Marija Jurić Zagorka, Ivana Brlić-Mažuranić, Vesna Parun, Vjera Bojničić, Anka Krizmanić, Fani Daubachy Brlić, Ivana Lang i Blanka Chudoba. To su naše velikanke, znane i neznane, u čiju je čast upravo na Dan žena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu otvorena izložba “Velikanke – znane i neznane”.
Otkud baš ovih osam imena? Teško je bilo odabrati među mnoštvom žena koje su obilježile kulturnu povijest Hrvatske, objašnjava nam jedna od autorica izložbe Maja Priselac. Ipak, zajedničkim su nitima povezane ove velikanke, a i njihovi veliki jubileji su nedavno bili ili će uskoro biti.
Žene o ženama
Tako smo u ožujku obilježili 150. obljetnicu rođenja Marije Jurić Zagorke. Tu je i 85. godišnjica smrti Ivane Brlić-Mažuranić, 140. obljetnica rođenja i 60. godišnjica smrti Vjere Bojničić te 140. obljetnica rođenja Fani Daubachy Brlić. Ovom izložbom radova odaje se počast hrabrosti, inteligenciji, kreativnosti i predanosti znamenitih žena koje su obilježile hrvatsku kulturnu baštinu.
“Ovo je izložba koju su napravile žene – o ženama – ali ne samo za žene”, naglašava Priselac s kojom su na izložbi radile dr. sc. Irena Galić Bešker, mr. sc. Tamara Ilić-Olujić, mr. sc. Sonja Martinović, dr. sc. Tanja Mihalić i Dobrila Zvonarek.
Osim što prikazuje život i djelo osam značajnih umjetnica, na izložbi je predstavljena građa iz posebnih zbirki Knjižnice – Grafičke zbirke, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke muzikalija i audiomaterijala te općeg fonda Knjižnice.
“Nastojale smo spojiti naše velikanke, umjetnice iz prošlosti, s onima koje se tek na umjetničku pozornicu trebaju probiti”, istaknula je kustosica i autorica Tamara Ilić-Olujić.
Tako izložbu, koja je dio cjelogodišnjeg programa “Žene u NSK” kojim NSK slavi žene, krase i dva murala koja su naslikale studentice Akademije likovnih umjetnosti. Mural “Grička vještica” autorice Anamarije Kvas posvećen je Mariji Jurić Zagorki, prvoj hrvatskoj novinarki i najčitanijoj hrvatskoj spisateljici. A mural “Koralji vraćeni moru”, autorice inspiriran je stvaralaštvom Vesne Parun.
Pročitajte više: Kako je živjela Marija Jurić Zagorka? 150. rođendan prve europske novinarke
Tko su one?
Vesna Parun, Marija Jurić Zagorka i Ivana Brlić-Mažuranić zasigurno su svima dobro znane junakinje.
Vesna Parun je najistaknutija hrvatska pjesnikinja druge polovice 20. stoljeća. A to je mjesto u hrvatskoj književnosti zauzela zahvaljujući raskošnosti pjesničkog izraza, bogatstvu tema i motiva i stvaralačkoj plodnosti. Iako je svi najbolje pamte po prozi, pisala je ona i prozu i drame. A njezina djela uglazbila je Ivana Lang.
Ivana Lang je hrvatska skladateljica koja je uglazbila ciklus od pet pjesama iz zbirke “Crna maslina” Vesne Parun. Lang spada među rijetke žene-skladateljice u suvremenoj hrvatskoj glazbi. Stvarala je glazbu ponajviše za klavir, a bavila se i pedagoškim radom – poučavala je mlade sviranju klavira.
No nisu povezane samo Lang i Parun, u domišljatoj izložbi jedna do druge smještene su dvije Brlićke. Fani Daubachy Brlić i Ivana Brlić-Mažuranić. Dok za Ivanu svi znaju, posebice po djelima “Priče iz davnine” i “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”, velikanka Fani manje je poznata široj javnosti. Riječ je o svekrvi čuvene Ivane.
Fani je bila slikarica, nikada nije pohađala školu za slikanje no kako je bila plemenitaškog roda, roditelji su joj omogućili da se izučava slikarstvu od kuće. Kroz svoj život najviše je crtala cvijeće i pejsaže, a njezina djela sačuvala je upravo Ivana Brlić-Mažuranić.
Ivanu Brlić-Mažuranić zovu “hrvatski Andersen” i četiri je puta nominirana za Nobelovu nagradu. Ona je prva žena koja je primljena u članstvo Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, ističe kustosica Izložbe i voditeljica Grafičke zbirke NSK, Tamara Ilić-Olujić.
“Ta tvoja ruka mala
Mi stiskom veli
Da srce si mi dala
U divnom času tom”
Stihovi su to pjesme “Ta tvoja ruka mala” koje je opjevao Ivo Robić, a napisala ih je – Blanka Chudoba. Ona je također bila književnica, no na izložbi je smještena među glazbenike upravo zato što je pisala tekstove za glazbena djela. Njezina djela danas su evergreeni.
Svi znaju stihove njezinih pjesama, a malo tko zna za Blanku, upozorava Ilić-Olujić.
A književnica je i Marija Jurić Zagorka, i to najčitanija. Iako su se njezina djela nerijetko nazivala “šund literaturom”, danas je neizostavna osoba na lenti vremena hrvatske kulturne, književne i novinarske scene. Cijenjena Zagorka velika je feministica koja se borila za prava žena puno prije nego li se svijet počeo za njih boriti. u njezino vrijeme Dan žena nije bio ni u primisli.
Među neznane velikanke spada i slikarica Anka Krizmanić. Krizmanić se školovala u Dresdenu, a tamo se po prvi put susrela s plesom i ostala fascinirana plesnim pokretima i tijelom koje pleše. Napravila je 30 drvoreza koji prikazuju plesne pokrete, a NSK je drvoreze snimio i montirao u video koji je ‘oživio’ njezinu plesačicu.
Svoje mjesto dobila je i Vjera Bojničić. I Bojničić i Krizmanić polazile su likovnu školu čuvenog grafičara Tomislava Krizmana. Bojničić je kći Ivana Bojničića, ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva. Bila je vrsna heraldičarka – izrađivala je grbove.
Sve ove žene čija su djela ponosno izložena zadužile su hrvatsku kulturu, a za NSK slavljenje žena ima poseban značaj.
“Ne samo što baštinimo puno djela žena, NSK je nekako i prožeta ženama. I knjižničarska struka uglavnom je ženska”, istaknula je Maja Priselac i napomenula da će izložba “Velikanke – znane i neznane” u predvorju Knjižnice biti otvorena do 31. ožujka i moći će se razgledati tijekom radnog vremena Knjižnice.
Izložba je nastala uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija.
Foto: Petra Orešković
