Čak niti nakon raskida ugovora o radu, obveza (bivšeg) zaposlenika da se čuva poslovna tajna svog ranijeg poslodavca ne prestaje. Zakon tako nalaže, ističe Natalija Labavić, vlasnica istoimenog odvjetničkog ureda.
U jednoj objavi na svom LinkedIn profilu ova odvjetnica objasnila je što je poslovna tajna, što ona predstavlja i koje i kakve su obaveze radnika.
Poslovna tajna ne prestaje s krajem ugovora o radu
“Razumiju li radnici što predstavlja poslovnu tajnu? O tome je krajem prošle godine odlučivao jedan trgovački sud u RH. Ukratko, radnik je radeći za poslodavca kao programer komunicirao s klijentima poslodavca i tako saznao brojne poslovne i tehnološke informacije koje je morao saznati da bi obavio svoj posao. Radnik i poslodavac su nakon nekog vremena sporazumno raskinuli ugovor u radu i u tom je sporazumu navedeno da poslodavac odustaje od ugovorne zabrane natjecanja. Dakle, radnik je slobodan otići raditi za konkurenciju poslodavca”, piše Labavić. Dodaje da tu ne staje obveza radnika da čuva poslovnu tajnu poslodavca.
Stoga radnik koji se odmah po završetku posla kod poslodavca e-mailom obratio klijentu bivšeg poslodavca s ponudom suradnje, koristeći pritom specifične informacije koje je saznao za vrijeme rada kod poslodavca i nudeći nižu cijenu (znajući koja je bila cijena usluge bivšeg poslodavca), krši poslovnu tajnu svog bivšeg poslodavca koja je zaštićena Zakonom o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti. Tako je rekao gore navedeni sud, u prvom stupnju, ističe odvjetnica.
“Lista klijenata i druge poslovne i tehnološke informacije predstavljaju poslovnu tajnu koju radnik mora čuvati i nakon prestanka rada za poslodavca. Radnik, koji se branio time da je oslobođen zabrane natjecanja te da su to podaci koje je svatko mogao saznati, u ovoj instanci, nije uspio s tim argumentom”, naglašava Labavić.
Pročitajte više: Ovo su najznačajnije izmjene koje donosi novi Zakon o radu
Kad je nešto poslovna tajna?
Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti navodi da su “poslovna tajna” informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:
- tajne su jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija,
- imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne,
- u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost (Zakon izričito navodi kako navedene informacije uključuju, između ostalog, znanje i iskustvo, poslovne informacije i tehnološke informacije).
Koristan je savjet u ugovoru o radu dobro definirati što predstavlja poslovnu tajnu, kako bi radnik i poslodavac o tome imali jasnu sliku kako tijekom rada, tako i nakon prestanka radnog odnosa. Time bi, potencijalno, izbjegli sporove, objašnjava Labavić.
Pročitajte više: Odvjetnice u Hrvatskoj – na papiru ih je mnogo, ali gdje nestaju u praksi
Što nije povreda čuvanja poslovne tajne
Prema Zakonu o zaštiti tajnosti podataka, ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne priopćavanje podataka koji se smatraju poslovnom tajnom ako se to priopćavanje obavlja fizičkim osobama ili pravnim osobama kojima se takvi podaci mogu ili moraju priopćavati:
- na temelju zakona i drugih propisa,
- na temelju ovlasti koja proizlazi iz dužnosti koju obavljaju, položaja na kome se nalaze ili radnog mjesta na kojem su zaposleni.
- Ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne priopćavanje podataka koji se smatraju poslovnom tajnom na sjednicama, ako je takvo priopćavanje nužno za obavljanje poslova.
- Ovlaštena osoba koja na sjednici priopćava podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, dužna je upozoriti nazočne da se ti podaci smatraju poslovnom tajnom, a nazočni su dužni ono što tom prilikom saznaju čuvati kao poslovnu tajnu.
Također, kao povreda čuvanja poslovne tajne neće se smatrati priopćenje koje osoba upoznata s tajnim podatkom učini u prijavi kaznenog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja nadležnom tijelu te ako priopći nadzornom tijelu radi ostvarivanja svojih prava iz radnog odnosa.
Foto: Canva / LinkedIn
