Eleni Myrivili visoka je savjetnica za održivost Grada Atene, te je savjetnica u Atlantic Council. Primarno je područje njezinog interesa globalno zatopljenje, o čemu je progovorila u svojem TED govoru, te udijelila savjete za borbu protiv pošasti koja svake godine pogađa zemlje dijem svijeta, a to je toplotni val.
Ljeta su u Ateni vrlo vruća, a tempearature se ljeti penju i do 45°c. Problem je to mnogih zemalja, kao i požari koje te vrućine izazivaju.
Smrtonosan vremenski fenomen
Ekstremne su vrućine, ističe, najsmrtonosniji vremenski fenomen jer se naše tijelo teško na njih prilagođava, a gradovi su strukturirani da se prilagode drugačijem vremenu, onom prije vrućina. Ekstremne vrućine rezultiraju problemima u mentalnom zdravlju, stvaraju umor i uzrokuju nesanicu, što posljedično uzrokuje više ozljeda i manju produktivnost na radu. Toplotni val povezan je i s porastom nasilja i slabijom sposobnošću djece da uče. Vrućine i suše štetne su i za uzgoj žitarica i drugih ratarskih kultura.
Myrivili otkriva kako su grad Atena i još četiri američka grada započela s izradom metodologije za imenovanje i kategoriziranje toplinskih valova, kao što se radi za uragane. Primjerice, kada je najavljen uragan razine 4, zna se da ljudi neće raditi vani. Isto pravilo treba postojati i za toplotni val.
Kada smo svjesn problema, možemo biti adekvatno pripremljeni. Različiti gradovi različito se bore protiv ovog problema. U Ateni, primjerice, postoji mobilna aplikacija koja nudi personalizirane procjene i načine borbe protiv vrućine, te označava mjesto na mapi gdje je moguće skloniti se. No to je samo privremena pomoć, a ne trajno rješenje.
Pročitajte više: Kako izdržati trening po vrućini i pravilno se oporaviti
Redizajn gradova jedino je dugoročno rješenje
Pravi je problem redizajniranje gradova kako bi se rashladili, a to se ne može učiniti jednostavnim paljenjem klima-uređaja. Najveći će posao svakako biti na arhitektima i građevinarima što traje. Ono što se puno brže može učiniti jest dovesti pirodu u grad – saditi drveće i poticati raznolikost bilja. U sjeni krošnje drveća uvijek je ugodnije.
Gradovi trebaju mijenjati svoje urbane sisteme, učiniti ih samoodrživima i pažljivo trošiti resurse. Gradovi koji to čine već vide rezultate. Primjerice, Seoul je srušio veliku cestu s 10 traka i zamijenio je manjom cestom i prostorom koji omogućava biljkama da rastu, a ljudima da hodaju i bicikliraju. Na tom je području temperatura pala za 5°c, a grad je dodatno zaštićen od poplava zahvaljujući samom dizajnu. Stanovnici Seoula oduševljeni su novitetom te su otvoreni i novi poslovi.
To je odličan primjer strategije koja radi u korist budućnosti. To nije privremeno rješenje kao jednostavno paljenje klime, već promjena od koje će korist imati i nadolazeće generacije.
Pročitajte više: Brzi ljetni recepti koji će vam olakšati ljetne vrućine
Kako da si pomognemo sada?
No kako da se zaštitimo sad? U svojem, domu, uredu. Koje opcije ima običan čovjek? Naravno, većina ljudi će se rashladiti korištenjem klima-uređaja ili ventilatora, no ti uređaji nisu svima dostupni. Čak i kada jesu, uvijek je otvorena mogućnost nestanka struje, a izlazak van rashlađenog prostora nikad nije ugodan.
Crveni križ savjetuje svima da ostanu dobro hidrirani, te da primarno koriste vodu i izotoničke napitke kako biste uspješno vratili znojenjem izgubljene elektrolite. Ako ste prema liječničkoj preporuci na prehrani s niskim udijelom soli, posavjetujte se s liječnikom prije konzumiranja izotoničkih pića.
Izbjegavajte pića bogata šećerom i kofeinom, kao i alkoholna pića jer vam neće pružiti adekvatnu hidraciju. Redovito jedite tijekom dana, a umjesto velikih obroka, opredijelite se za veći broj malih kako biste uvijek imali dovoljno energije.
Unutar doma, preporučljivo je spustiti rolete ili navući zastore preko prozora kako vrućina ne bi prodirala u dom. Ako su vam dostupni, na prozore stavite reflektirajuće aluminijske navlake, kakve se često koriste u automobilima.
Konačno, sjetite se da će toplotni val proći za nekoliko dana. Ti dani neće biti ugodni, te je potrebno poduzeti sve korake kako biste zaštitili svoje zdravlje.
Foto: Canva / Eleni Myrivili LinkedIn
