Nisam kriv, tako se to radi u Ini. Rečenica je to koja će nam još dugo odzvanjati u uhu.
Slučaj malverzacija s plinom koji sada čeka sudski epilog, studentima će postati „case study“ što sve nije napravljeno kako bi se spriječila ili bar zaustavila jedna od najvećih financijskih prijevara u Hrvatskoj.
Tvrtke često imaju politike i programe koji obuhvaćaju compliance, antikorupcijske i sustave protiv podmićivanja, te interne pravilnike, ali to nije dovoljno.
S obzirom da se bavim usklađenošću (complianceom) i etikom, željela sam sagledati ovu aferu iz te perspektive.
Koja je razlika između korupcije i podmićivanja?
Koliko je poznato iz medija, radi se o sumnji u pranje novca i zlouporabu u trgovini, a kako su to aktivnosti korupcije, a rizik korupcije je jedan od rizika usklađenosti (compliance risk), logično je da sagledamo što je krenulo po zlu iz te pozicije.
Samo na početku da pojasnimo razliku između podmićivanja i korupcije.
Slika 1. Razlika između korupcije i podmićivanja.
Podmićivanje je vrsta korupcije.
Korupcija uključuje sve nezakonite, neetičke ili neprikladne radnje ili kršenje povjerenja koji su poduzeti u svrhu osobne, komercijalne ili financijske dobiti. Korupcija uključuje:
- podmićivanje
- kronizam
- nepotizam
- prijevaru
- pronevjeru
- pranje novca
- kršenje antimonopolskog prava
- ucjenu
- trgovanje utjecajem
Rizik podmićivanja može se smanjiti implementacijom ISO 37001 Anti-bribery Management Systems, a rizik od korupcije standardom ISO 37301 Compliance Management Systems koji obuhvaća šire područje.
Pročitajte više: Kultura progovaranja preduvjet je za razvoj sustava za prijavu nepravilnosti
Compliance u Ini
Nemamo uvid u interne dokumente, politike i pravilnike, ali možemo pretpostaviti da je INA imala sve to postavljeno s obzirom da posluje na međunarodnom tržištu, da je u većinskom vlasništvu MOL-a i Vlade Republike Hrvatske. Ono što je zasigurno nedostajalo, a razlog je i brojnih velikih skandala u svijetu, je pomanjkanje PREDANOSTI na svim razinama – od upravljačkog tijela preko menadžmenta do zaposlenika. Kako je i sam prvookrivljenik, jedan od direktora u Ini, rekao: „Tako se to radi u Ini“. Očito je na papiru bilo jedno, a u praksi drugo.
Zašto se to događa?
Zato što vodstvo ne pokazuje predanost postavljenim politikama i samo se ne ponaša u skladu s postavljenim politikama i procedurama. Kada se ne poštuju procedure na vrhu, vjerojatno je da ih se ni ostali zaposlenici neće pridržavati.
U sustavu je bilo dovoljno znakova za uzbunu, tzv. crvenih zastavica koje su sustavno ignorirane.
Među njima su:
- Prodaja plina novoosnovanoj tvrtki s jednim zaposlenim koja je tek neposredno prije transakcije ishodila dozvolu Here.
Očito nije proveden due-diligence treće strane, a prema Etičkom kodeksu Ine obavezno je provoditi dubinsku analizu pri odabiru i nadzoru svih poslovnih partnera kao što su agenti, konzultanti, izvođači, dobavljači, partneri u zajedničkom pothvatu, predstavnici, brokeri, posrednici, distributeri, podizvođači, drugi partneri ili pružatelji usluga. Due-diligence kupaca uobičajena je praksa kod multinacionalnih kompanija, posebno onih koje iza sebe imaju neku korupcijsku aferu.
- Sukob interesa – kronizam
Prodaja plina tvrtki u vlasništvu bliskih prijatelja. Sukob interesa nije samo kada se namještaju poslovi članovima obitelji (nepotizam), nego i davanje poslova bliskim prijateljima – kronizam. U Etičkom kodeksu Ine jasno je definirano da sukob interesa može proizići iz prijateljskih ili obiteljskih odnosa.
- Financijske i nefinancijske kontrole
Ovlaštenje direktora za potpis ugovora od 20 milijuna eura bez znanja viših razina pokazuje da ili se nisu poštivale financijske i nefinancijske kontrole ili iste nisu bile adekvatno postavljene, što u ovako složenom sustavu kao što je INA, je condicio sine qua non.
- Prodaja plina daleko ispod tržišne vrijednosti
Cijena po kojoj je INA, bilo preko Plinare istočne Slavonije, bilo samostalno, prodavala plin je bila fiksna i uvijek iznosila 19,46 eura/MWh, bez ugovaranja zaštitnih klauzula i neovisno o promjenama cijene plina na energetskom tržištu. To opet ukazuje na nepoštivanje financijskih i nefinancijskih kontrola ako su postojale.
Pročitajte više: Na snazi je novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti: “Neizvjesno je kada će zakon o zaštiti zviždača zaživjeti u praksi”
- Nalaz interne revizije
Provjera provedbe internih politika i pravilnika vezanih za compliance i anti-korupcijske programe ili nije provedena ili se nalaz nije uzeo u obzir ili politike i procedure ipak nisu jasno definirane. Jedan od osnovnih elemenata učinkovitih programa usklađenosti je trajno poboljšavanje (continual improvement) nakon svakog nalaza revizije (ovdje je trebao biti barem jedan za 2021. godinu). Ako nešto ne funkcionira ili nije adekvatno postavljeno, to treba ispraviti, doraditi ili poboljšati kako do nepravilnosti ne bi ponovo došlo.
U Upitniku usklađenosti Ine za 2021. godinu navodi se da Društvo održava djelotvoran sustav upravljanja rizicima koji osigurava pouzdano prepoznavanje rizika, mjerenje, odgovore, prijavljivanje i njihovo nadziranje; odredilo je jasne unutarnje odgovornosti za održavanje sustava upravljanja rizicima te jasnu proceduru održavanja kontakata odgovornih osoba s revizijskim odborom te ustanovilo funkciju unutarnje revizije odgovornu za nadziranje djelotvornosti sustava unutarnje kontrole, uključujući upravljanje rizicima.
- Ne pridržavanje najviših standarda zabrane pranja novca
U etičkom kodeksu Ine jasno se navodi da Društvo nikad ne podilazi, olakšava ili podržava pranje novca, odnosno pridržava se svih važećih zakona i propisa protiv pranja novca, traži rješenja kojima će umanjiti rizike postupcima borbe protiv pranja novca, i poduzima razumne i odgovarajuće korake u određivanju i procjeni integriteta svojih poslovnih partnera.
- Život iznad vlastitih mogućnosti
Association of Certified Fraud Examiners (ACFE) u svojim izvješćima upozorava da je život osobe iznad vlastitih mogućnosti jedan od prvih ranih znakova moguće prijevare. U 2021. godini prvooptuženi počinje privatno kupovati skupe nekretnine.
I posljednja, a možda i najveća crvena zastavica, prema podacima koji su prikupljeni na temelju medijskih objava:
- Predanost upravljačkog tijela i menadžmenta complianceu
Izjava „Tako se to radi u Ini.“ pokazuje da u tvrtki postoji nedovoljna predanost upravljačkog tijela i menadžmenta pravilima ponašanja – poštivanju etičkog kodeksa.
Temeljem ove posljednje crvene zastavice i prema riječima prvookrivljenika koji je želio opravdati svoje postupke činom moralnog isključivanja poznatim pod parolom „i drugi to rade“, baca sumnju na to da ovo nije jedini slučaj ovakve prakse.
Na temelju svih dostupnih informacija iz medija moglo bi se zaključiti da sustav nije bio adekvatno postavljen, i da je sama organizacija činila plodno tlo za nastanak nepravilnosti. Nemojmo zaboraviti da je znanstveno dokazano da će čovjek prevariti kada mu se pruži prilika. Prema tome, ako u sustavu postoje rupe, on je kao švicarski sir. Dakle, ako organizacija ne uspostavi sustave, interne kontrole, jasne politike, procedure, ne raspodijeli odgovornosti, ne educira zaposlenike o politikama i procedurama te ne kažnjava prijestupe, velika je vjerojatnost da će do nepravilnosti i doći.
Autorica: Dr. sc. Silvija Vig stručnjakinja je za usklađenost, etiku i antikorupciju, certificirani ISO 37301 Compliance Management Systems i ISO 37001 Anti-bribery Management Systems Lead Implementer i Lead Auditor. Direktorica je tvrtke CODUPO Compliance specijalizirane za implementaciju i audit programa usklađenosti i antikorupcije.
