Svi znamo da je učenje na svojim i tuđim greškama jedna od najvažnijih komponenti poduzetničkog (i svakog drugog) uspjeha i da je nam je stoga trijezna analiza poslovnih neuspjeha mnogo korisnija od zašećerenih medijskih priča o uspjesima. No također znamo da je malo onih koji su spremni o svojim greškama javno i mnogo pričati.
Konferencija o neuspjehu-analiza neuspjeha korisnija od priča o uspjehu
Iskustva pojedinaca koji se usude to napraviti vrlo su nam dragocjena pogotovo ako je riječ o poduzetnicima koji su u svojoj karijeri uspješno prebrodili krize i loše odluke. Upravo to imali su na umu hrvatska softverska tvrtka Pet Minuta i slovenski poduzetnički centar CEED, organizatori Konferencije o neuspjesima (Fail Conference), koja je sredinom mjeseca održana u Zagrebu.
Neuspjeh nije poraz
Konferenciju je motivacijskim predavanjem otvorio glavni govornik Jerry Colonna, jedan od najutjecajnijih venture capital ulagača, s tridesetogodišnjim iskustvom u tom poslu. Bio je pokretač jednog od prvih VC fondova za internetske startupe, koji je među prvima prepoznao potencijal Twittera, slovenske Zemante i nekoć vrlo popularnog hosting servisa GeoCities. Danas je poslovni savjetnik i predavač o temama vezanim za vođenje tvrtki do pokretanja poslovanja.
Poduzetnici su “patološki optimistični ljudi”, smatra on, koji se ne zadovoljavaju statusom quo i ovaj svijet žele učiniti boljim. Novac nije ono što ih motivira. Oni su stalno u procesu kreativne destrukcije: dok im jedan posao pada, drugi se već uspinje – krivulje uspješnosti poslovnih projekata međusobno se ukrštavaju. Primjerice, Steve Jobs je u doba najveće Appleove i svoje osobne krize, kad su ga nakratko izbacili iz tvrtke, osnovao Pixar, danas slavnu animacijsku kompaniju.
U poduzetničkim pothvatima bojimo se neuspjeha, objašnjava Colonna, ako smo se potpuno poistovjetili s onim što želimo napraviti, dakle ako nemamo distancu. Najgora posljedica neuspjeha nije razočarati ljude oko sebe ili izgubiti novce, nego biti osramoćen. To se pak događa, objašnjava Colonna citirajući de Bottona, kad u poslovni projekt uložimo svoj ponos i osjećaj samopoštovanja. Ako ne uspijemo, jednostavno moramo krenuti dalje.
“Kažnjavamo li znanstvenike kad im eksperiment ne uspije?”, retorički je upitao prisutne. Neuspjeh eliminira stvari koje ne mogu uspjeti, on ne znači poraz. S neuspjehom se moramo sprijateljiti, poručio je publici Colonna. No o vlastitim poslovnim neuspjesima nije bio baš rječit. Kao lošu odluku spomenuo je samo prodaju svog udjela u Twitteru kad je imao 200 profila, a prije njegova izlaska na burzu.
Kasnije su greške teže
Uslijedio je Colonnin poslovni trening (coaching session) s četvero mladih, a već vrlo uspješnih hrvatskih poduzetnika: Lukom Abrusom (Pet minuta), Danielom Ackermanom (iStudio), Tomislavom Carom (Infinum) i Idom Pandur (Bizmeet.me), tijekom kojeg je raspoložena publika, sastavljena također uglavnom od mlađih ljudi, mogla čuti mnoga korisna iskustva o pokretanju poslovanja. Primjerice, da se oni na početku svoje poduzetničke karijere nisu bojali jer jednostavno nisu bili svjesni u što se upuštaju. “Trebalo nas je biti strah”, rekao je Tomislav Car i priznao da se više boji sad kad mu tvrtka odlično posluje.
Isto iskustvo ima Daniel Ackerman, koji kaže da je danas konzervativniji nego u početku jer su kasnije greške teže od onih početničkih. Objasnio je i kako su mu baš greške u prvim njegovim projektima skrenule pozornost na područje kojim se sad profesionalno bavi. Komentari publike upozorili su govornike da je ekosustav u kojem mi u Hrvatskoj pokrećemo tvrtke veoma različit od američkog, što je doprinijelo relevantnosti rasprave.
Novac je semafor koji pokazuje radimo li dobro
Konferencija je nastavljena dvama intervjuima s dvojicom veterana hrvatske poslovne scene, Antom Mandićem i Nenadom Bakićem. Dobra odluka organizatora bila je što su ih intervjuirali također vrlo uspješni poduzetnici, Hrvoje Bujas i Luka Abrus, i sami odlično upućeni u naše informatičko tržište i poduzetničke probleme.
Po obrazovanju nuklearni fizičar, Ante Mandić vlasnik je i direktor IN2 grupe, vrlo uspješne informatičke kompanije koja danas posluje u šest država regije. Tvrtku je osnovao prije 20 godina, kad hrvatska informatička industrija nije još ni postojala, i to iz nužde, jer je izgubio mjesto predavača na Tehničkoj vojnoj akademiji. Sebe iz tog vremena naziva “poduzetnikom očajnikom”. Smatra da je dobro što nije znao u što se upušta jer što više znate imate više razloga za brigu.
Ne voli velike riječi kao što su misija i vizija te objašnjava da u posljednjih 20 godina u Hrvatskoj nije imalo puno smisla raditi poslovne planove jer “nama je stalno kriza”, uvijek se moralo poslovati u posebnim uvjetima. Trudi se zaboraviti greške i kaže da ih tek povijest može pokazati. Smatra da novac ne smije biti motivacija, on je tek semafor koji pokazuje idemo li u pravom smjeru, radimo li dobro.
Mladim poduzetnicima Mandić poručuje da si ne postavljaju nerealne ciljeve, a onima koji se žele baviti softverom (kao on) da se moraju baviti ljudima. Na pitanje kako to da ima više od 30 posto žena u svom menadžmentu objasnio je da su se one, radeći na drugim pozicijama u tvrtki, same nametnule. “Žene su dobre kad treba završiti neki dulji projekt, muškarci se brže umore”, dodao je zanimljivost iz svog iskustva. Objasnio je i ključne točke u rastu tvrtke te zašto je i kako radio akvizicije.
U Hrvatskoj je sramota uspjeti, a kamoli ne uspjeti
Financijski stručnjak i poduzetnik Nenad Bakić najpoznatiji je kao osnivač prvog hrvatskog portala za traženje posla, a danas je vlasnik nekoliko tvrtki za zapošljavanje i jedan od najvećih ulagača na Zagrebačkoj burzi. Svoju reputaciju žestokog kritičara “antipoduzetničke klime” u Hrvatskoj i ovom je prilikom opravdao izjavom da je u Hrvatskoj sramota i uspjeti, a kamoli ne uspjeti.
Pri zapošljavanju ljudi njemu su najvažniji njihov integritet i motivacija. Smatra da biznise uvijek treba voditi kao da su za prodaju, tako da tvrtka može funkcionirati bez direktora. Kako kaže, njemu je takav pristup olakšao prodaju portala Moj Posao. Kad do same prodaje dođe, Bakić savjetuje angažiranje financijskog savjetnika, koji će znati realnije pristupiti situaciji.
Glavne odlike poduzetnika po njegovu su mišljenju inovativnost i sposobnost preuzimanja rizika. Kao svoje najveće greške Bakić izdvaja lokalne društvene mreže koje je “pojeo” Facebook. Po njegovu iskustvu “male greške su ispitivanje tržišta, iz srednjih grešaka učiš, a velike mogu biti fatalne”.
Naposljetku, dvjestotinjak vrlo aktivnih sudionika konferencije moglo je otići zadovoljno i ohrabreno u svojim poduzetničkim pokušajima. Strah od poslovnih grešaka posve je prirodan i tuđa iskustva uistinu pomažu u njegovu prevladavanju.
Foto: Pet Minuta
