Ljeto 2023. najtoplije je ljeto dosad zabilježeno. Oboren je rekord, ponovno. U Europi, Japanu i dijelovima SAD-a zabilježeni su gotovo nesnosni toplinski valovi. Ponovno je planet i gorio – jedno mjesto na Havajima, koje je bilo dom 12.000 stanovnika, potpuno je nestalo. Izbrisano je s planeta Zemlje. Hrvatsku – posebice Zagreb i Slavoniju – poharalo je nevrijeme koje je čupalo stabla i dizalo krovove. Svi ovi događaji šalju nam jasnu poruku – način na koji živimo sve je samo ne održiv.
Koliki je u toj priči ljudski faktor, mogu li električni automobili pomoći u borbi s klimatskim promjenama, koliko šteti i što čini modna industrija, a koliko i što građevina – samo su neka od pitanja na koje smo odgovori potražili među stručnjakinjama iz područja održivosti na eventu „Žene u održivosti outdoor“.
„Naša zajednica žena iz područja održivosti zaživjela je u siječnju, nakon prve konferencije s izvanrednim odazivom koja je pokazala koliko je pitanje održivosti važno u današnjem svijetu“, istaknula je Vinka Juričić ispred Women in Adria, mreže koja okuplja ambiciozne žene iz raznih područja i pruža im priliku da se umrežavaju, uče jedne od drugih i napreduju.
Automobili utječu na klimatske promjene, a održivost na automobilsku industriju
U petak su okupili žene iz održivosti i to u prostorijama Riverside Golf Cluba gdje su osim predavanja i panela okupljene imale priliku isprobati Opelove električne automobile.
„Automobili su veliki zagađivači. 24 posto ugljikovog dioksida dolazi iz transporta – najviše upravo iz cestovnog transporta“, upozorio je Igor Baretić, flotni menadžer Opela za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. U svom je izlaganju objasnio da je adresiranje klimatskih promjena Pariškim sporazumom te programom Clean air for Europe utjecalo na autoindustriju odnosno razvoj vozila niske emisije ugljikovog dioksida. Drugim riječima, više se „ne isplati“ ulagati u modele vozila na fosilna goriva.
„Hrvatska ima 5 posto vozila na električni pogon. EU UK EFTA imaju 21.5 posto, Norveška čak 68 posto, a planeta Zemlja generalno ima 18 posto“, istaknuo je Baretić.
Brojke su, za sada, još uvijek relativno male jer su električna vozila skuplja, imaju manji doseg, a slaba je i infrastruktura, objašnjava stručnjak. Dodaje da je Opel prije šest godina, točnije 2017., donio odluku da se žele prebaciti na električne automobile. Plan je da u 2024. Opel bude 100% električan u Hrvatskoj, a 2028. 100% u čitavoj Europskoj uniji.
„Zašto odabrati električni automobil? Osim ekoloških prednosti, tu su i ekonomske prednosti: niži troškovi energije i redovnog održavanja te moguće državne subvencije“, napomenuo je Baretić. Te poveo sve okupljene u testnu vožnju električnih i hibridnih automobila. Na raspolaganju su bili modeli Mokka Electric (električno vozilo, 136 KS), Astra GSe (Plug in hibrid, 225 KS) te Grandland GSe (Plug in hibrid, 300 KS).
Pročitajte više: Kako živjeti održivije? Ovako to rade sudionice naše konferencije ‘Žene
U kanadskim požarima ispušteno co2 koliko godišnje ispusti cijela Hrvatska
Vali Marszalek, ESG Direktorica iz Mazarsa, moderirala je panel na kojem su sudjelovale Marina Bolanča Radunović iz Abeceda komunikacija, Sandra Gašparić iz Answeara, Julija Škoro iz Holcima, Dunja Mazzocco Drvar iz WWF Adria te Ines Borčić iz OTP banke.
Mazzocco Drvar objasnila je da za svaki pojedini događaj možemo odrediti koliko je intenziviran klimatskim promjenama. Nije ispravno, napominje, tvrditi da su na svaki proces utjecale klimatske promjene, ali se može odrediti u kojom mjeri jesu utjecale. Primjerice, toplinski valovi sa sigurnošću su izazvani klimatskim promjenama, a i poplave koje su pogodile Europu prije dvije godine također su potaknute klimatskim promjenama. I nevrijeme koje je u srpnju poharalo sjeverni dio Hrvatske spada u tu skupinu.
„Apsolutno je povezano s klimatskim promjenama i viđat ćemo takve pojave i češće“, naglasila je stručnjakinja.
Osim nevremena, Hrvatski i svijet i ovog su ljeta poharali brojni požari. Jedan od najvećih bio je onaj u Kanadi kad je ispušteno 23 milijuna tona ugljikovog dioksida samo s tim požarom.
„Dakle, u jednom je požaru ispušteno emisije ugljikovog dioksida koliko Hrvatska ispusti svim svojim aktivnostima cijele godine“, upozorila je Mazzocco Drvar.
Pročitajte više: Martina Šimić Baranović: Održivost diktira trendove, ali ima zamki
Građevinski sektor – sektor koji ne može u potpunosti smanjiti emisiju
Veliki zagađivač je i građevinski sektor. Malo vlasnika i korisnika zgrada zna kolika je ukupna emisija stakleničkih plinova graditeljskog sektora, većina misli da je to 5% do 15%, stvarna emisija stakleničkih plinova (CO2) koja se pripisuje graditeljskom sektoru je 30% do 45%.
„U našoj industriji nije moguće eliminirati emisije stakleničkih plinova“, istaknula je Julija Škoro, direktorica održivosti u Holcimu.
Holcim je jedan od osnivača Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj. Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj osnovan je 2009. od strane 20 tvrtki i institucija kao neprofitna Udruga. Ključni cilj rada udruge je predvoditi transformaciju hrvatskog tržišta graditeljstva i nekretnina prema održivosti, promovirajući programe zelene gradnje i tehnologije, kao i integraciju dostupnih i stečenih znanja, iskustva i spoznaja o zelenoj gradnji u projektiranje i dizajn, te izvođenje i funkcioniranje građevina u Hrvatskoj.
Holcim Grupa potpisala je povelju Ujedinjenih naroda za usklađivanje poslovnih subjekata s klimatskim ciljem od 1,5 °C. Postavili su si ambiciozne klimatske ciljeve za 2030. godinu, koje je provjerila i potvrdila organizacija Science-Based Targets initiative (SBTi). Ubrzavaju smanjenje ugljikovog otiska, potpisali su ugovor s organizacijom SBTi kako bi postavili klimatske ciljeve za budućnost od 1.5°C, prve u sektoru proizvodnje cementa.
„Svatko od nas može dati svoj obol“, zaključuje Škoro.
Pročitajte više: Knjige o održivosti – 5 knjiga koje će vam pomoći da živite zelenije
Modna industrija kao zagađivač
Svoj obol daje i Answear, multi-brend online trgovina. Modna industrija je treći najveći zagađivač nakon fosilnih goriva i poljoprivrede.
„Unutar Europske unije u godini dana 5,8 mil. tona odjeće se vrati, to je višak. 11 kg po osobi unutar EU! Ispada da svake sekunde imate 1 kamion koji odlazi u spalionicu ili odlaže tekstilni otpad“, upozorava Sandra Gašparić, country managerica iz Answeara.
Oni su, da bi pomogli u borbi protiv klimatskih promjena, polako odlučili napraviti odmak od brze mode. Odlučili su, između ostalog, promijeniti portfolio brendova, a sve veći im je naglasak na ‘eco’ kolekcijama. Gašparić objašnjava da će se do kraja ove godine će na razini Europske unije izglasati zakon o „eco certifikatu“. Time će se spriječiti da brendovi zlorabe oznaku ‘eco’ i stavljaju ju na „sve i svašta“ samo radi marketinga.
„Ali sve dok se ne dogodi da mi kao potrošači promijenimo mindset i zahtjeve, do tad neće biti značajnijih promjena u modnoj industriji. Na kraju dana potrošaču je najbitnije cijena“, zaključila je Gašparić.
Pročitajte više: EU bi ublažila pravila izvještavanja o održivosti. Mazars: Nije jednostavno
Stiže vrijeme nefinancijskog izvještavanja
Koliko je važan marketing, komunikacija i odnosi s javnošću kada je u pitanju održivost zna Marina Bolanča Radunović iz Abeceda Komunikacija. Uskoro postaje obavezno nefinancijsko izvještavanje koje pokriva i pitanja održivosti. Kompanije su se, objašnjava stručnjakinja, našle u situaciji da ne znaju što da rade po tom pitanju, koga da angažiraju, tko da se bavi time.
„Vidim iz suradnje i prakse da često se taj zadatak dodijeli PR-u, a jesmo li mi kompetentni za to… teško je dodijeliti jednoj osobi koja tome nije sasvim predana. Zaključak je da su za bavljenje takvim temama potrebni timovi“, upozorava.
Ines Borčić iz OTP banke ističe da će direktiva o nefinancijskom izvještavanju pridonijeti širenju istinitih informacija o tomu koliko tko radi na održivosti.
„Možemo mi pričati što želimo, ali će izvješće pokazati što je stvarno“, napominje.
Banke, kaže, nisu veliki zagađivači, njihovo je zagađenje zanemarivo. Ipak, oni su ti koji daju novac i imaju određenog utjecaja na to kakvi će se projekti stvarati. Borčić je od travnja 2021. godine preuzela vodstvo Odjela za održivi razvoj koji predvodi ESG transformaciju poslovanja, osigurava regulatornu sukladnost i postupanje prema smjernicama matične grupe te harmonizira pristup ESG kriterijima, s naglaskom na regulativne zahtjeve održivosti i održivog financiranja.
„Mi surađujemo sa zajednicom. Mi joj dajemo, a zajednica nam vraća. Banka posluje na načelima društvene odgovornosti vidljivim prije svega u odgovornom i transparentnom poslovanju, od razvoja proizvoda, odobravanja kredita do upravljanja štednjom i rizicima, ali i ulaganjima kojima nastoji doprinijeti ekonomskom i društvenom razvoju zajednica u kojima posluje. I tako i mi doista činimo razliku“, ističe.
Pročitajte više: Održivost nije samo pitanje ekologije. Održivost ljudstva dolazi u prvi plan
Proturječni smo, ali nije ni čudo
I banke i građevinske kompanije i modna industrija i PR… svi mogu činiti razliku i biti kap u mogu održivog svijeta.
„Za početak, gledajmo da usporimo negativne procese i utjecaje na okoliš“, apelira Mazzocco Drvar dok Marszalek navodi kako – kao građani i potrošači – nerijetko imamo proturječne zahtjeve.
„Kao građani glasat ćemo za regulativu o održivim proizvodima i uslugama, a kao potrošači tražimo brzinu, pogodnosti. Kao građani želimo više održive proizvode, kao potrošači tražimo da bude sigurno zapakirano i lijepa ambalaža. Kao građani želimo sigurnost podataka, a kao potrošači personalizirane preporuke… Često smo mi sami proturječni, ali to je razumljivo je jer smo dugo živjeli na jedan način, bez preispitivanja“, zaključila je Marszalek.
„Žene u održivosti outdoor“ podržali su Mazars, Opel, OTP, Holcim i Abeceda komunikacije.
Foto: Domagoj Bregant
