Sve se više priča o pravima zaposlenika i adekvatnim uvjetima za rad. U sve te priče ulaze i razni poslovni benefiti koje nudi sve više tvrtki. One za cilj imaju poboljšati zadovoljstvo radnika, a time i produktivnost. Benefiti se sve manje oslanjaju na novac, a sve više na uvjete rada u tvrtki. Tako se sve češće nude besplatna pića i grickalice, stolci za masažu i ping-pong stolovi u sobi za odmor. Sve češće benefiti uključuju i rad od kuće barem dio tjedna.
Taj ping-pong stol…
Ako radite u IT industriji, sigurno ste u nekom trenutku vidjeli ping-pong stol naveden kao prednost rada baš u toj tvrtki. Predmet je to mnogih viceva kad je u pitanju korporativna kultura. Ping-pong stol i slični poslovni benefiti sve su popularniji, a naročito u IT industriji, zato što se utvrdilo da novac nije najbolji za motiviranje zaposlenika. Radna atmosfera je ta koju je potrebno podići i zadržati pozitivnom.
Osiguravanje prostora za timske i sportske aktivnosti unutar ureda je način ulaganja u zaposlenike i jačanje odnosa unutar tima, piše Killerspin. Zaposlenici koji su bliski jedni s drugima bliski su i sa samom tvrtkom. To se ne može postići novčanim nagradama.
Sportske aktivnosti tijekom pauza pomažu i podizanju koncentracije, zahvaljujući čemu je radnik produktivniji, a zajednička igra često se pretvori u brainstorming sesiju. U zdravom tijelu zdrav duh, ali i nove poslovne ideje!
Realno, aktivna pauza svakako je bolja od sjedenja, tako da ping-pong stol, koji lako stane u sobu za odmor, uopće nije loša ideja. Općenito, mnoge tvrtke kao benefite navode aktivnosti čija je svrha zbližavanje tima, a sitnice poput besplatnog voća ili čašćenja na račun tvrtke tu su da razvesele zaposlenike. Poput poklona. Opet, stvara se pozitivna radna atmosfera i nema sumnje kako radnici to cijene. No, često čujem kako upravo mladi zaposlenici (Generacija Y, tj. ‘milenijalci’ i Generacija Z) više žele benefite koji nisu novčani.
Pitanje je koliko je to točno. Koliko je mlađim radnicima važno da im tvrtka osigura aktivnu pauzu i lijepo uređenu sobu za odmor? Hoće li prijeći u vašu tvrtku ako im nudite nešto takvo? Ili će ih zanimati nešto drugo?
Pročitajte više: Treba li tvrtka biti kao druga obitelj?
Poslovni benefiti kakve zaposlenici zapravo žele
Kako bih barem donekle odgovorila na pitanje kakvi su poslovni benefiti zaposlenicima zaista važni i što žele, obratila sam se svojem krugu bliskih ljudi. Osobe su to u 20-ima i 30-ima. Zaposlene su najviše u IT i financijskoj industriji, zatim marketingu i javnom sektoru. Napominjem da u pitanju nije reprezentativni uzorak.
Odgovor je bio gotovo jednoglasan – žele novčane nagrade za rad. Ako su rezultati bolji, žele bonuse. Ako kontinuirano dobro rade, žele povišice. Neki od njih su prelazili u nove tvrtke isključivo zbog plaće.
Drugi najpopularniji benefit bio je opcija rada od kuće ili hibridnog rada, a zbog toga bi prešli na niže plaćeno radno mjesto.
“Mogućnost rada od doma bi mi bila najveći benefit, da mogu birati kad ću od doma, a kad iz ureda.”
Radom od kuće radnici imaju više vremena za sebe jer ne troše vrijeme na put do posla i s posla. Slično, dodatni slobodni dani još su jedan benefit koji bi željeli.
Dok su besplatna kava i čaj, pizza i prostor za odmor poželjni, oni većini spadaju pod radne uvjete, a ne benefite. Benefit je nešto što obogaćuje privatni život zaposlenika. Svoje benefite žele van, a ne unutar uredskih zidova. Isto tako, umjesto teretane u zgradi u kojoj rade, preferirali bi popust na teretanu na drugoj lokaciji, tako da je Multisport veliki plus, kao i popusti na ulaznice za kazališta i slične ustanove.
“Prostor za odmor mi više spada pod radne uvjete nego benefite. Naravno da me više motivira kad imam bolje uvjete, relax room i slično, ali benefit su dodatni novac i popusti,” izjavila je jedna osoba. Druga na to dodaje: “Osim toga, ekstra plaćeni slobodni dani ili dani godišnjeg. Neke tvrtke plaćaju određene privatne preglede i psihologa, pa je i to bonus za koji nisam znao do nedavno.”
Pročitajte više: Zašto je team building popularan?
Što žele Hrvati van Hrvatske?
Među osobama s kojima sam razgovarala ima i onih koji rade van Hrvatske. Jedna takva osoba istaknula je kako su njezini kriteriji za benefite različiti ovisno o zemlji, a osim u Hrvatskoj, radila je u još četiri države. Trenutno radi u Finskoj.
Primjerice, pokrivene putne troškove u Hrvatskoj nije smatrala benefitom, no u drugim zemljama EU gdje je radila, to smatra benefitom jer je rijetkost.
“Postoje benefiti u Hrvatskoj koje ovdje nitko ne očekuje niti ne traži jer jednostavno nije takva kultura. Recimo, božićnica ne postoji.”
Ono što očekuje je mogućnost rada od kuće bez smanjivanja plaće jer ipak troši vlastitu struju i vodu.
“Nevezano za državu htjela bih fleksibilno radno vrijeme, barem donekle. Recimo, da osam sati treba odraditi između 8:00 i 18:00. I mobitel uz mjesečnu pretplatu koju plaća tvrtka.”
Kao vrlo čest benefit u Finskoj ističe karticu za ručak kojom zaposlenik plaća hranu van radnog mjesta, a tvrtka snosi 25% troška. Prosječan radnik tamo očekuje i pogodnosti sufinanciranja ulaznica za muzeje, karata za kino i koncerte, kao i lokalni ekvivalent Multisport kartice.
Sve više finskih tvrtki zaposlenicima nudi radni tjedan od četiri dana ili radni dan od šest sati, pa čak i neograničen broj dana godišnjeg odmora. Konačno, svaki zaposlenik ima pravo uložiti u dionice tvrtke u kojoj radi.
“To je čest benefit. Nikad ne znaš koliko će vrijediti u budućnosti, ali eto, da imaš osjećaj da posjeduješ mali dio tvrtke.”
U kojoj god ste državi, lako je iščitati kako je najveći benefit na poslu – vrijeme za sebe. Koliko god ljudi cijenili mala veselja unutar tvrtke i koliko god voljeli svoj posao, svoje privatno vrijeme, prijatelje i obitelji vole više.
Foto: Canva
