Porasla je minimalna plaća direktora za osam posto. Prema odredbama Zakona o doprinosima, od 1. siječnja nove godine promijenio se “direktorski minimalac”. On sada ne može biti niži od 888,67 eura (6.695,65 kuna) mjesečno u bruto iznosu. Riječ je o povećanju za 65,91 eura (gotovo 500 kuna) u odnosu na 2022. godinu.
Povećanje minimalne plaće direktora odluka je koja utječe i na (male i velike) poduzetnike. Upravo je njima, nerijetko nam govore naše članice u intervjuima, vrlo često teško pa gotovo i nemoguće pokrivati sve troškove novopokrenutog posla i još si uz to isplaćivati si i plaću. Da je upravo početak najteži zna i Ivana Matić, direktorica Women in Adria i članica Upravnog odbora udruge Glas poduzetnika. Matić se već godinama bori za bolja prava i popravak stanja ženskog poduzetništva u Hrvatskoj.
Zašto Zakon o doprinosima nema smisla?
Sve do 2019. godine direktori poduzeća nisu bili dužni biti zaposleni u poduzeću, a zatim se zakonom regulira da direktor ujedno mora biti i zaposlenik. Odrađivati radni dan od osam sati da bi mogao primati minimalac. To, smatra Matić, nema nikakvog smisla jer je poduzetniku početniku u cilju stati na noge, isplaćivati zaposlenike i ‘očvrsnuti’.
“Direktor je sebi tada zadnja rupa na svirali”, objašnjava Matić koja je u poduzetničke vode ušla kao majka troje djece. Nije bila u mogućnosti raditi osam sati dnevno i smatra da ne bi trebalo “prisiljavati” poduzetnike na to. Posebice žene koje, htjeli mi to priznati ili ne, još uvijek snose najveći dio kućanskih obaveza i brige oko djece. I zato je Zakon o doprinosima kojime ih se uvjetuje da moraju biti zaposlene i isplaćivati si minimalac posebno posebno pogodio upravo žene. Činjenica je da se od 2019. godine i uvođenja direktorskih doprinosa žene odvraćaju od osnivanja trgovačkih društava i jedina opcija za poduzetnički početak ostaje osnivanje obrta.
Od uvođenja zakona, indeks rasta broja tvrtki u ženskom vlasništvu je u padu. U 2019, prije uvođenja zakona iznosio je 1.09 u odnosu na 2018, u 2019. 1.05, a u 2020 1.02. S druge strane, broj obrta u ženskom vlasništvu i dalje raste po većoj stopi od obrta u muškom vlasništvu.
Pročitajte više: Svjetski je dan poduzetnica: Zbog direktorskih doprinosa žene sve manje osnivaju tvrtke, sufinanciranje vrtića na lokalnom nivou početnicama velika pomoć
Zakon šteti umjesto da štiti
“Poduzetnice s malom djecom rade cijeli dan, a efektivno to nije 8 sati i to se vidi na prihodima njihovih tvrtki”, upozorava Matić.
Matić smatra da je rast minimalne osnovica plaće za direktora tvrtke štetan. Ne podržava rast iz godine, a posebice u kriznim uvjetima koji vladaju posljednjih godina.
“Tijekom korona krize 2020. godine poduzetnici koji nisu platili doprinose zaduženi su za njih kao fizičke osobe i ovršeni ako ih nisu platili, što ih je vjerojatno zauvijek odvratilo od poduzetništva i Hrvatske”, zaključila je istaknula Ivana Matić.
Objašnjava da bi se poduzetnici početnici trebali prvih nekoliko godina “pustiti na miru”, država bi ih trebala maksimalno rasteretiti dok ne stasaju, a ne ih ograničavati i škoditi im nametanjem minimalca koji teško da si mogu priuštiti.
Petina poduzeća preživi petu godinu
Više malih i srednjih poduzeća propadne nego uspije, što uzrokuje strah od poduzetništva, upozorava Monika Musulin, spec.oec., s Veleučilišta VERN u svom radu “Druga poduzetnička šansa: Preživljavanje neuspjeha i novi početak poslovanja na odabranim primjerima”.
Musulin otkriva da je stopa preživljavanja poduzeća pet godina nakon osnivanja u EU je prosječno oko 20%, a u Hrvatskoj oko 18 %. Drugim riječima, petina osnovanih poduzeća preživi petu godinu.
Podaci koje Musulin iznosi pokazuju da u prvoj godini poslovanja u SAD-u propadne 20% poduzeća, do druge 34%, do pete 50%, a do desete godine čak 70% poduzeća.
Pročitajte više: Glas poduzetnika i Women in Adria predlažu da se zbog negativnih trendova ženama poveća poticaj za samozapošljavanje za 25%
Kako se određuje minimalna plaća?
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu ne može biti niža od umnoška svote prosječne plaće i koeficijenta 0,65. Neto iznos ovisi o poreznim olakšicama te mjestu stanovanja. Minimalno će, za samca u Gradu Zagrebu, iznositi 668,44 eura (5.036,39 kune). Može rasti sve do 710,93 eura ili 5.356,52 kn, ovisno o odbicima i prirezu, piše brojevi.hr.
Koliko je minimalac rastao?
Od 2018. godine pa do 2023. direktorski minimalac povećao se za gotovo 1500 kuna. Dok je 2018. iznosio nešto više od 5200 kuna, sada iznosi gotovo 6700 kuna. Najveći skok iz godine u godinu je upravo ovo posljednje povećanje od gotovo 500 kuna. Do sad je najviše porastao za 331 kunu.
No, pravo je pitanje prati li rast minimalne plaće rast troškova života? Dok je u odnosu na prošlu godinu minimalna direktorska plaća porasla za 8 posto, cijene osnovnih životnih potrepština iz godine u godinu rastu od 10 pa čak do 30 posto.
Samo su nakon izbijanja rata u Ukrajini cijene hrane u Hrvatskoj porasle za gotovo 20 posto. Više od prosjeka Europske unije. Od kategorija su najviše poskupjele “mlijeko, sir i jaja” (30.1 posto), “kruh i žitarice” (26.4 posto), “ulja i masti” (25.5 posto), “meso” (19.6 posto), “šećer, džem, med i čokolada” (16.2 posto), “riba i morski plodovi” (14.4 posto), “povrće” (10.7 posto) i “voće” (3 posto), prenosi index.hr.
Pročitajte više: Zašto je izmjena zakona o doprinosima nužna za poduzetništvo?
Mjesečni troškovi doprinosa i poreza
Minimalni mjesečni trošak doprinosa i poreza (bez prireza) za 2023. iznosit će 360,37 eura – 146,63 eura za zdravstveno osiguranje, 133,30 eura za prvi stup mirovinskog osiguranja, 44,43 eura za drugi mirovinski stup te 36,01 euro za porez. Tome treba pridodati prirez.
Za Zagreb odgovarajući prirez (po stopi od 18 posto) iznosi 6,48 eura, za Split (15%) 5,40 eura, za Rijeku i Osijek (13%) 4,68 eura, dok za stopu prireza od 10 posto treba pridodati 3,60 eura.
U slučaju da na godišnjoj razini nisu plaćeni propisani doprinosi, Porezna uprava će istekom godine donijeti Rješenje po kojem će se isti obračunati (na veću osnovicu) te će direktor društva biti obavezan u roku 15 dana uplatiti doprinose prema novom rješenju, ali ne na teret društva, već iz vlastitih sredstava.
Foto: Canva / Ivana Matić, privatna arhiva
