pitanje za koje smo zaključili da je nužno intervenirati.“
U Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena je fizički zlostavljana, a jedna u tri žene u nekom trenutku svog života doživi tjelesno ili seksualno nasilje, najčešće od strane partnera. To su samo neke od poražavajućih statistika.
Pročitajte više: Hrvatska napreduje po pitanju rodne ravnopravnosti – bez važnog podatka
Rade više, a plaćene su manje
Pitanje ženskih prava nije samo pitanje suzbijanja nasilja nad ženama. Priča ide znatno dublje.
Načelo jednakosti plaća doneseno je u osnivačkim uredbama EU još 1957. godine. No žene dan danas i dalje u prosjeku zarađuju manje od muškaraca. Transparentnost plaća smatra se prvim korakom Strategije ravnopravnosti spolova koja će pridonijeti smanjenju tog raskoraka među ženama i muškarcima.
U Europskoj uniji žene zarađuju gotovo 13 posto manje od muškaraca. Prema posljednjim podacima Luksemburg ima najmanju razliku ispod jedan posto dok Estonija ima najveću razliku od 20,5 posto. U Hrvatskoj ta brojka iznosi 11,1 posto. Jedan od glavnih razloga rodne razlike u plaćama leži u velikoj zastupljenosti žena u relativno slabo plaćenim sektorima. Najčešće se radi o područjima kao što su skrb, zdravstvo i obrazovanje.
„Ono što se događa i ono što smo identificirali je da se radna mjesta u kojima u visokom udjelu sudjeluju žene zapravo sustavno podcjenjuju, što se onda odražava i na same plaće“, poručila je Andrea Čović Vidović.
U Europskoj uniji veći broj žena ima više obrazovanje naspram muškaraca dok su istovremeno manje zastupljene na tržištu rada. Značajan broj zaposlenih žena radi skraćeno u odnosu na muškarce jer češće napuštaju posao kako bi se brinule o članovima obitelji i/ili djeci. Ovime se načinje pitanje nevidljivog neplaćenog rada.
„Žene imaju više radnih sati u tjednu nego li muškarci jer više sati troše na nevidljivi, neplaćeni rad što onda utječe na neke njihove odluke o izboru karijere i o općenitom ulaganju u karijeru,“ dodala je ističući kako je ovo problem kojeg je osjetila na vlastitoj koži.
S europske razine dolazi Direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života. Važna je zbog smanjivanja podzastupljenosti žena na tržištu rada. Uz to, njome se nastoji pružiti podršku roditeljima i skrbnicima, poticati ravnopravniju raspodjelu roditeljskog dopusta te potaknuti tvrtke na kreaciju odgovarajućih politika o fleksibilnom radnom vremenu.
Razbijanje staklenih krovova
Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u donošenju odluka u gospodarstvu, posebice na onim najvišim položajima. U Europskoj uniji 31,5 posto članova uprave čine žena dok je tek njih 8 posto predsjednica uprave. Kada se priča o stanju u javnom sektoru onda se priča i o široj slici. Rodna neravnoteža u upravnim poslovima nastoji se suzbiti tek nedavno donesenom Direktivom. Prema njoj sve tvrtke uvrštene na burzu u EU moraju imati najmanje 40 posto podzastupljenog spola među neizvršnim direktorima i 33 posto među izvršnim.
„Rok je prilično kratak. Već krajem 2024. godine Europska komisija očekuje promjene u tom smjeru, a vidimo da se one već doista događaju,“ izjavila je voditeljica predstavništva.
„Europska komisija ‘walks the talk‘ što znači da radimo što propovijedamo. U nas je 47 posto svih upravljačkih pozicija u ženskim rukama. Žene u komisiji ne samo da rade već ju i vode, uključujući i samu predsjednicu von der Leyen“.
Pročitajte više: Claudia Goldin osvojila Nobela ukazivanjem na neravnopravnost žena
Osnaživanje djevojčica kreće od malih nogu
Dotaknula se i osnaživanja djevojčica od malena. Djeca već od malena počinju razmišljati čime se žele baviti kad odrastu. Nažalost, već su i od tada izloženi rodnim stereotipima koje im okolina nameće. Istraživanja su pokazala kako djevojčice i dječaci počinju vezivati različite poslove s određenim spolom. Na taj način sami sebe ograničavaju u izboru karijere u budućnosti.
„Ispada da žene sužavaju prostor djelovanja u najviše plaćenim zanimanjima i biraju tzv. ženska posla, a muškarci koji bi možda bili skloniji birati neka ‘tradicionalna ženska’ zanimanja a priori ne uzimaju ni u obzir,“ istaknula je Čović Vidović.
„Ovako uvjetovano ne čini dobro ni muškarcima ni ženama.“
Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) poručuje kako se povećanjem broja djevojčica i žena na STEM području potiče ravnopravnost žena. Smanjenjem rodnog jaza istovremeno se poboljšava BDP cijele Europske unije za od 610 do 820 milijardi eura.
„Svima bi bilo oportuno da djevojčice i žene biraju iz šire lepeze poslova, posebice kada pričamo o onim zanimanjima ‘budućnosti’… Mora nam svima biti zajednički cilj, i ženama i muškarcima, da svi u svojoj raznolikosti možemo slobodno kročiti putem koji smo odabrali,“ zaključila je.
Budimo podrška jedni drugima
„Ideja s koju bih voljela da svi zapamtimo je da bi svaka od nas trebala osnažiti one koji dolaze i tako zapravo osnažiti cijelu novu generaciju žena da idu u smjeru svojih snova i biraju iz široke palete poslova“, naglasila je Čović Vidović.
Mentorstvo, vodstvo i podrška ženama nezamjenjivi su alati. Potaknuti samopouzdanje žene znači osigurati joj uvjet da bez straha kreira svoj vlastiti karijerni put na kojem će hrabro stajati. Time se potiče da svaka od nas slijedi svoju ambiciju čak i kada nas okolina u tome želi spriječiti.
Dok institucije poput Europske komisije nude podršku s te formalne i zakonodavne razine, Čović Vidović poručuje kako bi na budućim konferencijama Women in Adria željela vidjeti i muškarce, koji tek tu i tamo ‘kapnu’ na naše događaje.
„Muškarci intuitivno smatraju da nisu dio rješenja stvari s kojima se mi žene borimo, a zapravo bez društvene podrške sve će teći sporije kad govorimo o našim uspjesima u javnom, ali i privatnom sektoru“.
Foto: Domagoj Bregant
Autorica: Ivana Vukelić
