Ažuriranje cijena u frizerskim salonima isključivo je provedeno zbog značajnog rasta svih ulaznih troškova kako bi mogli opstati na tržištu i isplaćivati plaće djelatnicima kojima je osnovica minimalne plaće u ovoj godini porasla za 12,52% istaknuo je Ivica Pavlačić u ime neovisne grupe vlasnika frizerskih salona, ujedno i vlasnik salona Merlinka s 13 zaposlenih.
Pavlačić je kontaktirao resorno Ministarstvo financija koje je u svom očitovanju još tijekom srpnja prošle godine izdvojilo kako „uvođenje eura ne smije biti razlog povećanja cijene, već povećanje cijene mora biti rezultat određenih opravdanih okolnosti koje rezultiraju povećanjem cijene kao što su primjerice, povećanje cijena sirovina, povećanje troškova prijevoza, i dr.“ Pavlačić je naveo kako su se držali tog principa.
Poskupljenja frizerskih usluga – borba za opstanak
Neke usluge su poskupile više, neke manje, a sve u svrhu brige o klijetima frizerskih salona kako povećanje prosječnog računa ne bi bilo veće od 10 kuna ili 1,33 eura. Naime, kako bi frizer mogao zaraditi za svoju plaću potrebno je minimalno povećanje cijena u iznosu od 0,70 eura da bi se samo pokrio trošak povećanja plaće. Frizer mjesečno u prosjeku može imati oko 130 klijenata i tih 70 centi može namiriti prosječno povećanje troška plaće u iznosu od 90,71 eura. Trošak minimalne bruto plaće u prošloj godini iznosio je 724,79 eur, a u 2023. godini trošak iznosi 815,50 eur.
Što se tiče rasta troškova energenata frizerski saloni mahom su ih preuzimali na sebe te nisu ažurirali cijene što je bio slučaj prije uvođenja mjera Vlade RH koje su uvedene prije dva mjeseca. Uz to, svi glavni europski distributeri profesionalnih frizerskih proizvoda početkom svake godine korigiraju svoje cijene. Valja spomenuti i visoku stopu inflacije od 13,5%. Sve to dokazuje kako je neminovno bilo potrebno usklađivanje cijena u frizerskim salonima zbog svih navedenih parametara kako bi opstali na tržištu.
Grupa vlasnika frizerskih salona poručuje kako se digla nepravedna hajka na frizersku struku koja ne diže cijene nerazumno i nesavjesno. Čak ni tijekom pandemije nisu dodatno dizali cijene iako su troškovi poslovanja rasli. Suosjećaju sa svojim klijentima, uzimaju obzir trenutno stanje, često iz nelagode i straha ne dižu cijene dok im „voda ne dođe do grla“. Na tržištu su najčešće frizerski saloni s do dva zaposlena, a to su najčešće žene s majčinskim obvezama gdje je bolovanje neminovno, a sva bolovanja do 42 dana idu na teret poslodavca, u ovom slučaju frizerskog salona.
Pročitajte više: Poskupljenja nakon uvođenja eura – trgovačka pohlepa ili puno složeniji problem?
“Nepravedno je razapinjanje davatelja osobnih usluga”
„Kako poslujem u privatnom sektoru u beauty industriji već 22 godine, mislim da je nepravedno razapinjanje davatelja osobnih usluga. Mi konkretno nismo dizali cijene od početka korone, dok je naš dobavljač samo u prošloj godini podigao cijene dvaput,“ govori Helena Borčić, vlasnica frizerskog salona Hair Studio IN. „Država je također podignula minimalnu plaću i njen trošak kako za radnike, tako i za obrtnike i direktore, čime nam je povećan ukupan trošak poslovanja.“
Danas u poslovnom okružju uredna frizura, muška ili ženska, osnovna je higijenska potreba, a da bi svojim klijentima pružili kvalitetnu uslugu i opstali na tržištu frizeri trebaju sustavno ulagati u svoje poslovanje, od razvoja djelatnika do edukacija. Postoji dio usluga u frizerskim salonima koje su luksuzne, no ovdje primarno govorimo o osnovom dijelu usluga koje potrebno osigurati tržištu. Pritom se ne smije zanemariti i psihološki utjecaj rada frizera na svakogpojedinca čega smo bili posebno svjesni tijekom lockdowna za vrijeme korone.
“Frizerska struka je i dalje marginalizirana”
Na žalost kod nas ne postoji nitko tko bi dao konkretan savjet i preporuke frizerima o ponašanju u vremenu inflacije i novonastalim povećanjima troškova te koliko bi bilo poželjno ažurirati cijene usluga kako bi opstali na tržištu i uspjeli podmirivati sve svoje zakonske obveze. Od frizera se ne može očekivati da budu i ekonomisti, a današnje poslovanje to od njih zahtjeva.
„Usprkos vrijednosti koje generira u društvu, frizerska struka u Hrvatskoj je i dalje krajnje marginalizirana te je u nezavidnoj situaciji jer im s jedne strane rastu troškovi poslovanja, a s druge strane imaju jednu od najviših stopa PDV-a u Europi koja ne stimulira poslovni rast, a time ni razvoj struke. Dovoljno govori činjenica da je od ukupno 5.392 frizerska salona u prošloj godini njih 5,3% bilo u sustavu PDV-a. U frizerstvu je puno i rada na crno, a o tome nitko ne vodi brigu već se neopravdano prozivaju oni koji pokušavaju ispravno raditi,“ poručio je Denis Vidović, direktor Hairstyle News festivala, časopisa i web portala za frizere, inače gorljivi zagovornik razvoja frizerske struke u Hrvatskoj i regiji. Dodao je kako je nužno pomoći frizerskoj struci i kroz snižavanje stope PDV-a za frizerske usluge.
Nadalje je naveo da vlasnici frizerskih salona moraju misliti o opstanku poslovanja kao i o održanju standarda življenja svojih zaposlenika kojima su, kao i svima nama, porasli troškovi življenja. Bez redovnog usklađivanja cijena s troškovima poslovanja i življenja njihov daljnji rad dolazi u pitanje zbog financijske opstojnosti i zbog manjka radne snage jer frizeri u potrazi za boljim životnim uvjetima odlaze u inozemstvo.
Pročitajte više: Režijski troškovi i dalje će rasti. Pitale smo iskusne CFO-ovke kako se nose s njima
Što nakon ulaska u sustav PDV-a?
„Cijene je neophodno korigirati svake godine u skladu s fiksnim troškovima,“ dodaje Borčić. „Naši klijenti su upoznati i upućeni u naše korekcije cijena, a kako je tržište slobodno, oni uvijek mogu izabrati koristiti usluge nekog povoljnijeg salona.“
Valja istaknuti kako će uslijed rasta troškova poslovanja pojedini frizerski saloni neminovno ući u sustav PDV-a te će sukladno tome morati povećati svoje cijena za dodatnih 25%. Podsjećamo, u susjednoj Sloveniji stopa PDV-a na frizerske usluge iznosi 9,5%, u Češkoj 10%, Irskoj 13,5%, Poljskoj 8%, a u Nizozemskoj 9%.
Smanjena stopa PDV-a na frizerske usluge bi, između ostaloga, više punila državni proračun jer bi bio veći broj korisnika u sustavu PDV-a, stimulirala unapređenje frizerskog poslovanja što bi se odrazilo i na zapošljavanje i klijente, te bi se umanjili efekti nelojalne konkurencije i sive ekonomije. Naime, u 2020. godini frizeri su ispred Vlade tražili sastanak s premijerom i ministrom financija kako bi im elaborirali zašto je bitno da struka ima nižu poreznu stopu, no to do danas nije prihvaćeno.
Zaključno, vlasnici frizerskih salona se nadaju da će se s recentnim ulaskom u eurozonu i schengenski prostor početi primjenjivati stimulativne porezne politike jer postojeći sustav dugoročno ograničava punjenje državnog proračuna, te je devastirajući za struku koja je radno intenzivna djelatnost s ograničenim vremenom i obujmom posla koji mogu obaviti u jednome danu zbog čega smanjenje PDV-a na frizerske usluge ima zakonsko uporište i kroz direktivu Vijeća EU.
Foto: Canva / privatna arhiva
