Nina Nikšić je direktorica marketinga tvrtke Černelić. Mala je to tvrtka koja djeluje već 30 godina, a bavi se opremanjem interijera i eksterijera.
„Magistra sam ekonomije, specijalizirala sam se za marketing i krenula sam od marketinške agencije,“ započela je Nikšić svoju priču. „Mislim da je to najbolji izbor za nekoga tko je završio marketing. Ali ja sam se prepala. Bila sam doslovce bačena u vatru sa svime što me dočekalo.“ Danas joj se čini da joj je nedostajalo mentorstva.
„Razmišljajte svojom glavom“
„Kad sam došla kao osoba s faksa bez iskustva često su me pitali jesam li nešto guglala. Onda sam se zapitala jesam li doista trebala guglati, pa sam to i napravila. I onda bih se vratila i pitali bi me što Google kaže. I ako ta osoba nije bila zadovoljna odgovorom, pitala bi me kako bih ja to napravila. I koliko god mi se to tada činilo katastrofično, danas vidim da je to zapravo bilo odlično.“
I tako je naučila prvu važnu lekciju, a to je kako treba razmišljati svojom glavom, te uvijek ponuditi rješenje na postojeći problem. Čak i ako njezino rješenje nije dobro niti provedivo, ona je pokazala kako razmišlja i trudi se, a ne prepušta problem drugima.
„Da pustim da mi drugi rješavaju problem, nikad ne bih rasla.“
Pročitajte više: Na konferenciji “Žene u građevinarstvu, arhitekturi i povezanim industrijama” naučile smo da žene znaju – boksati
„Nisam za kaotičnost, ali niti tromost“
Rad u marketinškim agencijama često je vrlo stresan i kaotičan. Promjene su česte i dinamične, prekovremeni se ne mogu predvidjeti, a radnik će se stalno susretati s novim situacijama koje ne zna riješiti. Nikšić to smatra odličnim za ‘čeličenje,’ te smatra kako joj je baš zbog toga bilo lako prijeći u drugu tvrtku. Bila je to velika tvrtka iz područja farmaceutske industrije. Sve je bilo jasno i jednostavno, te nimalo kaotično. Tad joj je to odgovaralo.
Ali s vremenom joj je zatrebalo drugačije okruženje. I tako je došla do male tvrtke Černelić koja je kao krojena za nju danas.
„Ovdje je komunikacija puno lakša i odvija se puno brže, što je za mene dosta dobro jer imam širok obujam posla. Kako je poduzeće malo, nema timova ljudi koji imaju točno određena zaduženja, već su ljudi uključeni u cijeli proces, što je dosta dobro razvojno,“ opisuje. „Naravno, koliko će vam to odgovarati ovisi i u kojoj ste fazi života. Ja sam majka trogodišnjaka, čekam drugu bebu i definitivno mi manje poduzeće više odgovara. Nisam za dinamične agencije, a kao mlada osoba, ni za pretrome korporacije.“
Poslodavci trebaju slušati mlade radnike
Kako joj je stalo do međugeneracijskog razumijevanja, rado se bavi generacijom Z i njihovim očekivanjima na radnom mjestu.
„Oni tek ulaze na tržište rada i činit će dominantnu snagu cijelog tržišta,“ rekla je Nikšić. Napomenula je kako su oni osjetljivi na poslovne politike, ali i na sam prostor tvrtke. Upravo zato poslodavci moraju znati što očekivati od njih. Stoga je čitala brojna istraživanja koja su radili poslovni partneri Černelića, a koji se tiču oblikovanju radnih mjesta za nove generacije.
„Oni su digitalni domoroci, tako su jednostavno etiketirani. To je generacija koja je rasla uz i ne zna život bez tehnologija i interneta. To je generacija koja je spremna raditi 100% virtualno,“ rekla je. „Tijekom pandemije su mnogi od njih završili fakultete, stoga su imali drugačije iskustvo od nas koji smo završili fakultete ranije. Prve poslove su radili virtualno jer zbog pandemijskih ograničenja nisu mogli biti u fizičkom kontaktu s kolegama i to ih je stavilo u poziciju da oni mogu preispitati što im je zapravo važno i što im daje svrhu.“
I sve su se ove okolnosti pretočile u njihova karijerna očekivanja.
Pročitajte više: Ines Belalov Dovečer: Uskladila sam troje djece i karijeru u građevinarstvu
Generacija Z nepravedno je etiketirana kao lijena
Provedena su istraživanja pokazala kako oni cijene poslove na kojima mogu biti fascinirani. Žele raditi što vole i važno im je da je dobrobit zaposlenika na prvom mjestu. Okrenuti su tvrtkama čija kultura želi smanjiti razinu stresa i koja brine o mentalnom zdravlju, o čemu rado govore na društvenim mrežama. Važan im je i dobar balans privatnog i poslovnog.
„Ono što očekuju od svog poslodavca su mentorstvo, profesionalno vodstvo i ulaganje.“
S obzirom na okolnosti, naviknuli su na rad od kuće, stoga ga očekuju u barem nekom obliku – hibridno ili u potpunosti remote. Zbog svega toga, etiketirani su kao lijena generacija. No, to je daleko od istine.
Oni jednostavno očekuju da ih poslodavac gleda po kvaliteti posla i dostignutim ciljevima, a ne prema lokaciji s koje rade. Očekuju fleksibilan rad jer smatraju da nije važno kad je posao obavljen, već da je kvalitetno obavljen. Upravo od njih možemo učiti mi ostali.
Fleksibilno radno vrijeme posebno je važno roditeljima
„U prodaji, kako stimuliramo kupce, možemo stimulirati i zaposlenike,“ kazala je Nikšić. „Moj poslodavac nudi mogućnost fleksibilnog radnog vremena. I što to meni znači? Rad od doma uz malo dijete nije rad ako je pored mene malo dijete.“
Njezino dijete ne provodi cijeli dan u vrtiću, već dio dana zbog govornih problema. Tako da drugi dio dana provodi kod logopeda i s tetom-čuvalicom.
„Nije ti svejedno dati svoje dijete nepoznatoj osobi da ga čuva. Imam zasebnu sobu i mogu pratiti da je dijete zbrinuto, da ne plače, a tako je i ženi koja ga čuva lakše. Zna da sam joj dostupna i da me uvijek nešto može pitati.“
Tako ima kontrolu nad situacijom uz posve normalan rad. Zbog svojeg iskustva, poručuje kako poslodavci trebaju računati na to da će mladi roditelji, neovisno o poziciji unutar poduzeća, trebati određenu fleksibilnost. Tako će balansiranje privatnog i poslovnog života biti lakši, a rad će biti uredno odrađen.
„To je moje osobno iskustvo i nadam se da će neki drugi poslodavac uvidjeti koliko je to olakšanje za zaposlenike.“
Pročitajte više: Generacija Z nije lijena, nego u pravu – Milenijalci u obrani ‘tih mladih’
Fleksibilnost je korisna i poduzećima
Upravo je pandemija svima pokazala kako je moguće raditi od kuće, a da posao ne ispašta. Otvoren je tako i prostor za drugačije, modernije načine rada i nove načine organizacije ureda. Neke tvrtke nude rezervaciju radnih mjesta. Radnici koji žele doći u ured se predbilježe putem aplikacije ili tablice i znaju da ih čeka sva potrebna oprema.
„Što to poduzećima znači? Znači da ne moraju imati toliko velike prostore. Primjerice, ako imate 200 zaposlenika, možete imati opremu za 150 radnih mjesta, a zadržati jednak broj zaposlenika koji će doći i prijaviti se kad želi raditi iz ureda. Nudite moderne načine rada u skladu s kojima opremate prostor. Možete uložiti u nove stolove koji se dižu, ergonomske stolice.“
Sredstva se mogu utrošiti i na uljepšavanje prostora što radnike motivira na rad. Zaposlenici vole prirodno svjetlo i biljke u radnom prostoru neovisno o generaciji. „Nitko ne voli biti zatvoren u kutiji.“
Svaka generacija ima specifične potrebe
Nije generacija Z prva koja ima specifična očekivanja od poslodavca. Svaka je generacija specifična po razdoblju u kojem se razvijala. U skladu s time se zapošljavala. Milenijalci, među kojima je i Nikšić, su rasli i učili za vrijeme ekonomskog rasta i oporavka.
„U svojem karijernom putu milenijalci teže da se razvijaju i rastu u korporacijama. U sebi imaju veliku lojalnost prema poslodavcima i neće brzo otići. Ono što očekuju je niz opcija na radnom mjestu,“ rekla je. „Vidjeli su velike ekspanzije tvrtki poput Googlea koji nudi chill zone, lounge zone, ping-pong stolove u uredima.“
Generacija X je pak rasla u razdoblju masovnih otpuštanja. Zbog toga su skloni multitaskanju i često su pod stresom na poslu, a cijene stabilnost i sigurnost.
„Oni su tako odgajali i svoju djecu, generaciju Z, koja nije ništa od toga pohvatala. Njih je teže vezati, zanima ih poduzetništvo, cijene kreativnost, žele slobodu i neovisnost. Mislilo se da će biti samo produžena ruka milenijalaca, no na kraju su posebna generacija, kao i svaka druga.“
Foto: Domagoj Bregant
