Brojna istraživanja koja su provedena kad je u pitanju prehrana bez ugljikohidrata dokazala su da je konzumiranje namirnica s minimalnim udjelom ugljikohidrata pridonose smanjenju težine, a postoje i određene zdravstvene prednosti na organizam ukoliko se provode pod nadzorom liječnika i nutricionista. Međutim, olako samostalno eliminiranje ugljikohidrata u potpunosti jako je restriktivno, krajnje nepotrebno te opasno za zdravlje.
Ugljikohidrati su makronutrijenti – što to znači?
Dijete bez ili s malim unosom ugljikohidrata često su vrlo uspješne na kratke staze. Međutim kada se vratite na veću količinu ugljikohidrata obično se izgubljeni kilogrami vrate. Čak i ako se pridržavate programa takvog načina prehrane, u jednom trenutku prestanete mršavjeti ili mršavite znatno sporije.
Sve dijete s malim unosom ugljikohidrata su pretežno s visokim udjelom proteina, pa se time prilično smanjuje udio ugljikohidrata. Izbacujući, odnosno minimiziranju unosa cijelog makronutrijenta odnosno primarnog izvora energije, odnosno namirnica koje ga pretežno sadrže: svih žitarica i mahunarki, te voća i povrća, povećavate rizik od brojnih deficita, kao što je nedovoljan unos vlakana, ali i tiamina, vitamina C, folne kiseline, željeza, magnezija i kalcija.
U slučaju restriktivnije dijete bez ugljikohidrata sve namirnice koje sadrže ugljikohidrate svrstavaju se u isti koš, iako nije isto uspoređivati ugljikohidrate iz voća i iz slatkiša. Što je prehrana restriktivnija ugljikohidratima, veći je rizik za deficite blagotvornih hranjivih tvari.
Pročitajte više: Dijeta bez ugljikohidrata za brži gubitak kilograma
Prehrana bez ugljikohidrata mora biti strogo kontrolirana
S druge strane, ketogena dijeta temeljem znanstvene potvrde propisuje se odraslima i djeci s dijabetesom kako bi se regulirao šećer u krvi i razina inzulina, također je dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata, no umjesto zamjene većine ugljikohidrata proteinima, ograničava se i unos proteina te se većina kalorija dobiva iz određenih masti.
U današnje vrijeme je jedan od prehrambenih trendova o kojem se najviše govori, dok i sama istraživanja potkrepljuju njezin brz porast popularnosti. Dokazano je da smanjuje rizik od srčanih bolesti te razine triglicerida, poboljšava inzulinsku rezistenciju i glikemije kod dijabetesa tipa 1 i tipa 2, pojedincima koji se muče s pretilošću pomaže sniziti indeks tjelesne mase te čak poboljšati/kontrolirati simptome Parkinsonove bolesti i dječje epilepsije, ukoliko se mudro i primjereno provodi pod nadzorom liječničkog tima i dijetetičara ili nutricionista.
Zaključno, neovisno o tome želite li reducirati tjelesnu težinu ili držati pod kontrolom kroničnu bolest ovisnu o količini unosa ugljikohidrata, zapamtite da na pitanje koliko ugljikohidrata konzumirati odgovor nije jednoznačan, s obzirom na to da ne postoji jedan pristup koji se može preporučiti svima.
Uzimajući u obzir individualne preferencije i metaboličke ciljeve, savjetuje se da je prehranu potrebno definirati individualno u suradnji s liječničkim timom i/ili nutricionistom koji će kreirati uravnotežen plan prehrane prilagođen ograničenjima unosu ugljikohidrata i zdravstvenom stanju, te vas upozoriti ako postoji rizik od nutritivnih deficita.
Autorica: Merdijana Dugonjić, nutricionistkinja i osnivačica MD Nutrition&Health
Foto: Canva / privatna arhiva
