U Hrvatskoj možete roditi kod kuće, ali primalja vam ne smije pomoći. No ako rodite kod kuće, morate prijaviti da ste rodile uz primalju, a primalja – koja vam ne smije pomoći – mora prijaviti da vam je pomogla pri porodu jer, ako ne prijavi, radi toga može biti kazneno gonjena. Ovako otprilike možemo sažeti apsurdnost nereguliranog kućnog poroda s kojim se suočavaju i primalje i majke.
Ivana Zorić, primalja koja ima više od 26 godina staža, našla se u nezavidnoj situaciji kad joj je zatvorena tvrtka koju je otvorila prošle godine uz objašnjenje da je registrirana za pogrešnu djelatnost. Putem nje je obavljala djelatnost primalje pomažući ženama pri kućim porodima.
Zdravstvena skrb u sivoj zoni
Preko poticaja za samozapošljavanje otvorila je primateljsku njegu u Zagrebu, prošle godine u listopadu. Otvorila je po NKD-u (Nacionalna klasifikacija djelatnosti) koji su joj savjetovali u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, tvrdi.
„U lipnju ove godine kreće moja borba s državom i njenom nesređenom administracijom“, rekla nam je Zorić. Hrvatska komora primalja bila joj je u nadzoru. Poslali su prijavu na Državni inspektorat, nakon čega su ju su zatvorili.
„Zabranili su mi rad jer obavljam neregistriranu djelatnost. Kad smo poslali upit HZZ rekli su da je sve u redu i u skladu sa zakonom“, istaknula je Zorić kojoj su čak savjetovali da radi nešto što nema veze s primaljstvom.
Iz Hrvatske komore primalja obrazložili su nam kako njezina tvrtka nije bila pravilno registrirana da prati porod kod kuće.
„Hrvatska komora primalja apsolutno podržava otvaranje privatnih praksi primalja, no naravno, sukladno propisima“, istaknuli su iz Komore. „Nadamo se da će u skorijoj budućnosti biti sve više privatnih praksi primalja, prvenstveno zbog žena kojima je potrebna dostupna i efikasna primaljska skrb“.
Vezano uz tvrtku Ivane Zorić, Komora smatra kako bi zakonom, odnosno podzakonskim propisom, trebalo definirati uvjete za otvaranje primaljske prakse, „naročito uzimajući u obzir važnosti i značaj primaljskog djelokruga rada“.
Pročitajte više: Tri doktorice pokrenule program očuvanja mentalnog zdravlja iza poroda
Primaljama ne treba ginekološka ordinacija
Odvjetnica Ivane Zorić se kasnije javila Komori iz koje su izjavili kako daljnje postupanje nije u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti Ministarstva zdravstva. Potom ona, njezine djelatnice i majka koja je izašla u javnost s pričom o vlastitom kućnom porodu dobivaju poziv na policijsko ispitivanje.
„Nakon moje izjave, Ministarstvo mi govori da Komora mora tražiti dodavanje članaka o normativima za primaljstvo“, ispričala je Zorić. „Zakon je takav da su primalji potrebni ginekološki stol, čekaonica, sanitarni čvorovi, instrumenti kao u ginekološkoj ordinaciji. No, meni to nije potrebno jer ja radim na terenu, po kućama. Meni žene ne dolaze na ginekološki pregled. To radi isključivo ginekolog“.
Terenski rad primalja nije uređen zakonom.
„Meni žena dolazi s nalazom ginekologa i laboratorijskim nalazima koje je ginekolog ordinirao. Ja sam tu da ju savjetujem o načinu prehrane u skladu s tim nalazima. Mi savjetujemo trudnice o postupcima u svakodnevnom životu, načinu prehrane, životnim navikama“.
Primalje ženu pregledavaju drugačije – očima i rukama. Razgovaraju o njezinom načinu života i prema tome joj pomažu održati zdravlje i sigurnost sebe i bebe.
„Ako mi žena kaže da ima problem, ja nju ni ne smijem gledati, moram ju poslati ginekologu ili u bolnicu“.
Pročitajte više: Preko 60% žena doživjelo je probleme nakon povratka s porodiljnog. Zašto kažnjavamo majke?
Problem je nastao pri registraciji
Ispostavilo se da je problem nastao pri samoj registraciji tvrtke. Zorić je dala otkaz kako bi mogla samostalno raditi posao primalje. Na HZZ-u je rekla kakvu djelatnost namjerava obavljati, a s obzirom na pravilo o inventaru u ordinaciji primalje, u HZZ-u su joj savjetovali da se registrira za pružanje usluga socijalne skrbi bez smještaja.
„I onda je meni Komora došla u nadzor u svibnju, poslali su Državnom inspektoratu obavijest da radim neregistriranu djelatnost, da nemam ispravan NKD, da nemam sve što je potrebno i onda me Državni inspektorat zatvorio“.
Iz HZZ-a su joj u srpnju odgovorili da s njihove strane nema problema, te da bi trebala moći normalno raditi. Kontaktirale smo HZZ vezano uz slučaj, na što su odgovorili:
U slučaju otvaranja djelatnosti primalja, potrebno je obratiti se Hrvatskoj komori primalja i Ministarstvu zdravstva kao nadležnom tijelu za područje Q Djelatnosti zdravstvene zaštite, sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007.) koja je dostupna na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku.
Podrazumijeva se da je svaka osoba samostalno procijenila da li je u određenom trenutku spremna započeti poduzetničku aktivnost i izvršavati ugovorne obveze prema Zavodu, informirala se o zakonskim uvjetima i propisima za obavljanje djelatnosti, te iste u potpunosti poštuje.
Gđa Zorić je prema kriterijima za dodjelu potpore stekla sve uvjete i 05.10.2022. potpisala ugovor o dodjeli potpore te Zavod nema potraživanja sve dok ne krši odredbe iz ugovora o samozapošljavanju. Obaveze nezaposlene osobe propisane su Ugovorom o dodjeli potpore male vrijednosti u svrhu samozapošljavanja te su obaveze korisnika propisane člankom 3. Ugovora, čiji je tipski primjerak za pojedinu godinu zajedno s uvjetima za dodjelu potpore za samozapošljavanje dostupan na www.mjere.hr
Ugovor o dodjeli potpore za samozapošljavanje između gđe Zorić i Zavoda je potpisan na temelju dostavljene dokumentacije koja je propisana za potpis ugovora, te Zavod ne može zadirati u rad drugih ustanova u čijoj su nadležnosti zakonski uvjeti i propisi za obavljanje djelatnosti.
Pročitajte više: Neda Zubović Mihaljević: „Dojenjem se štedi. Zato nema puno industrija kojima je ono u interesu“
„Žene trebaju imati pravo odabira”
„Ako je sve u redu, ako je trudnoća uredna, beba se pravilno razvija, svi nalazi su uredni i, konačno, ako to želi i može si priuštiti, ona bi trebala imati tu mogućnost. Ako može u drugi grad da napravi carski, zašto ne bi imala pravo i roditi kod kuće vaginalno? Smatram da je Zakon o primaljstvu dobar, ali da je potrebno regulirati primaljsku njegu na terenu kao što imaju omogućeno medicinske sestre, fizioterapeuti. Trenutno u Hrvatskoj ima samo jedna primaljska djelatnost“.
EU je 2016. dala prijedlog za regulaciju kućnih poroda u zemljama u kojima on nije reguliran, među kojima je i Hrvatska. Primjerice, u Sloveniji i Austriji kućni porod je uredno reguliran. Primalja na početku poroda zove najbližu bolnicu i javlja kod koga je i gdje započeo porod, te daje podatke o trudnoći. Javlja se i nakon poroda.
„Zakonska regulativa prisiljava na to da kućni porod postane tabu, siva zona i zakon šutnje. Porode u kući dolaze obavljati strane primalje na crno. Ja sam izdavala račune i plaćala davanja, a sve je završilo u borbi interesnih skupina – ministarstvu koje šuti, Komori koja se odbija boriti za zajednički interes i mojim ugroženim pravom na rad“, zaključila je Zorić.
Ministarstvo zdravstva se na naš upit, do objave teksta, nije očitovalo.
Foto: Canva
