Nedostatak radne snage vrlo je poznat problem svakom tko se bavi turizmom, a Manuela Vukelić, vlasnica agencije za zapošljavanje Job Hunter iz Kutine, pruža rješenje.
O svom iskustvu osnutka i vođenja agencije te procedure oko pronalaska radnika i njihova dovođenja u Hrvatsku, govorila je na prvoj Konferenciji za poduzetnice u turizmu održanoj u Puli, te drugoj održanoj u Šibeniku.
Manuela posluje svega godinu dana, a njena agencija već surađuje s 25 agencija iz 16 zemalja svijeta.
Na konferenciji je govorila o cijelom postupku zapošljavanja.
Posredovanje i ustupanje radnika
Kako je pojasnila, svaka agencija za zapošljavanje mora biti registrirana u Ministarstvu, a Job Hunter ima dvije djelatnosti, posredovanje i ustupanje radnika: „Posredovanje je kad je radnik vaš i tako ostaje, a ustupanje kad je radnik moj, te ga ja vama samo ustupim na određeni period, poslije čega je radnik opet moj“.
Posredovanje se isplati kad radnik dolazi na neki duži period, tada se agenciji plaća jednokratna naknada i to je to.
Ustupanje radnika se uglavnom traži kod sezonskih radnika i onih koji se ne žele gnjaviti s papirologijom pa im to rješava Manuela: „Tada pošaljem radnika npr. u hotel, a on već ima higijenski minimum, riješen liječnički pregled, položio je zaštitu na radu i spreman je za radno mjesto“.
Mali grad, svjetski posao
Iako dolaze iz malog grada, Manuela kaže da rade svjetski posao – surađuju s cijelim svijetom i imaju više od deset zaposlenih. „Poslujem zadnjih godinu dana, ali uspjela sam okupiti tim ljudi koji se dugo bavi ovime tako da smo dobro ekipirani te možemo raditi kvalitetan posao“, napominje.
Job Hunter tek je jedna od oko 400 takvih agencija registriranih u Hrvatskoj. Prema Manuelinim riječima, danas nije problem otvoriti j.d.o.o., registrirati se na Ministarstvu i otvoriti agenciju, no njihov se rad uvelike razlikuje od ostalih.
„Mi se ističemo po tome što radimo s partnerima koji imaju akreditirane agencije u svojim državama, Indiji, Nepalu, Srbiji, Makedoniji, na Filipinima… Naime, svatko može svog susjeda dovesti iz Filipina da tu radi, ali ja ne radim tako već u Hrvatsku dovodim regrutiranu radnu snagu – radnu snagu koja je u svojim domicilnim zemljama provjerena. Oni su već matičnoj agenciji predali CV i napisali gdje su što radili. Onda njihova agencija zaista i zove njihove dosadašnje poslodavce, provjeri je li ta osoba tamo radila i kakva je bila. To je ono po čemu se razlikujemo od drugih agencija“, pojasnila je.
„Ostale agencije uglavnom su specijalizirane za suradnju s određenom zemljom, a mi smo zasigurno agencija s najvećom bazom radnika u različitim djelatnostima. Naime, osim u javnim službama i administraciji, svugdje se traže radnici. To nije samo u turizmu, već i u IT-u, medicini, veterini, traže se cvjećari, tajnice, pravnici…“, dodaje Manuela.
Pročitajte više: Prva konferencija za poduzetnice u turizmu naučila nas je prepoznati kapital koji imamo u sebi
Zašto se odlučiti za agenciju?
Manuela se u svom izlaganju dotaknula i zakonske regulative te istaknula kako radnik koji dođe u Hrvatsku podliježe Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru. Radnici trećih zemalja, Indije, Nepala i Filipina, trebaju vizu, dok oni iz BiH i Srbije, iako su također iz trećih zemalja, za rad u Hrvatskoj je ne trebaju. Postupak radne i boravišne dozvole isti je za sve radnike, bez obzira na to odakle su.
„Zato valja uzeti agenciju – ne morate proučavati sve zakone i propise koje često tako dobro ne znaju ni zaposleni HZZ-a i MUP-a“, ističe Manuela.
Važno je osigurati smještaj radniku, a dobro je što to poslodavcu ulazi u poreznu olakšicu kao trošak poslovanja.
„Kad vidimo da kao poslodavac ispunjavate sve uvjete, radite specifikaciju radnog mjesta te nam kažete svoje želje i potrebe, znanje, vještine, radno iskustvo, poznavanje jezika i ostalo što tražite kod radnika“, opisuje postupak.
Tada prema zahtjevima to šalje u strane agencije, a Job Hunter ima tu širinu da iz određene zemlje pošalje stručnjaka jer broji ogromnu bazu podataka i u roku od 48 sati pronalazi radnika.
Job Hunter garantira za odabranog radnika
Svi radnici koje vam pošalje daju putovnicu da vidite do kad ona vrijedi, potvrdu o nekažnjavanju koja ubrzava proces, a kad vam Manuela dogovori radnike može organizirati i da vam se pošalje video posla koji rade ili Zoom-sastanak.
Slijedi izrada ugovora o radu, priprema dokumentacije te prijava u sustav HZZ-a. Kad stigne njihov mail, treba uplatiti 560 kn po radniku i s MUP-a podići potvrdu koja se prosljeđuje njihovoj matičnoj agenciji, a Manuela radniku koji s tim papirom aplicira za vizu.
Na to se čeka skoro dva mjeseca, no kad je radnik dobije, u roku od 60 dana može doći u Hrvatsku.
„Onda dogovaramo točan datum dolaska u Hrvatsku. Najčešće ga mi dočekujemo na aerodromu i upućujemo na odredišnu destinaciju. Kad je radnik na aerodromu, onda je to vaš radnik i mi vam organiziramo prijevoz, ali to ide na vaš trošak“, govori Manuela i napominje kako je važno u roku od tri dana s njim otići na MUP gdje se plaća 280 kn državi, radnik se mora slikati, dobiva OIB te dozvolu boravka.
Tada ga se može prijaviti na HZZO i mirovinsko, a u roku od mjesec dana on treba otvoriti račun u banci.
„Ako je sve u redu, poslodavac plaća agencijsku proviziju prema ponudi, a ukoliko radnik ili vi niste zadovoljni u nekom razumnom roku vraćamo novac, kod mene čak postoji opcija da ako vam u roku od šest mjeseci radnik pobjegne, a vi ste ga uzeli na godinu dana, ja vam isplatim 600, 700 eura garancije. Ako radimo zamjenu, nemate više nikakvih troškova“, napominje i dodaje kako sa svakim individualno dogovara uvjete.
Pročitajte više: Manuela Vukelić dovodi strane radnike u Hrvatsku: Filipinci i Indonežani ‘rođeni’ za turizam, za građevinu Uzbekistanci
U muškoj branši dobro se probila
Kao osoba koja je prije svega godinu dana osnovala agenciju, naglašava da se svaka žena za kratko vrijeme može jako dobro pozicionirati kao poduzetnica.
„Iako sam u poduzetništvu čitav život, u ovoj branši koja je mahom muška, ja sam se jako dobro probila. Nema dana da me ne zovu iz nekog medija za gostovanje, prije svega zbog važnosti teme i mislim da Hrvatska još uvijek nije svjesna kakva je doista situacija glede manjka radnika“, rekla je dodavši da se i sama borila s pronalaskom radne snage te stoga vrlo dobro pozna problematiku.
Na kraju je poručila: „Učite, radite, nemojte se bojati ničega i posla će za vas uvijek biti – mi smo žene“.
Foto: Women in Adria
